Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o meritumu u predmetu AP-2397/18 (M. A.)

Odluka donesena 26. 03. 2020.

Nema povrede
Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje)
  • Izvršni postupak
  • Pravično suđenje - razuman rok
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-2397/18

Apelacija

Odluka o meritumu

26. 03. 2020.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u sastavu: predsjednik Zlatko M. Knežević, potpredsjednici Mato Tadić i Mirsad Ćeman i sudije Valerija Galić, Miodrag Simović i Seada Palavrić, na sjednici održanoj 26. marta 2020. godine, u predmetu broj AP 2397/18, rješavajući apelaciju Muniba Alića, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 57. stav (2) tačka b) i člana 59. st. (1) i (3) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – prečišćeni tekst („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ broj 94/14), donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI I MERITUMU

Odbija se kao neosnovana apelacija koju je podnio Munib Alić zbog povrede prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda u odnosu na dužinu trajanja izvršnog postupka koji se vodi pred Općinskim sudom u Sarajevu u predmetu broj 65 0 I 111004 08 I.

OBRAZLOŽENJE

I.Uvod

1. Munib Alić (u daljnjem tekstu: apelant) iz Vogošće, kojeg zastupa Senija Poropat, advokat iz Vogošće, podnio je 23. aprila 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) zbog dužine trajanja postupka koji se vodi pred Općinskim sudom u Sarajevu (u daljnjem tekstu: Općinski sud) u predmetu broj 65 0 I 111004 08 I. Apelant je 10. jula 2018. godine i 28. marta 2019. godine dopunio predmetnu apelaciju.

II.Postupak pred Ustavnim sudom

2. Na osnovu člana 23. Pravila Ustavnog suda, od Općinskog i Kantonalnog suda u Sarajevu (u daljnjem tekstu: Kantonalni sud) zatraženo je u periodu od 2018. do 2019. godine da dostave odgovore na apelaciju.

3. Odgovore na apelaciju Općinski sud je dostavio 15. augusta 2018. godine, 28. marta 2019. godine i 3. januara 2020. godine, a Kantonalni sud 5. aprila 2019. godine i 22. januara 2020. godine.

4. Ustavni sud je 21. februara 2020. godine od Općinskog suda pribavio dodatne informacije o predmetnom izvršnom postupku.

III.Činjenično stanje

5. Činjenice predmeta koje proizlaze iz apelacionih navoda i dokumenata predočenih Ustavnom sudu mogu se sumirati na sljedeći način.

1. Apelant je 20. marta 2008. godine Općinskom sudu podnio prijedlog za izvršenje protiv izvršenika (UNIS-PCS Vogošća) na osnovu izvršne isprave – Presude Općinskog suda I Sarajevo broj Pr-826/02 od 11. marta 2003. godine radi naplate novčanog potraživanja iz radnog odnosa. Općinski sud je 7. jula 2008. godine donio rješenje o izvršenju broj 065-0-1-08-001456 kojim je određeno izvršenje prodajom nekretnina u vlasništvu izvršenika i namirenjem apelanta. S obzirom na to da adresa sjedišta izvršenika iz prijedloga za izvršenje nije bila uredna, Općinski sud je više puta tražio dostavljanje ispravne adrese, te je Općinski sud 22. novembra 2011. godine rješenje o izvršenju uručio izvršeniku. S obzirom na to da je na nekretnini koja je predmet izvršenja kao prva zabilježba izvršenja upisano rješenje o izvršenju iz drugog predmeta Općinskog suda broj 65 0 lp 179690 99 lp, Općinski sud je apelantu 9. oktobra 2012. godine dostavio zaključak kojim ga je obavijestio o navedenom. Apelant je, nakon podnošenja prijedloga za pristupanje, pristupio u navedeni izvršni postupak, te je Općinski sud predmet pripojio predmetu broj 65 0 lp 179690 99 lp. Predmet broj 65 0 I 111004 08 I je 20. marta 2014. godine vraćen postupajućem sudiji zato što je postupak u predmetu broj 65 0 lp 179690 99 lp obustavljen. Općinski sud je 22. aprila 2016. godine donio zaključak kojim je odobrio pristupanje većem broju tražilaca izvršenja u predmet broj 65 0 I 111004 08 I. Općinski sud je 12. jula 2016. godine naložio vještaku dostavljanje prethodno sačinjenog nalaza i mišljenja, koji je zatim dostavio tražiocima izvršenja na izjašnjenje. Općinski sud je 17. januara 2017. godine zakazao ročište za prvu javnu prodaju nepokretnosti, ali ono nije održano 16. marta 2017. godine uslijed neispunjenja formalnih uvjeta. Prvo ročište za prodaju nepokretnosti zakazano je ponovo za 24. maj 2017. godine, ali je odloženo radi dostavljanja prigovora trećeg lica strankama na izjašnjenje i odlučivanja o njemu. Općinski sud je 4. jula 2017. godine donio zaključak kojim se treća lica upućuju na parnicu, kao i zaključak kojim se zakazuje ročište za prvu javnu prodaju nepokretnosti za 12. oktobar 2017. godine, koje je odloženo radi odlučivanja o prigovoru trećeg lica, i to Kantona Sarajevo, zastupanog po Kantonalnom pravobranilaštvu Sarajevo. Općinski sud je 16. novembra 2017. godine donio zaključak kojim se Kanton Sarajevo upućuje na parnicu sa istaknutim prigovorom, te je istog dana donio i zaključak o pristupanju tražilaca izvršenja iz drugih izvršnih predmeta u ovaj predmet.

