Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o privremenoj mjeri u predmetu AP-993/20 (J. S.)

Odluka donesena 08. 04. 2020.

  • Privremena mjera - usvojena
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Mirsad Ćeman, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-993/20

Apelacija

Odluka o privremenoj mjeri

08. 04. 2020.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Malom vijeću, u sastavu: predsjednik Zlatko M. Knežević i potpredsjednici Mato Tadić i Mirsad Ćeman, na sjednici održanoj 8. aprila 2020. godine, u predmetu broj AP 993/20, rješavajući zahtjev Jovanke Sladojević za donošenje privremene mjere, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 57. stav (2) tačka e) i člana 64. st. (1) i (4) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – Prečišćen tekst ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine", broj 94/14), donio je

ODLUKU O PRIVREMENOJ MJERI

Usvaja se zahtjev Jovanke Sladojević za donošenje privremene mjere.

Nalaže se odlaganje provođenja izvršnih radnji u predmetu Osnovnog suda u Banjaluci broj 71 01 178479 18 I 2.

Ova odluka stupa na snagu odmah i obavezujuća je do donošenja konačne odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.

OBRAZLOŽENJE

1. Jovanka Sladojević (u daljnjem tekstu: apelantica), koju zastupa Vladimir Cvijanović, advokat iz Banjaluke, podnijela je 19. marta 2019. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Rješenja Okružnog suda u Banjaluci (u daljnjem tekstu: Okružni sud) broj 71 0 1 178479 19 GŽ3 od 16. januara 2020. godine i rješenja Osnovnog suda u Banjaluci (u daljnjem tekstu. Osnovni sud) broj 71 01 178479 18 I 2 od 4. septembra 2019. godine i broj 71 01 178479 18 I 2 od 28 maja 2018. godine.

2. Apelantica je zatražila donošenje privremene mjere kojom će se odložiti izvršenje Rješenja o izvršenju Osnovnog suda broj 71 01 178479 18 12 od 28 maja 2018. godine.

3. Addiko Bank a.d Banja Luka (ranije Hypo Alpe-Adria-Bank a.d Banja Luka, u daljnjem tekstu: tražiteljica izvršenja) je protiv izvršenika podnijela prijedlog za izvršenje 21. oktobra 2013. godine na osnovu Sporazuma zaključenog između tražiteljice izvršenja i izvršenika o uknjižbi založnog prava hipoteke u korist tražiteljice izvršenja određene Rješenjem Osnovnog suda u Banjaluci (u daljnjem tekstu: Osnovni sud) broj 071 0 1 07002740 od 26. maja 2007. godine ispravljenog rješenjem Osnovnog suda od 22. maja 2007. godine, radi naplate duga u iznosu od 182.344,78 KM sa zakonskom zateznom kamatom od 27. avgusta 2013. godine. Kao predmet i sredstvo izvršenja su predloženi zabilježba, utvrđivanje vrijednosti i prodaja nekretnina hipotekarnog izvršenika S. S. (pravnog prednika apelantice), sve do potpunog namirenja potraživanja tražiteljice izvršenja, a koje su bile predmet upisa hipoteke.

4. Nakon što je tražiteljica izvršenja ispravila i dopunila prijedlog za izvršenje, tako što je kao izvršenike označila sve zakonske nasljednike S. S. (hipotekarnog dužnika) Osnovni sud je donio Rješenje o izvršenju broj 71 01 178479 18 I2 od 28. augusta 2018. godine. U uvodu rješenja je konstatirano da je ono doneseno protiv izvršenika Mire Jefendić- Sladojević i (u daljnjem tekstu izvršenik) i hipotekarnih izvršenika : apelantice, V. S. i V. P. Sud je rješenjem odredio izvršenje na teret izvršenika (glavnog dužnika) i hipotekarnih izvršenika: apelantice, V. S. i V. P.

5. Rješenjem Osnovnog suda broj 71 01 178479 18 I 2 od 4. septembra 2019. godine, donesenim u ponovnom postupku nakon što je prethodno rješenjem Okružnog suda ukinuto rješenje prvostepenog suda od 19. februara 2019. godine doneseno povodom prigovora izvršenika i apelantice i ostalih hipotekarnih izvršenika, je odbijen prigovor apelantice i ostalih izvršenika podnesen protiv Rješenja o izvršenju broj 71 01 178479 18 12 od 28 maja 2018. godine.

