Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-63/20 (B. B. i O. G.)

Odluka donesena 08. 04. 2020.

Nema povrede
Član 1. Protokola 1 uz EK i član II/3.k) Ustava BiH (Zaštita imovine)
Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje)
  • Građanski postupak
  • Radni spor
  • Očigledno (prima facie) neosnovana
  • Prava iz radnog odnosa
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-63/20

Apelacija

Odluka o dopustivosti

08. 04. 2020.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u sastavu: predsjednik Zlatko M. Knežević, dopredsjednici Mato Tadić i Mirsad Ćeman i suci Valerija Galić, Miodrag Simović i Seada Palavrić, na sjednici održanoj 8. travnja 2020. godine, u predmetu broj AP-63/20, rješavajući apelacije koje su podnijeli Bećo Bašanović i Ordog Gabor, na osnovi članka VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, članka 18. stavak (4), članka 57. stavak (2) točka a) i članka 58. Pravila Ustavnoga suda Bosne i Hercegovine – Prečišćeni tekst ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" broj 94/14), donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI

Odbacuju se kao nedopuštene apelacije koje su podnijeli:

Bećo Bašanović protiv Presude Kantonalnoga suda u Bihaću broj 17 0 Rs 085679 18 Rsž od 21. studenoga 2019. godine;

Ordog Gabor protiv Presude Vrhovnoga suda Federacije BiH broj 65 0 Rs 227657 18 Rev od 15. listopada 2019. godine, Presude Kantonalnoga suda u Sarajevu broj 65 0 Rs 227657 14 Rsž od 1.

lipnja 2018. godine i Presude Općinskoga suda u Sarajevu broj 65 0 Rs 227657 12 Rs od 21. travnja 2014. godine;

zbog toga što su očigledno (prima facie) neutemeljene.

OBRAZLOŽENJE

1. AP-63/20

1. Bećo Bašanović (u daljnjem tekstu: apelant) iz Bihaća, podnio je 8. siječnja 2020. godine apelaciju Ustavnome sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Presude Kantonalnoga suda u Bihaću (u daljnjem tekstu: Kantonalni sud) broj 17 0 Rs 085679 18 Rsž od 21. studenoga 2019. godine.

2. U predmetnome postupku, koji je okončan osporenom odlukom Kantonalnoga suda, odbijen je kao neutemeljen tužbeni zahtjev apelanta, kojim je tražio od tuženika (JKP „Komrad“ d.o.o. Bihać) da mu isplati razliku plaće, u određenome iznosu za određeno razdoblje, sa zakonskom zateznom kamatom.

3. U obrazloženju osporene odluke Kantonalni je sud istakao da je člankom 43. Kolektivnoga ugovora o pravima i obvezama poslodavca i uposlenika u oblasti komunalne privrede za teritoriju Federacije BiH dana mogućnost poslodavcu da, u slučaju kada ne može osigurati isplatu plaće sukladno članku 42. ugovora, plaće uposlenika utvrdi sa korekcijom vrijednosti koeficijenata grupa složenosti poslova, a na bazi materijalnih mogućnosti poduzeća, uz suglasnost sindikalne organizacije u poduzeću. Kantonalni je sud naveo da je tuženik iskoristio ovu mogućnost i od sindikata dobio suglasnost za smanjenje koeficijenta, apelantu konkretno sa 2,80 na 2,52 (manje 10%), po kojemu koeficijentu je i vršena isplata plaće. Kantonalni je sud istakao da uposlenike kao članove sindikata zastupa i predstavlja predsjednik sindikata, pa činjenica da apelant osobno nije dao suglasnost, nema utjecaja u konkretnoj pravnoj stvari, a da je prema sadržini platnih listi apelant plaćao sindikalnu članarinu, što znači da je bio član sindikata.

2. AP-127/20

4. Ordog Gabor (u daljnjem tekstu: apelant) iz Sarajeva, kojega zastupa Tarik Potogija odvjetnik iz Sarajeva, podnio je 10. siječnja 2020. godine apelaciju Ustavnome sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Presude Vrhovnoga suda Federacije BiH (u daljnjem tekstu: Vrhovni sud) broj 65 0 Rs 227657 18 Rev od 15. listopada 2019. godine, Presude Kantonalnoga suda u Sarajevu broj 65 0 Rs 227657 14 Rsž od 1. lipnja 2018. godine i Presude Općinskoga suda u Sarajevu broj 65 0 Rs 227657 12 Rs od 21. travnja 2014. godine.