2. Iz stanja u spisu proizlazi da je apelant 20. septembra 2017. godine Općinskom sudu podnio novi prijedlog za izvršenje protiv istog izvršenika na osnovu izvršne isprave – Presude Općinskog suda broj 65 0 P 042677 08 P od 30. januara 2009. godine radi naplate novčanog potraživanja iz radnog odnosa. Predloženo je izvršenje na nekretninama izvršenika. Općinski sud je donio Rješenje o izvršenju broj 65 0 I 667808 17 I od 9. novembra 2017. godine.

3. Apelant je predložio spajanje izvršnih postupaka br. 65 0 I 667808 17 I i 65 0 I 111004 08 I, o čemu je Općinski sud donio odluku te odredio da će se postupak voditi pod brojem 65 0 I 111004 08 I.

6. Općinski sud je po prijedlogu predlagača osiguranja Moto Turs d.o.o. Sarajevo 5. jula 2018. godine donio Rješenje broj 65 0 P 679208 17 Mo, koje je potvrđeno rješenjem Kantonalnog suda od 25. oktobra 2018. godine, kojim je odredio mjeru osiguranja i odložio postupak izvršenja u predmetu broj 65 0 I 111004 08 I do donošenja naredne odluke suda o mjeri osiguranja, pa je shodno tome, a u skladu sa članom 53. stav 4. Zakona o izvršnom postupku, Općinski sud donio Zaključak broj 65 0 I 111004 08 I od 30. novembra 2018. godine kojim je odložio izvršenje određeno predmetnim rješenjem o izvršenju od 7. jula 2008. godine do naredne odluke suda o mjeri osiguranja u predmetu broj 65 0 P 679208 17 Mo.

IV.Apelacija

a) Navodi iz apelacije

7. Apelant ukazuje na kršenje prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija), prava na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju i prava na djelotvoran pravni lijek iz člana 13. Evropske konvencije. Apelant je naveo tok postupka, naveden u činjeničnom dijelu odluke, ističući da predmetni izvršni postupak traje nerazumno dugo, kao i da je podnio prijedloge za izvršenje protiv istog izvršenika na osnovu presuda kojim su mu dosuđena potraživanja iz radnog odnosa, koji postupci su po zakonu hitni, te da je predmet broj 65 0 I 667808 17 I pridružen izvršnom postupku broj 65 0 I 111004 08 I.

b) Odgovori na apelaciju

8. Općinski sud je naveo hronologiju predmetnog postupka, ističući da je tokom cijelog postupka u kontinuitetu preduzimao radnje, ali da je dužina trajanja postupka prouzrokovana činjenicom da je predmet duži vremenski period bio priklopljen drugom predmetu, kao i uslijed isticanja prigovora od strane trećih lica, zbog kojih je sud više puta odlagao zakazana ročišta za prodaju nepokretnosti radi odlučivanja o njima. Općinski sud je naveo da je u toku 2015. godine došlo do promjene postupajućeg sudije. Nadalje je navedeno da je cijeli referat sa više od 2.800 predmeta, kao i predmetni spis, u februaru 2018. godine presigniran postupajućem sudiji, pa je predmet zbog veličine naslijeđenog referata uzet u rad u julu 2018. godine.