6. U obrazloženju rješenja je navedeno da je u konkretnom slučaju pravosnažnim i izvršnim naslovom, Sporazumom o uknjižbi založnog prava hipoteke u korist tražiteljice izvršenja, raspravljen je jedan pravni odnos između stranaka, pa ovakav izvršni naslov može izmjeniti, poništiti ili ukinuti samo nadležni sud, te u smislu člana 47. Zakona o izvršnom postupku („Službeni glasnik Republike Srpske“, br. 59/03, 85/03, 64/05, 118/07, 29/10, 57/12, 67/13 i 98/14, u daljem tekstu: ZIP) ne postoje razlozi koji sprečavaju izvršenje.

7. Okružni sud je istakao da činjenica da je se vodi parnični postupak radi utvrđivanja nedopuštenosti izvršenja ne predstavlja niti jedan razlog iz člana 47. ZlP-a ili drugi razlog koji sprječava sprovođenje izvršenja, kao i činjenica da apelantica nije potpisala izjavu vlasnika nekretnine radi uknjižbe založnog prava, s obzirom da u momentu potpisivanja izjava nije bila vlasnik ili suvlasnik nepokretnosti koje su predmet izvršenja. Takođe je istaknuto da, iako je prekinut ostavinski postupak iza umrlog S. S., u obrazloženju rješenja je jasno navedeno da u krug nasljednika ulaze: supruga ostavitelja (apelantica) i djeca ostavitelja V.S. i V.P., tj. hipotekarni izvršenici u ovom postupku. Osnovni sud je zaključio da tražiteljica izvršenja ne može trpjeti posljedice prekida ostavinskog postupka, jer su predmet ovog postupka založene nepokretnosti preminulog hipotekarnog izvršenika, tako da nasljednici neće doći u situaciju da trpe namirenje iz svoje trenutne imovine.

8. Na osnovu ovakvog stanja prvostepenog spisa prvostepeni sud je zaključio da su ispunjeni uslovi za donošenje rješenja o izvršenju na osnovu sporazuma stranaka o uspostavljanju hipoteke na nepokretnostima hipotekarnih izvršenika, pa je pozivajući se na odredbe člana 47. i 49. ZIP-a odbio prigovore izvršenika.

9. Rješenjem Okružnog suda broj 71 0 1 178479 19 GŽ3 od 16. januara 2020. godine odbijena je žalba svih izvršenika.

10. Okružni sud je ocijenio da je pravilan zaključak Osnovnog suda da prinudno izvršenje na nepokretnostima na kojim je sporazumom tražiteljice izvršenja, izvršenika M. J.- S., kao glavnog dužnika i S. S., prednika ostalih (hipotekarnih) izvršenika, ustanovljena hipoteka, kao sredstvo obezbjeđenja kredita, koji je tražiteljica izvršenja isplatila izvršeniku M. J.- S., kao glavnom dužniku i da se u slučaju da glavni dužnik ne vrati kredit prema odredbama ugovora o kreditu ima pristupiti neposrednom izvršenju. U takvoj situaciji, neposredno izvršenje na nepokretnostima hipotekarnog dužnika koji je preminuo prije podnošenja prijedloga za izvršenje nije uslovljeno diobom nasljedne zajednice, već u postupku prinudnog izvršenja svi zakonski nasljednici, kao posjednici i vlasnici temeljem zakona (član 23. stav 5. Zakona o stvarnim pravima „Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 124/08, 58/09 i 25/11), imaju da trpe prinudno namirenje tražioca izvršenja na teret nepokretnosti koju je kao sredstvo obezbjeđenja založio njihov pravni prednik.

11. Nadalje, istaknuto je da se na konkretan slučaj, kod postupka zasnivanja založnog prava na nepokretnim stvarima na osnovu sporazuma stranaka i utvrđivanja postojanja izvršne isprave prema odredbi člana 24. ZIP-a primijenjuju odredbe čl. 251 a., 251b., 251v., 251g, 251d, 251đ. ranijeg Zakona o izvršnom postupku („Službeni list SFRJ“i broj 20/78, 6/82, 74/87, 57/89 i 20/90, 9/90 i 351/91 i „Službeni glasnik RS broj 17/93 i 14/94, u daljnjem tekstu: raniji ZIP), a sve u vezi sa odredbom člana 230. ZIP-a.