5. U predmetnome postupku, koji je okončan osporenom odlukom Vrhovnoga suda, odbijen je tužbeni zahtjev apelanta, kojim je tražio da se obveže tuženice (Holdina d.o.o. Sarajevo) da apelanta vrati na posao, na poslove i radne zadatke u okviru njegove radne spreme, da se utvrdi da je nezakonita odluka tuženice o otkazu, te da se naloži tuženici da apelantu naknadi određeni iznos za određeno razdoblje, sa zakonskom zateznom kamatom.

6. U obrazloženju osporene odluke Vrhovni je sud istakao da, suprotno revizijskim navodima apelanta, obrazloženja nižestupanjskih presuda sadrže razloge o odlučnim činjenicama, koje su sudovima poslužile kao stvarni i pravni temelj za donošenje odluke, pri čemu ti razlozi nisu neodređeni, paušalni i nejasni, odnosno da ta obrazloženja po svojemu sadržaju odgovaraju zahtjevu koji je u tom pogledu postavljen odredbom čl. 191. st. 4. Zakona o parničnom postupku (u daljnjem tekstu: ZPP). Vrhovni je sud istakao da su pravilno nižestupanjski sudovi zaključili da apelant tijekom postupka nije dokazao svoje prigovore da mu nije dostavljena obavijest od 9. siječnja 2012. godine kojom se obavještava da mu mandat izvršnoga direktora za financije nije produžen, i da mu je mandat prestao. Vrhovni je sud istakao da apelant nije dokazao niti da mu nije dostavljena odluka o otkazu ugovora o radu sa ponudom izmijenjenoga ugovora o radu od 13. veljače 2012. godine, jer su kao dokaz u spisu priložene i izvedene povratnice od pošte o dostavljanu obavijesti, odluke i ponude na adresu u Mađarskoj, kao i na adresu u Sarajevu, gdje je bilo prijavljeno prebivalište odnosno boravište apelanta, što je i potvrdio sam apelant u svojemu iskazu. Vrhovni je sud naveo da su u okolnostima konkretnoga slučaja pravilno nižestupanjski sudovi zaključili da je odluka o otkazu ugovora o radu sa ponudom izmijenjenoga ugovora od 13. veljače 2012. godine dostavljena apelantu sukladno odredbi čl. 94. st. 3. Zakona o radu (u daljnjem tekstu: ZOR), da se apelant na isti nije izjasnio u ostavljenome roku, te da mu je suglasno odredbama zaključenoga menadžerskoga ugovora (čl. 22.) i čl. 97. ZOR neprihvaćanjem ponude izmijenjenoga ugovora o radu, prestao radni odnos kod tuženice. Vrhovni sud je istakao da, kako pravna sudbina tužbenoga zahtjeva u pogledu isplate plaća izravno ovisi o utvrđenju nezakonitosti odluke o otkazu (sukladno čl. 96. st. 2. toč. 1. ZOR), to su nižestupanjske odluke u pogledu zahtjeva za isplatu naknade plaće za utuženo razdoblje utemeljene na pravilnoj primjeni materijalnoga prava.

Spajanje predmeta

7. S obzirom na to da se navedene apelacije zasnivaju na istim ili sličnim tvrdnjama o povredi ustavnih prava, Ustavni sud, sukladno članku 32. stavak (1) Pravila Ustavnoga suda, donio je odluku o spajanju navedenih apelacija u kojima će voditi jedan postupak i donijeti jednu odluku pod brojem AP-63/20.

8. Ustavni sud smatra da će na ovaj način, spajanjem predmeta, biti u mogućnosti odluku o apelacijama donijeti na brži i ekonomičniji način, a bez negativnih posljedica po ustavna prava apelanata.

Apelacioni navodi

9. U navedenim apelacijama apelanti se pozivaju na povredu prava na pravično suđenje iz članka II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 6. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (u daljnjem tekstu: Europska konvencija) i prava na imovinu iz članka II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 1. Protokola broj 1 uz Europsku konvenciju. Apelanti, u suštini, smatraju da su redoviti sudovi, pri donošenju osporenih odluka, pogrešno primijenili materijalno pravo. Osim toga, apelant Ordog Gabor smatra da je došlo i do pogrešne primjene procesnoga prava.

10. Pri ispitivanju dopustivosti apelacija Ustavni sud je pošao od odredaba članka VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 18. stav (4) Pravila Ustavnoga suda.

Članak VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:

Ustavni sud također ima prizivnu nadležnost za pitanja iz Ustava koja se pojave na temelju presude bilo kojeg drugog suda u Bosni i Hercegovini.