9. Kantonalni sud je naveo hronologiju predmetnog postupka.

10. Ustavni sud je 21. februara 2020. godine od Općinskog suda pribavio dodatne informacije o predmetnom izvršnom postupku, iz kojih proizlazi da je Općinski sud donio odluku o spajanju izvršnih postupaka br. 65 0 I 667808 17 I i 65 0 I 111004 08 I, te odredio da će se postupak voditi pod brojem 65 0 I 111004 08 I.

V.Relevantni propisi

11. U Zakonu o izvršnom postupku Federacije BiH („Službene novine Federacije BiH“ br. 32/03, 52/03 – ispravka, 33/06, 39/06 – ispravka, 39/09, 74/11 – odluka US, 35/12, 35/12 – rješenje USBiH, 46/16, 36/17 – odluka USBiH i 55/18 – rješenje USBiH) relevantne odredbe glase: Član 5.

U postupku izvršenja sud je dužan da postupa hitno.

Sud je dužan da predmete uzima u rad redom kako ih je primio, osim ako priroda potraživanja ili posebne okolnosti zahtijevaju da se postupi drukčije.

Član 15.

Rokovi za postupanje Sud je po pravilu dužan da o prijedlogu za izvršenje odluči u roku od osam dana, a o prigovoru u roku od 15 dana od dana ispunjavanja uslova da se o prigovoru odluči.

Član 64.

Dovršenje izvršenja Postupak izvršenja smatra se završenim pravosnažnošću odluke o odbacivanju ili odbijanju izvršnog prijedloga, provođenjem izvršne radnje kojom se izvršenje dovršava ili obustavom izvršenja.

VI.Dopustivost

12. U skladu sa članom VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.

13. U skladu sa članom 18. stav (1) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njom pobija, iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku koji je koristio.

14. U konkretnom slučaju apelacija se odnosi na dužinu izvršnog postupka. U vezi s tim, Ustavni sud je u svojoj praksi kontinuirano ukazivao na praksu Evropskog suda za ljudska prava (u daljnjem tekstu: Evropski sud) prema kojoj izvršenje pravomoćne sudske odluke predstavlja sastavni dio prava na pravično suđenje iz člana 6. stav 1. Evropske konvencije, te da je dužnost države da organizira svoj pravni sistem tako da omogući sudovima da se povinuju zahtjevima i uvjetima Evropske konvencije. Ustavni sud je također u kontinuitetu ukazivao i da u Federaciji Bosne i Hercegovine ne postoji djelotvorno pravno sredstvo koje bi apelantima omogućilo da se prije podnošenja apelacije žale zbog neizvršenja pravomoćnog rješenja kojim je dozvoljeno izvršenje sudske presude (vidi Ustavni sud, odluke o dopustivosti i meritumu br. AP 3060/06 od 26. februara 2009. godine, tačka 12. i AP 2318/16 od 7. marta 2017. godine, tač. 23–24 s daljnjim referencama). Imajući ovo u vidu, Ustavni sud smatra da je predmetna apelacija dopustiva. Osim toga, apelacija ispunjava i uvjete iz člana 18. st. (3) i (4) Pravila Ustavnog suda jer ne postoji neki formalni razlog zbog kojeg ne bi bila dopustiva, niti je očigledno (prima facie) neosnovana.

15. Imajući u vidu odredbe člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. st. (1), (2), (3) i (4) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud zaključuje da predmetna apelacija ispunjava uvjete u pogledu dopustivosti.

VII.Meritum

16. Apelant smatra da je zbog dužine trajanja izvršnog postupka došlo do povrede njegovog prava na suđenje u „razumnom“ roku kao jednog od segmenata prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije.

Pravo na pravično suđenje

4. Član II/3. Ustava Bosne i Hercegovine u relevantnom dijelu glasi:

Sva lica na teritoriji Bosne i Hercegovine uživaju ljudska prava i slobode iz stava 2. ovog člana, što uključuje:

e) Pravo na pravično saslušanje u građanskim i krivičnim stvarima i druga prava u vezi sa krivičnim postupkom.