12. S tim u vezi je dalje naveo da iz sadržaja spisa Osnovnog suda broj 071-0-1-07-002 740 proizilazi da su pravni prednik tražiteljice izvršenja (Hypo Alpe Adria bank), kao davaoca kredita, izvršenik M. J.- S., kao primalac kredita i glavni dužnik i S. S., kao hipotekarni dužnik podnijeli zajednički prijedloga za zasnivanje založnog prava na nepokretnosti hipotekarnog dužnika), da je sud povodom istog prijedloga 16. maja 2007.godine održao ročište, te je na zapisnik suda donio rješenje kojim je potvrđeno potraživanje tražiteljice izvršenja prema dužnicima po osnovu hipotekarnog kredita (sa iznosom kredita i rokom otplate) uz označavanje nepokretnosti koje su predmet hipoteke i konstataciju da ovakav sporazum ima snagu sudskog poravnanja sa obezbijeđenim potpisaima predlagača( član 251v.). Na osnovu predmetnog sporazuma doneseno je Rješenje o sticanju založnog prava hipoteke u korist tražiteljice izvršenja broj 071-0-1-07-002 740 od 16. maja 2007. godine (član 25lg.). Cijeneći sadržaj predmetnih isprava, po ocjeni Okružnog suda, pravilno je zaključio Osnovni sud da ispunjeni su uslovi za donošenje rješenja o izvršenju broj 71 0 1 178479 18 1 2 od 28.08.2018. godine.

13. Apelantica smatra da joj je osporenim presudama povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. Evropske konvencije za zaštitu za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija), pravo na dom iz člana II/3.f) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 8. Evropske konvencije, pravo na imovinu iz člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju, te pravo na djelotvoran pravni lijek iz člana 13. Evropske konvencije. U vezi s tim apelantica navodi da je Okružni sud proizvoljno primijenio norme izvršnog procesnog i obligacionog prava, jer je izvršenje odredio na osnovu izvršne isprave u kojoj ne postoji bilo kakva izjava založnog dužnika, a posebno ne obaveza trpljenja zalaganja svoje stvari u cilju obezbjeđenja novčanog potraživanja hipotekamog povjerioca. Stoga je, po apelanticinom mišljenju, primjena prava bila apsolutno proizvoljna.

14. U vezi sa zahtjevom za donošenje privremene mjere apelantica je navela da ima 79 godina, da je prebolovala tri kancera, da ima astmu i dijabetes, te da je nepokretnost na kojoj se sprovodi izvršenje njen jedini dom u kojem živi posljednjih 50 godina. Ističe da nema druge nepokretnosti u koju bi se mogla nastaniti, niti ima uslove da se obezbijedi smještaj, cijeneći svoje zdravstveno stanje i ukupna mjesečna primanja od 407,79 KM, koliko iznosi njena penzija. Posebno je naglasila da je opštepoznata činjenica da je u Republici Srpskoj proglašena vanredna situacija, premda sudovi na teritoriji Republike Srpske rade, pa bi, iseljavanje apelantice i preseljenje u drugi alternativni smještaj (sve povezane i prateće radnje u vezi sa ovim aktivnostima), u vrijeme pandemije zarazne bolesti, posebno imajući u vidu da ista spada u rizičnu skupinu s obzirom na dijebetes i godine starosti, indukovalo opasnost iste od zaraze, a samim tim, indukovalo i ozbiljnu opasnost od smrtnog ishoda imenovane.

15. Prilikom ispitivanja osnovanosti zahtjeva za donošenje privremene mjere, Ustavni sud je pošao od odredbi člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 64. stav (1) Pravila Ustavnog suda.

16. Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:

Ustavni sud ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom Ustavu, kad ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.

Član 64. stav (1) Pravila Ustavnog suda glasi:

Ustavni sud može, na vlastitu inicijativu ili na zahtjev podnositelja zahtjeva ili apelanta, odrediti svaku privremenu mjeru za koju smatra da je treba donijeti u interesu stranaka ili pravilnog vođenja postupka.

