Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-948/20 (B. H.)

Odluka donesena 22. 04. 2020.

  • Apelant nije pretrpio značajniju štetu
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-948/20

Apelacija

Odluka o dopustivosti

22. 04. 2020.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u sastavu: predsjednik Zlatko M. Knežević, potpredsjednici Mato Tadić i Mirsad Ćeman i sudije Valerija Galić, Miodrag Simović i Seada Palavrić, na sjednici održanoj 22. aprila 2020. godine, u predmetu broj AP-948/20, rješavajući apelaciju Bilala Handarića, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. stav (5), člana 57. stav (2) tačka a) i člana 58. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – Prečišćeni tekst ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" broj 94/14), donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI

Odbacuje se kao nedopuštena apelacija koju je podnio Bilal Handarić protiv Rješenja Apelacionog suda Brčko Distrikta BiH broj 96 0 Pr 113372 19 Pžp od 6. maja 2019. godine, zbog toga što apelant nije pretrpio značajniju štetu.

OBRAZLOŽENJE

1. Bilal Handarić (u daljnjem tekstu: apelant) iz Brčkog, kojeg zastupa Ibrahim Šadić, advokat iz Brčkog, podnio je 13. marta 2020. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Rješenja Apelacionog suda Brčko Distrikta BiH broj 96 0 Pr 113372 19 Pžp od 6. maja 2019. godine.

2. Rješenjem Osnovnog suda Brčko distrikta Bosne i Hercegovine broj 96 0 Pr 113372 18 Pr od 5. decembra 2018. godine, apelant je oglašen odgovornim da je radnjama opisanim pod tačkom 1., tačkom 2. i tačkom 3. izreke tog rješenja, počinio u sticaju tri prekršaja iz člana 11. stav 2., kažnjiv po istom članu Zakona o javnom redu i miru Brčko distrikta BiH, pa mu je sud primjenom tog zakonskog propisa i članova 11., 12. i 13. Zakona o prekršajima Brčko distrikta BiH, za svaki prekršaj pojedinačni utvrdio novčanu kaznu u iznosu od po 100,00 KM, te na osnovu člana 14. istog zakona izrekao jedinstvenu novčanu kaznu u iznosu od 150,00 KM, te je obavezan da plati troškove prekršajnog postupka u iznosu od 20,00 KM.

3. Odlučujući o žalbi apelanta protiv rješenja Osnovnog suda Brčko distrikta Bosne i Hercegovine od 5. decembra 2018. godine, Apelacioni sud Brčko distrikta Bosne i Hercegovine je osporenim rješenjem žalbu odbio kao neosnovanu.

Apelacioni navodi

4. Apelant se poziva na povredu prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija), prava na efikasan pravni lijek iz člana 13. Evropske konvencije, te smatra da je došlo do kršenja zabrane diskriminacije iz člana 14. Evropske konvencije.

5. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 18. stav (5) Pravila Ustavnog suda.

Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:

Ustavni sud, takođe, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kad ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.

Član 18. stav (5) Pravila Ustavnog suda glasi:

Ustavni sud će odbaciti apelaciju kada ocijeni da apelant nije pretrpio značajniju štetu osim ako poštivanje ljudskih prava, kako je to definisano u Ustavu, zahtijeva razmatranje apelacije u meritumu.

6. Ustavni sud najprije mora ocijeniti da li je u konkretnom slučaju apelant "pretrpio značajniju štetu". Pri tome, Ustavni sud ukazuje da se ova ocjena donosi za svaki slučaj pojedinačno, imajući u vidu specifične okolnosti svakog predmeta. Uvažavajući eventualni značaj predmeta za apelanta, Ustavni sud ukazuje da povreda ustavnih prava mora podrazumijevati određeni nivo težine i ozbiljnosti da bi bila meritorno razmatrana pred ovim sudom. Procjena tog nivoa zavisi od okolnosti svakog slučaja, koje obuhvataju kako subjektivnu percepciju apelanta, tako i objektivni karakter predmeta. Dakle, subjektivni osjećaj apelanta o postojanju i važnosti navodne povrede ustavnih prava mora biti opravdan i sa objektivnog stanovišta, što u ovom predmetu nije slučaj. Po ocjeni Ustavnog suda, navodi i razlozi apelacije su takve prirode da ne ukazuju da je apelant pretrpio značajniju štetu u smislu prvog kriterija člana 18. stav (5) Pravila Ustavnog suda. Takođe, Ustavni sud mora ocijeniti dopustivost predmetne apelacije u svjetlu drugog kriterija sadržanog u ovom osnovu dopustivosti, odnosno da li poštivanje ljudskih prava kako je to definirano u Ustavnu Bosne i Hercegovine zahtijeva razmatranje apelacije u meritumu. Ovaj kriterij služi kao zaštitni mehanizam, na osnovu kojeg će Ustavni sud nastaviti ispitivanje apelacije u meritumu čak i ako ocijeni da apelant nije pretrpio značajniju štetu, ukoliko za to postoji odgovarajući interes poštivanja ljudskih prava. Ocjenjujući okolnosti ovog predmeta u smislu navedenog kriterija, Ustavni sud smatra da okolnosti ovog predmeta ne pokreću niti jedno pitanje poštivanja ljudskih prava koje bi zahtijevalo razmatranje apelacije u meritumu (vidi Evropski sud za ljudska prava, Korolev protiv Rusije, Odluka o dopustivosti broj 25551/05 od 1. jula 2010. godine, te Ustavni sud, odluke o dopustivosti br. AP-3533/17 od 11. oktobra 2017. godine i AP-1751/18 od 11. septembra 2018. godine, dostupne na www.ustavnisud.ba).

7. U skladu sa navedenim, a imajući u vidu odredbu člana 18. stav (5) Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko apelant nije pretrpio značajniju štetu, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

8. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Zlatko M. Knežević

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-948/20 (B. H.) | Sudska praksa | Aktio