5. Član 6. stav 1. Evropske konvencije u relevantnom dijelu glasi:

1. Prilikom utvrđivanja njegovih građanskih prava i obaveza ili krivične optužbe protiv njega, svako ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom ustanovljenim zakonom. [...] Relevantna načela

17. Ustavni sud podsjeća da se, prema konzistentnoj praksi Evropskog suda i Ustavnog suda, razumnost dužine trajanja izvršnog postupka mora ocijeniti u svjetlu okolnosti pojedinog predmeta, vodeći računa o kriterijima uspostavljenim sudskom praksom Evropskog suda, a naročito o složenosti predmeta, ponašanju strana u postupku i nadležnog suda ili drugih javnih vlasti, te o značaju koji konkretna pravna stvar ima za apelanta (vidi Evropski sud, Mahmutović protiv Hrvatske, aplikacija broj 9505/03 od 15. februara 2007. godine, stav 26).

18. U vezi s predmetnim postupkom, Ustavni sud podsjeća da država ima pozitivnu obavezu da organizira sistem za izvršenje presuda koji treba da bude efektivan, kako u normativnom dijelu tako i u praksi, i osigura njihovo izvršenje bez nepotrebnog odlaganja (vidi Evropski sud za ljudska prava, Scollo protiv Italije, 1995). Međutim, Ustavni sud ukazuje da se prema praksi Evropskog suda (u predmetima gdje niti jedna stranka u sporu nije vlast niti državni organ) uloga vlasti svodi na to da razumno pomognu izvršenju presude u korist stranke koja je spor dobila, ali ne da garantira izvršenje u svim okolnostima (Fuklev protiv Ukrajine, st. 84–86, 2005. godina). Dakle, u izvršnom postupku sudovi nisu odgovorni za namirenje tražioca izvršenja već za efikasno i ekonomično provođenje sudskog postupka.

Period koji se uzima u obzir

19. Ustavni sud će u odnosu na dužinu trajanja izvršnog postupka razmatrati period od 20. marta 2008. godine, kao dana podnošenja prijedloga za izvršenje, pa do 30. novembra 2018. godine kojim je odloženo izvršenje u predmetnom izvršnom postupku. Dakle, period od oko deset godina i osam mjeseci.

Analiza dužine trajanja izvršnog postupka

6. Ocjenjujući složenost predmetnog postupka, Ustavni sud zapaža da se u konkretnom slučaju radi o izvršnom postupku radi naplate novčanog potraživanja na izvršenikovoj nekretnini. Ustavni sud zapaža da je u toku postupka apelant pristupio drugom izvršnom postupku, te je nakon toga postupak kojem je pristupio obustavljen, pri čemu je u predmetni izvršni postupak u dva navrata pristupio veći broja tražilaca izvršenja, što je dovelo do toga da predmetni postupak postane znatno složeniji. Također, u predmetnom postupku je provedeno vještačenje, zatim se odlučivalo o pripajanju predmetnom postupku izvršnog predmeta broj 65 0 I 667808 17 I, a u kasnijoj fazi prva javna prodaja nepokretnosti nije uspjela zbog neispunjenja formalnih uvjeta, dok su dva ročišta odlagana zbog prigovora trećih lica, o kojima je sud odlučivao, a kasnije zbog upućivanja trećih lica na parnicu, što je sve doprinijelo složenosti predmetnog postupa. Zatim je po prijedlogu trećih lica za određivanje mjere osiguranja Općinski sud donio odluke kojim je predmetni izvršni postupak odgođen, pa Ustavni sud nalazi da se radi o zaista složenom postupku.

7. Ocjenjujući značaj predmetnog postupka za apelanta, s obzirom na to da se u predmetnom postupku radi o naplati novčanog potraživanja iz radnog odnosa, Ustavni sud smatra da se radi o postupku koji je od posebnog značaja za apelanta. Ocjenjujući ponašanje apelanta kao tražioca izvršenja, Ustavni sud zapaža da je apelant podnio neuredan prijedlog za izvršenje koji nije sadržavao tačnu adresu sjedišta izvršenika, zbog čega je Općinski sud više puta tražio dostavljanje ispravne adrese. Takvo apelantovo postupanje imalo je za posljedicu da u predmetu u periodu od tri godine nisu preduzimane procesne radnje s ciljem namirenja potraživanja utvrđenih izvršnim ispravama, što je nesumnjivo imalo utjecaja na dužinu trajanja postupka.