17. Ustavni sud naglašava da donošenje privremene mjere ima smisla i opravdanje jedino u situaciji kada je to i u interesu stranaka i vođenja postupak o apelaciji, odnosno kada šteta, čiji je nastanak nedvosmisleno naznačen u apelaciji i priloženim dokazima, može biti spriječena ili ograničena uvođenjem privremenih mjera.

18. U vezi s navedenim Ustavni sud podsjeća da razlozi i dokazi koje su apelanti dužni dostaviti Ustavnom sudu u prilog zahtjevu za donošenje privremene mjere moraju biti takvi da prima facie ukažu na neophodnost primjene ovog mehanizma kao, u datom trenutku, jedinog raspoloživog mehanizma u domaćem pravnom sistemu koji može privremeno spriječiti određene neotklonjive štetne posljedice i koji je u interesu stranaka i postupka. Izvjesnost nastupanja posljedica i njihov obim apelanti su dužni argumentovati i potkrijepiti dokazima i stoga je neprihvatljivo njihovo paušalno isticanje. Ustavni sud posebno naglašava da osnovanost apelacije ispituje odvojeno od osnovanosti zahtjeva za donošenje privremene mjere. Dakle, razlozi koje Ustavni sud uvažava pri usvajanju ili neusvajanju zahtjeva za donošenje privremene mjere su različiti od razloga koje Ustavni sud uvažava pri odlučivanju o apelaciji odnosno ne mogu se analogno primijeniti pri odlučivanju o osnovanosti zahtjeva za donošenje privremene mjere.

19. Ustavni sud smatra da su predmetnom apelacijom pokrenuta ozbiljna pitanja koja se tiču pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. Evropske konvencije, pravo, pravo na imovinu iz člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju, a posebno miješanja u ustavno pravo apelantice na dom, zaštićeno članom II/3.f) Ustava Bosne i Hercegovine i članom 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju. Apelantica je penzionerka sa niskom penzijom, ima 79 godina i teško je narušenog zdravlja, a predmetna nekretnina je njen dom već 50 godina, pa bi, po mišljenju Ustavnog suda, iseljenjem iz predmetne nekretnine apelantica, posebno u trenutnoj situaciji, mogla pretrpjeti nenadoknadivu štetu. Stoga, iznesene razloge Ustavni sud smatra dovoljnim za procjenu kako su ispunjeni uvjeti da se, do donošenja konačne odluke, privremeno obustavi provođenje izvršnih radnji u predmetu Osnovnog suda broj 71 01 178479 18 I 2, smatrajući očiglednim da odgoda izvršenja nije suprotna javnom interesu, niti bi se tom odgodom tražiteljici izvršenja u konkretnom slučaju nanijela veća šteta, kao i to da bi provođenjem izvršnih radnji u predmetnom postupku apelantici moglo prouzročiti štetu koja bi se teško mogla popraviti, a sa druge strane je u interesu pravilnog vođenja postupka pred Ustavnim sudom.

20. Imajući u vidu ove okolnosti, Ustavni sud je ocijenio da je u interesu i apelanta i postupka da se usvoji privremena mjera i da se, privremeno, do donošenja odluke Ustavnog suda o apelaciji odloži provođenje izvršnih radnji u predmetu Osnovnog suda broj 71 01 178479 18 I 2.

21. Imajući u vidu odredbe člana 64. stav (1) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je odlučio da usvoji zahtjev za donošenje privremene mjere.

22. Na osnovu izloženog, odlučeno je kao u dispozitivu ove odluke.

23. U smislu člana 64. stav (4) Pravila Ustavnog suda, odluka kojom se usvaja zahtjev za donošenje privremene mjere je obavezujuća do donošenja konačne odluke Ustavnog suda.

24. Ustavni sud podsjeća da odluka o privremenoj mjeri, ni u kom slučaju, ne prejudicira odluku o dopustivosti, odnosno o meritumu, predmetne apelacije.

25. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Zlatko M. Knežević

Odluka o privremenoj mjeri u predmetu AP-993/20 (J. S.) | Sudska praksa | Aktio