Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-3057/19 (N.M.)

Odluka donesena 26. 03. 2020.

  • Apelacija ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-3057/19

Apelacija

Odluka o dopustivosti

26. 03. 2020.

Tekst odluke

yyUstavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u sastavu: predsjednik Zlatko M. Knežević, potpredsjednici Mato Tadić i Mirsad Ćeman i suci Valerija Galić, Miodrag Simović i Seada Palavrić, na sjednici održanoj 26. ožujka 2020. godine, u predmetu broj AP-3057/19, rješavajući apelaciju N. M., na osnovu članka VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, članka 18. stavak (3) točka h), članka 57. stavak (2) točka a) i članka 58. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – Prečišćeni tekst ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" broj 94/14), donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI

Odbacuje se kao nedopuštena apelacija N. M. podnesena protiv Rješenja Sud Bosne i Hercegovine broj S1 3 Iž 032687 19 Iž od 18.

lipnja 2019. godine i Rješenja Sud Bosne i Hercegovine broj S1 3 032649 19 Iž od 10. lipnja 2019. godine, zbog toga što je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine.

OBRAZLOŽENJE

1. N. M. (u daljnjem tekstu: apelantica) iz Srebrenice, podnijela je 24. srpnja 2019. apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Rješenja Sud Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Sud BiH) broj S1 3 Iž 032687 19 Iž od 18. lipnja 2019. godine i Rješenja Suda BiH broj S1 3 032649 19 Iž od 10. lipnja 2019. godine.

2. Odlukama Skupštine općine Srebrenica broj 01-022-124/19, 01-022-125/19, 01-022-126/19 i 01-022-127/19 sve od 6. svibnja 2019. godine, na dužnost u članstvu Općinske izborne komisije Srebrenica imenovani su Z.H, H.H., Lj.S. i. S.M.

3. Rješenjima Središnjeg izbornog povjerenstva (u daljnjem tekstu: SIP) broj 06-1-07-1-258/19 od 29. svibnja 2019. godine, dana je suglasnost na Odluke Skupštine općine Srebrenica broj 01- 022-124/19, 01-022-125/19, 01-022-126/19 i 01-022-127/19 sve od 6. svibnja 2019. godine, kojima su na dužnost u članstvu Općinske izborne komisije Srebrenica imenovani Z.H, H.H., Lj.S. i. S.M.

4. Odlučujući o apelantičinoj žalbi protiv rješenja SIP-a broj 06-1-07-1-258/19 od 29. svibnja 2019. godine o davanju suglasnosti na Odluku o imenovanju S.M. za člana Općinske izborne komisije Srebrenica, Sud BiH je donio rješenje od 10. lipnja 2019. godine kojim je odbio žalbu. U obrazloženju osporene odluke Sud BiH je naveo da je odluka SIP-a pravilna i zakonita, jer je ispoštovana procedura imenovanja članova Općinske izborne komisije Srebrenia propisana čl. 7. st. 1. toč. a), b), c) i d) Uputstva o utvrđivanju kvalifikacija, boja, imenovanju i razrješenju i obuci članova Izborne komisije.

5. Odlučujući o apelantičinoj žalbi protiv rješenja SIP-a broj 06-1-07-1-258/19 od 29. svibnja 2019. godine o davanju suglasnosti na Odluku o imenovanju Z.H, H.H., Lj.S. i. S.M. za članove Općinske izborne komisije Srebrenica, Sud BiH je donio rješenje od 18. lipnja 2019. godine kojim je odbacio žalbu. U obrazloženju osporene odluke Sud BiH je naveo da je apelantica izjavila žalbu na rješenje o davanju suglasnosti na imenovanje članova Općinske izborne komisije od 29. svibnja 2019. godine, koja je odbijena kao neosnovana Rješenjem od 10. lipnja 2019. godine. Dakle, o istoj pravnoj stvari je već donesena konačna i obvezujuća odluka (čl. 82. Zakona o upravnim sporovima Bosne i Hercegovine).

Apelacioni navodi

6. Apelantica smatra da joj je osporenim rješenjima povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz članka II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 6. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (u daljnjem tekstu: Europska konvencija) i kršenje zabrane iz diskriminacije iz čl. 4. Ustava Bosne i Hercegovine.

7. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba članka VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, članka 18. stava (3) točka h) Pravila Ustavnog suda. Članak VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:

Ustavni sud, također, ima prizivnu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.

Članak 18. stavak (3) točka h) Pravila Ustavnog suda glasi:

Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva:

h) apelacija je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom;

8. U vezi sa apelantovičinim navodima o tome da joj je osporenim odlukama povrijeđeno pravo na pravično suđenje, Ustavni sud, prije svega, podsjeća na to da je, prema jurisprudenciji organa Europske konvencije i Ustavnog suda, za primjenu garancija prava na pravično suđenje u nekom postupku, kao opće pravilo, neophodno da postoji spor oko prava i obaveza i da oni budu građanske prirode, odnosno da se radi o postupku u kojem se utvrđuje osnovanost kaznene optužbe. U pogledu rješavanja izbornih sporova koji se odnose na izabrane dužnosnike, Europski sud je izričito naglasio da ovi sporovi izlaze iz građanskih i krivičnih okvira članka 6. stavak 1. Europske konvencije, u skladu sa njegovom dosadašnjom praksom izraženom u predmetu Pierre-Bloch protiv Francuske (presuda od 21. listopada 1997. godine, Izvještaji 1997-VI). Na osnovu navedenog, Ustavni sud zaključuje da se u konkretnom slučaju radi o sporu koji je van okvira članka 6. stavak

1. Europske konvencije, a članak II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine u ovom slučaju ne pruža širi obim zaštite, te su apelantovi navodi u vezi sa povredom prava na pravično suđenje ratione materie inkompatibilni sa Ustavom Bosne i Hercegovine (vidi Ustavni sud, Odluka o dopustivosti broj AP- 2946/15 od 16. rujna 2015. godine, dostupna na web-stranici Ustavnog suda www.ustavnisud.ba).

9. Imajući u vidu da su navodi apelantice o kršenju članka II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 6. stavak 1. Europske konvencije, ratione materiae inkompatibilni sa Ustavom Bosne i Hercegovine, Ustavni sud ukazuje da su, stoga, i navodi o kršenju zabrane diskriminacije iz članka II/4. Ustava Bosne i Hercegovine (kao akcesornog prava) u vezi sa pravom na pravično suđenje, također, ratione materiae inkompatibilni sa Ustavom Bosne i Hercegovine.

10. U skladu sa navedenim, a imajući u vidu odredbu članka 18. stavak (3) točka h) Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

11. U skladu sa člankom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Zlatko M. Knežević

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-3057/19 (N.M.) | Sudska praksa | Aktio