Članak 18. stavak (4) Pravila Ustavnoga suda glasi:

Ustavni sud će odbaciti apelaciju kao očigledno (prima facie) neutemeljenu kada utvrdi da ne postoji opravdan zahtjev stranke u postupku, odnosno da predočene činjenice ne mogu opravdati tvrdnju da postoji kršenje prava zaštićenih Ustavom i/ili kada se za stranku u postupku utvrdi da ne snosi posljedice kršenja prava zaštićenih Ustavom, tako da je ispitivanje merituma apelacije nepotrebno.

11. Ustavni sud, u fazi ispitivanja dopustivosti apelacije, mora utvrditi, između ostaloga, da li su ispunjeni uvjeti za meritorno odlučivanje koji su nabrojani u članku 18. stavak (4) Pravila Ustavnoga suda. U vezi s tim, Ustavni sud ukazuje da, prema vlastitoj jurisprudenciji i praksi Europskoga suda za ljudska prava (u daljnjem tekstu: Europski sud), apelant mora navesti povredu svojih prava koje štiti Ustav Bosne i Hercegovine i ove povrede moraju djelovati vjerojatno. Apelacija je očito neutemeljena ukoliko joj manjkaju prima facie dokazi koji dovoljno jasno pokazuju da je navedena povreda ljudskih prava i sloboda moguća (vidi, Europski sud, Vanek protiv Slovačke, presuda od 31. svibnja 2005. godine, aplikacija broj 53363/99, i Ustavni sud, Odluka broj AP 156/05 od 18. svibnja 2005. godine), te ako činjenice u odnosu na koje se podnosi apelacija očito ne predstavljaju kršenje prava koje apelant navodi, tj. ako apelant nema „opravdan zahtjev“ (vidi, Europski sud, Mezőtúr-Tiszazugi Vízgazdálkodási Társulat protiv Mađarske, presuda od 26. srpnja 2005. godine, aplikacija broj 5503/02), kao i kad se utvrdi da apelant nije „žrtva“ kršenja prava zaštićenih Ustavom Bosne i Hercegovine.

12. Ustavni sud ukazuje da se apelacioni navodi o povredi prava na koja su apelanti ukazali u predmetnim apelacijama odnose na način na koji su sudovi primijenili materijalno, odnosno procesno pravo. Ustavni sud, rješavajući brojne ovakve apelacije, konzistentno je ukazivao na praksu Europskoga i Ustavnoga suda prema kojoj zadatak ovih sudova nije da preispituju zaključke redovitih sudova u pogledu činjeničnoga stanja i primjene materijalnoga prava (vidi, Europski sud, Pronina protiv Rusije, odluka o dopustivosti od 30. lipnja 2005. godine, aplikacija broj 65167/01), niti da supstituiraju redovite sudove u procjeni činjenica i dokaza, već je općenito zadatak redovitih sudova da ocijene činjenice i dokaze koje su izveli. Zadatak Ustavnoga suda je da ispita da li je eventualno došlo do povrede ustavnih prava (vidi, npr., Ustavni sud, Odluka broj AP 20/05 od 18. svibnja 2005. godine, objavljena u „Službenom glasniku BiH“ broj 58/05).

13. Na osnovu činjenica konkretnih predmeta, koje proizlaze iz dokumenata predočenih Ustavnome sudu i iz apelacionih navoda, Ustavni sud smatra da su sudovi u obrazloženjima svih odluka osporenih pojedinačnim apelacijama dali detaljne, jasne i precizne razloge za svoja odlučenja, pa se ne može zaključiti da je primjena relevantnih zakonskih odredaba u bilo kojemu dijelu bila proizvoljna. Pri tomu, Ustavni sud ukazuje da apelanti nisu ponudili relevantne argumente koji bi opravdali njihove tvrdnje da je na bilo koji način došlo do povrede ustavnih prava na koja su se pozvali, osim što su nezadovoljni rezultatom postupaka u kojima su donesene osporene odluke. Imajući u vidu navedeno, te konzistentnu praksu Europskoga i Ustavnoga suda i stavove navedene i u ovoj odluci, Ustavni sud smatra da nema ništa što ukazuje da navodi apelanata u pojedinačnim apelacijama pokreću ustavna pitanja na koja su se pozvali, odnosno ništa što ukazuje da apelanti imaju "opravdan zahtjev" u smislu članka 18. stavak (4) Pravila Ustavnoga suda. Zbog toga, Ustavni sud zaključuje da su ovi navodi očigledno (prima facie) neutemeljeni.

14. Imajući u vidu odredbu članka 18. stavak (4) Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je očigledno (prima facie) neutemeljena, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

15. Prema članku VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obvezujuće.

Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Zlatko M. Knežević

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-63/20 (B. B. i O. G.) | Sudska praksa | Aktio