Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-137/20 (M.H.)

Odluka donesena 06. 05. 2020.

  • Apelacija ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-137/20

Apelacija

Odluka o dopustivosti

06. 05. 2020.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u sastavu: predsjednik Zlatko M. Knežević, potpredsjednici Mato Tadić i Mirsad Ćeman i suci Valerija Galić, Miodrag Simović i Seada Palavrić, na sjednici održanoj 6. svibnja 2020. godine, u predmetu broj AP-137/20, rješavajući apelaciju M. H., na osnovu članka VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, članka 18. stavak (3) točka h), članka 57. stavak (2) točka a) i članka 58. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – Prečišćeni tekst ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" broj 94/14), donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI

Odbacuju se kao nedopuštena apelacija koje je podnio M. H.

protiv Presude Suda Bosne i Hercegovine broj S1 3 U 030429 19 Uvp od 13. studenog 2019. godine, zbog toga što je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine.

OBRAZLOŽENJE

1. M. H. (u daljnjem tekstu: apelant) iz Sarajeva, kojeg zastupa Vedad Kolašinac odvjetnik iz Sarajeva, podnio je 13. siječnja 2020. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Presude Suda Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Sud BiH) broj S1 3 U 030429 19 Uvp od 13. studenog 2019. godine.

2. U predmetnom postupku, koji je okončan osporenom odlukom Suda BiH, apelantu je utvrđeno postojanje sigurnosne smetnje za pristup tajnim podacima svih stupnjeva tajnosti.

3. U obrazloženju osporene presude Sud BiH je naveo da iz podataka u spisu proizilazi da je u postupku sigurnosne provjere Obavještajno sigurnosna agencija (u daljnjem tekstu: OSA), nakon provedenih provjera izvijestila prvostupanjski organ da za apelanta postoje sigurnosne smetnje za pristup tajnim podacima svih stupnjeva tajnosti. Sud BiH je ukazao da je postupajući na osnovu ovlaštenja iz članka 30. stavak 1. Zakona o zaštiti tajnih podataka, prvostupanjski organ proveo postupak provjere na osnovu upitnika za provjeru koji je apelant popunio, a koji sadrži i ovlaštenje za provjeru svih podataka koji su u vezi sa danim podacima. U konkretnom slučaju, postupajući na osnovu ovlaštenja iz članka 39. stavak 3. Zakona o zaštiti tajnih podataka, OSA je izvršila proširenu sigurnosnu provjeru za apelanta i utvrdila da je apelant duže razdoblje neovlaštene ostvarivao direktne i telefonske kontakte s većim brojem osoba osuđivanih za teška kaznena djela i da ih je upozoravao na planirane aktivnosti institucija za provedbu zakona, koje radnje i po ocjeni ovog apelacionog vijeća, predstavljaju osnove za sumnju u povjerljivost provjeravane osobe za pristup tajnim podacima. Sud BiH je istakao da je ova činjenica osnova za odbijanje izdavanja dozvole primjenom članka 59. stavak 1. točke f) alineje 1. Zakona o zaštiti tajnih podataka, kojom odredbom je propisano da će se zahtjev za izdavanje dozvole odbiti ukoliko je dokazano postojanje sigurnosne smetnje u vezi s jednom ili više informacija iz upitnika za sigurnosnu provjeru, koje utemeljuje opravdanu sumnju u autentičnost, lojalnost državi i povjerljivost osobe za omogućavanje pristupa, korištenja, čuvanja i zaštite tajnih podataka, a naročito ako se sigurnosna smetnja odnosi na neovlašten kontakt s pripadnicima organiziranih kriminalnih grupa, terorističkim organizacijama i organizacijama koje ih finansijski ili na drugi način podržavaju, odnosno članstvo u njima. Apelacioni navodi

4. Apelant smatra da mu je osporenom odlukom povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz članka II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 6. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (u daljnjem tekstu: Europska konvencija).

5. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba članka VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, članka 18. stava (3) točka h) Pravila Ustavnog suda. Članak VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:

Ustavni sud, također, ima prizivnu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.

Članak 18. stavak (3) točka h) Pravila Ustavnog suda glasi:

Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva:

h) apelacija je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom;

6. S obzirom da apelant smatra da mu je osporenim rješenjima Suda BiH, kojima je u odnosu na apelanta utvrđeno postojanje sigurnosne smetnje za pristup tajnim podacima svih stupnjeva tajnosti, povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz članka II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 6. Europske konvencije, Ustavni sud prvo mora utvrditi da li su garancije predviđene navedenim člankom primjenjive na predmetni postupak.

7. Ustavni sud ukazuje da članak II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članak 6. Europske konvencije garantiraju svakom pravo na pravičan postupak prilikom određivanja njegovih građanskih prava i obaveza. Shodno navedenom, ovo pravo se ne može primijeniti na sve postupke u kojim je neka osoba stranka u postupku, već je primjenjivo na postupke koji se odnose na građanska prava i obaveze te stranke. Stoga je u konkretnom slučaju zadatak Ustavnog suda da odgovori na pitanje da li je u postupku pristupa tajnim podacima odlučivano o apelantovim građanskim pravima i obavezama. U vezi s tim, Ustavni sud ukazuje da se u proceduri koja se odnosi na pristup tajnim podacima u skladu sa Zakonu o zaštiti tajnih podataka ne utvrđuju apelantova "građanska prava i obaveze" u smislu članka 6. Europske konvencije, već se u konkretnom slučaju radi o utvrđivanju postojanja zakonskih pretpostavki za pristup tajnim podacima po Zakonu o zaštiti tajnih podataka. Ustavni sud zaključuje da članak 6. Europske konvencije nije primjenjiv u konkretnom slučaju, niti članak II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine pruža širi obim zaštite u konkretnom slučaju, pa proizlazi da je apelacija ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine (vidi Ustavni sud, Odluka o dopustivosti broj AP- 2086/17 od 11. listopada 2017. godine i Odluka o dopustivosti broj AP-2828/17 od 11. rujna 2018.godine, dostupne na web-stranici Ustavnog suda www.ustavnisud.ba).

8. U skladu s navedenim, a imajući u vidu odredbu članka 18. stavak (3) točka h) Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

9. U skladu sa člankom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Zlatko M. Knežević

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-137/20 (M.H.) | Sudska praksa | Aktio