Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-3547/19 (D. S.)
Odluka donesena 11. 03. 2020.
- Apelant nije pretrpio značajniju štetu
Sastav suda
Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević
Citirani propisi
Predmeti (1)
AP-3547/19
Apelacija
Odluka o dopustivosti
11. 03. 2020.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u sastavu: predsjednik Zlatko M. Knežević, potpredsjednici Mato Tadić i Mirsad Ćeman i suci Valerija Galić, Miodrag Simović i Seada Palavrić, na sjednici održanoj 11. ožujka 2020. godine, u predmetu broj AP-3547/19, rješavajući apelaciju Daria Sandića, na osnovu članka VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, članka 18. stavak (5), članka 57. stavak (2) točka a) i članka 58. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – Prečišćeni tekst ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" broj 94/14), donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI
Odbacuje se kao nedopuštena apelacija Daria Sandića podnesena protiv Presude Okružnog suda u Banjaluci broj 71 Mal 241368 19 Gž od 17. lipnja 2019. godine, zbog toga što apelant nije pretrpio značajniju štetu.
OBRAZLOŽENJE
1. Dario Sandić (u daljnjem tekstu: apelant) iz Banjaluke, podnio je 9. rujna 2019. apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Presude Okružnog suda u Banjaluci (u daljnjem tekstu: Okružni sud) broj 71 Mal 241368 19 Gž od 17. lipnja 2019. godine.
2. Presudom Osnovnog suda Banjaluci (u daljnjem tekstu: Osnovni sud) od 4. listopada 2018. godine odbijen je apelantov tužbeni zahtjev kojim je tražio da se obveže tuženi („Mtel“ a.d. Banjaluka) da mu na ime stjecanja bez osnova isplati iznos od 36,94 KM sa zateznom kamatom, te je obavezan da tuženom nadoknadi troškove parničnog postupka.
3. Odlučujući o žalbi apelanta protiv navedene presude, Okružni sud je osporenom presudom od 17. lipnja 2019. godine žalbu apelanta odbio kao neosnovanu i potvrdio prvostupanjsku presudu. Apelacioni navodi
4. Apelant se poziva na povredu prava na pravično suđenje iz članka II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 6. stavak 1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (u daljnjem tekstu: Europska konvencija), prava na poštivanje privatnog i obiteljskog života iz članka 8. Europske konvencije i prava na imovinu iz članka 1. Protokola broj 1 uz Europsku konvenciju.
5. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba članka VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 18. stavak (5) Pravila Ustavnog suda.
Članak VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:
Ustavni sud, takođe, ima prizivnu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kad ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.
Članak 18. stavak (5) Pravila Ustavnog suda glasi:
Ustavni sud će odbaciti apelaciju kada ocijeni da apelant nije pretrpio značajniju štetu osim ako poštivanje ljudskih prava, kako je to definirano u Ustavu, zahtijeva razmatranje apelacije u meritumu.
6. Ustavni sud najprije mora ocijeniti da li je u konkretnom slučaju apelant "pretrpio značajniju štetu". Pri tome, Ustavni sud ukazuje da se ova ocjena donosi za svaki slučaj pojedinačno, imajući u vidu specifične okolnosti svakog predmeta. Uvažavajući eventualni značaj predmeta za apelanta, Ustavni sud ukazuje da povreda ustavnih prava mora podrazumijevati određeni nivo težine i ozbiljnosti da bi bila meritorno razmatrana pred ovim sudom. Procjena tog nivoa zavisi od okolnosti svakog slučaja, koje obuhvaćaju kako subjektivnu percepciju apelanta, tako i objektivni karakter predmeta. Dakle, subjektivni osjećaj apelanta o postojanju i važnosti navodne povrede ustavnih prava mora biti opravdan i s objektivnog stanovišta, što u ovom predmetu nije slučaj. Po ocjeni Ustavnog suda, navodi i razlozi apelacije su takve prirode da ne ukazuju da je apelant pretrpio značajniju štetu u smislu prvog kriterija članka 18. stavak (5) Pravila Ustavnog suda. Također, Ustavni sud mora ocijeniti dopustivost predmetne apelacije u svjetlu drugog kriterija sadržanog u ovom osnovu dopustivosti, odnosno da li poštivanje ljudskih prava kako je to definirano u Ustavnu Bosne i Hercegovine zahtijeva razmatranje apelacije u meritumu. Ovaj kriterij služi kao zaštitni mehanizam, na osnovu kojeg će Ustavni sud nastaviti ispitivanje apelacije u meritumu čak i ako ocijeni da apelant nije pretrpio značajniju štetu, ukoliko za to postoji odgovarajući interes poštivanja ljudskih prava. Ocjenjujući okolnosti ovog predmeta u smislu navedenog kriterija, Ustavni sud smatra da okolnosti ovog predmeta ne pokreću niti jedno pitanje poštivanja ljudskih prava koje bi zahtijevalo razmatranje apelacije u meritumu (vidi Europski sud za ljudska prava, Korolev protiv Rusije, Odluka o dopustivosti broj 25551/05 od 1. srpnja 2010. godine, te Ustavni sud, odluke o dopustivosti br. AP-3533/17 od 11. listopada 2017. godine i AP-1751/18 od 11. rujna 2018. godine, dostupne na www.ustavnisud.ba).
7. U skladu sa navedenim, a imajući u vidu odredbu članka 18. stavak (5) Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko apelant nije pretrpio značajniju štetu, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
8. U skladu sa člankom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Zlatko M. Knežević