8. Ocjenjujući ponašanje Općinskog suda u predmetnom postupku, Ustavni sud zapaža da je sud predloženo izvršenje dopustio u roku kraćem od tri mjeseca nakon podnošenja prijedloga za izvršenje, što se može smatrati primjerenom ažurnošću. Ustavni sud zapaža da je Općinski sud nakon donošenja rješenja o izvršenju nastavio preduzimati procesne radnje u relativno razumnim rokovima, da je za vrijeme trajanja predmetnog postupka preduzeo veći broj radnji, te da u radu Općinskog suda nije bilo dužih perioda pasivnosti, izuzev perioda od oko dvije godine (od vraćanja predmetnog spisa postupajućem sudiji zato što je postupak u predmetu broj 65 0 lp 179690 99 lp obustavljen pa do 22. aprila 2016. godine kada je Općinski sud donio zaključak kojim je odobrio pristupanje većem broju tražilaca izvršenja u predmetni izvršni postupak). U odgovoru na apelaciju Općinski sud navedeni period pravda promjenom postupajućeg sudije, kao i postupanjem u predmetima u smislu planova, broja predmeta i rada na više referata. U vezi s opterećenošću velikim brojem predmeta i obavezom postupanja po Planu rješavanja starih predmeta, Ustavni sud napominje da se te okolnosti prema ustaljenoj praksi Evropskog suda, koju Ustavni sud dosljedno podržava, ne mogu smatrati prihvatljivim opravdanjem za dužinu trajanja postupka jer javna vlast ima dužnost organizirati svoj pravni sistem tako da omogući sudovima da se povinuju zahtjevima i uvjetima Evropske konvencije, pa tako i standardima prava na pravično suđenje u razumnom roku. Međutim, gledajući predmetni postupak u cjelini, Ustavni sud zapaža da su na dužinu trajanja predmetnog izvršnog postupka u značajnoj mjeri utjecale i objektivne okolnosti da je predmetnom izvršnom postupku u dva navrata pristupio veći broj tražilaca izvršenja i da je parnični sud odredio mjeru osiguranja kojom je predmetni izvršni postupak odgođen do naredne odluke suda o mjeri osiguranja u predmetu broj 65 0 P 679208 17 Mo. Stoga, imajući u vidu sve navedeno, iako predmetni izvršni postupak traje više od deset godina i nije okončan, Ustavni sud nalazi da apelantu još uvijek nije povrijeđeno pravo na pravično suđenje u situaciji kada je Općinski sud preduzimao veći broj raspoloživih procesnih radnji s ciljem okončanja predmetnog postupka kako bi razumno pomogao da apelantovo potraživanje, utvrđeno pravomoćnim i izvršnim sudskim odlukama iz dva izvršna naslova, bude namireno, pri čemu je dužini trajanja postupka doprinijela činjenica da se radi o složenom postupku, te apelantov propust da podnese uredan prijedlog, odnosno da ga uredi tako što će bez odlaganja dostaviti tačnu adresu sjedišta izvršenika na poziv suda, kao i postojanje brojnih objektivnih okolnosti koje predmetni postupak čine veoma složenim.

9. Ustavni sud nalazi da u predmetnom postupku nije povrijeđeno apelantovo pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije zbog dužine trajanja izvršnog postupka.

Ostali navodi

20. Apelant navodi da mu je zbog dužine trajanja predmetnog postupka povrijeđeno i pravo na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju, te pravo na djelotvoran pravni lijek iz člana 13. Evropske konvencije. Imajući u vidu utvrđenje u vezi sa članom II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članom 6. stav 1. Evropske konvencije, Ustavni sud smatra da nema potrebe ispitivati je li u ovom predmetu također došlo i do povrede navedenih prava.

VIII.Zaključak

21. Ustavni sud zaključuje da u konkretnom slučaju još uvijek ne postoji povreda prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije zbog dužine trajanja predmetnog izvršnog postupka, imajući u vidu njegovu složenost, kao i objektivne okolnosti koje su doprinijele dužini trajanja postupka, zatim apelantov doprinos, kao i činjenicu da je redovni sud provodio veći broj procesnih radnji s ciljem okončanja postupka.

22. Na osnovu člana 57. stav (2) tačka b) i člana 59. st. (1) i (3) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

23. Prema članu VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Zlatko M. Knežević

Odluka o meritumu u predmetu AP-2397/18 (M. A.) | Sudska praksa | Aktio