Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-4812/19 (B. S.)
Odluka donesena 08. 04. 2020.
- Apelacija ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom
Sastav suda
Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević
Citirani propisi
Predmeti (1)
AP-4812/19
Apelacija
Odluka o dopustivosti
08. 04. 2020.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u sastavu: predsjednik Zlatko M. Knežević, dopredsjednici Mato Tadić i Mirsad Ćeman i suci Valerija Galić, Miodrag Simović i Seada Palavrić, na sjednici održanoj 8. travnja 2020. godine, u predmetu broj AP-4812/19, rješavajući apelaciju koju je podnio Božidar Stevanović, na osnovi članka VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, članka 18. stavak (3) točka h), članka 57. stavak (2) točka a) i članka 58. Pravila Ustavnoga suda Bosne i Hercegovine – Prečišćeni tekst ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" broj 94/14), donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI
Odbacuje se kao nedopuštena apelacija koju je podnio Božidar Stevanović protiv Rješenja Okružnoga suda u Bijeljini broj 80 0 P 068373 19 Gž 3 od 23. rujna 2019. godine, zbog toga što je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
OBRAZLOŽENJE
1. Božidar Stevanović (u daljnjem tekstu: apelant) iz Ugljevika, kojega zastupa Sejfudin Krnjić odvjetnik iz Tuzle, podnio je 12. prosinca 2019. godine apelaciju Ustavnome sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Rješenja Okružnoga suda u Bijeljini (u daljnjem tekstu: Okružni sud) broj 80 0 P 068373 19 Gž 3 od 23. rujna 2019. godine.
2. Rješenjem Osnovnoga suda u Bijeljini (u daljnjem tekstu: Osnovni sud) broj 80 0 P 068373 19 P 3 od 22. travnja 2019. godine odlučeno je da se prekida taj postupak (u kojemu je tužitelj (Mješoviti holding „Elektroprivreda Republike Srpske“ Matično poduzeće a.d. Trebinje, ZP „Rudnik i termoelektrana Ugljevik“ a.d. Ugljevik) podnio tužbu protiv apelanta radi neutemeljenoga bogaćenja na ime preplaćene naknade za eksproprirane nekretnine) do okončanja vanparničnoga postupka koji se vodi kod tog suda u predmetu pod brojem 80 0 V 036978 17 V 3.
3. Rješenjem Okružnoga suda od 23. rujna 2019. godine priziv apelanta je odbijen i prvostupanjsko rješenje potvrđeno. U obrazloženju osporene odluke Okružni je sud naveo da su neutemeljeni prizivni navodi koji osporavaju ovakvu odluku prvostupanjskoga suda. Okružni je sud naveo da je prvostupanjski sud donio ispravnu odluku shodno stanju spisa, s obzirom da u ovoj pravnoj stvari ne bi bilo svrsishodno odlučivati prije nego što se pravomoćno okonča vanparnični postupak u postupku eksproprijacije nekretnina, koji je u tijeku i u kojemu je osnovno pitanje visina naknade za ekspropriranu nekretninu. Okružni je sud istakao da je stoga prvostupanjski sud pravilno primijenio odredbe čl. 379. st. 1. toč. 1. u svezi s odredbom čl. 10. Zakona o parničnom postupku i prekinuo postupak u ovoj pravnoj stvari do pravomoćnoga okončanja predmetnoga vanparničnoga postupka kod Osnovnog suda.
Apelacioni navodi
4. U predmetnoj apelaciji apelant se pozvao na povredu prava na pravično suđenje iz članka II/ 3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 6. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (u daljnjem tekstu: Europska konvencija) i prava na imovinu iz članka II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 1. Protokola broj 1 uz Europsku konvenciju, te smatra da je došlo do kršenja zabrane diskriminacije iz članka II/4. Ustava Bosne i Hercegovine i članka 14. Europske konvencije.
5. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba članka VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 18. stavak (3) točka h) Pravila Ustavnoga suda. Članak VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:
Ustavni sud također ima prizivnu nadležnost za pitanja iz Ustava koja se pojave na temelju presude bilo kojeg drugog suda u Bosni i Hercegovini.
Članak 18. stavak (3) točka h) Pravila Ustavnog suda glasi:
(3) Apelacija nije dopustiva ako postoji neki od sljedećih slučajeva:
h) apelacija je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom;
6. U konkretnome slučaju, Ustavni sud smatra da je potrebno, prije svega, odgovoriti na pitanje da li je članak II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članak 6. stavak 1. Europske konvencije primjenjiv na konkretan slučaj. Ustavni sud podsjeća da je u svojoj dosadašnjoj praksi, podržavajući praksu Europskog suda za ljudska prava, ukazivao na to da je odgovor na pitanje da li je članak 6. stavak 1. Europske konvencije primjenjiv ili ne, sadržan u odgovoru na pitanje da li je posljedica predmetne procedure odlučujuća za utvrđivanje građanskih prava i obveza (vidi Ustavni sud, odluke o dopustivosti br. AP-739/07 od 17. rujna 2009. godine, AP-766/12 od 22. listopada 2013. godine i AP-1466/16 od 22. ožujka 2017. godine, dostupne na web-stranici Ustavnog suda www.ustavnisud.ba). Ustavni sud ukazuje da se osporenim rješenjem Okružnoga odlučivalo samo o procesnim pitanjima tj. o prekidu postupka do dokončanja drugoga postupka. Dakle, iz navedenoga proizlazi da se osporenom odlukom u ovomu dijelu nije odlučivalo o «građanskim pravima i obvezama» apelanta u smislu značenja prava na pravično suđenje, iz čega slijedi da je apelacija u odnosu na navodne povrede članka II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 6. stavak 1. Europske konvencije ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
7. Nadalje, Ustavni sud ukazuje da se u predmetnome postupku (u kojemu se, dakle, odlučivalo samo o procesnim pitanjima) nije odlučivalo niti o imovinskim pravima apelanta iz članka II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 1. Protokola broj 1 uz Europsku konvenciju, slijedom čega su i ovi navodi ratione materiae inkompatibilni sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
8. Imajući u vidu da su navodi apelanta o kršenju članka II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 6. stavak 1. Europske konvencije i članka II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 1. Protokola broj 1 uz Europsku konvenciju ratione materiae inkompatibilni sa Ustavom Bosne i Hercegovine, Ustavni sud ukazuje da su, stoga, i navodi o kršenju članka II/4. Ustava Bosne i Hercegovine i članka 14. Europske konvencije (kao akcesornoga prava) u svezi sa pravom na pravično suđenje i pravom na imovinu, također, ratione materiae inkompatibilni sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
9. Sukladno navedenome, a imajući u vidu odredbu članka 18. stavak (3) točka h) Pravila Ustavnoga suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
10. Prema članku VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obvezujuće.
Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Zlatko M. Knežević