Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o meritumu u predmetu AP-5795/18 (Komercijalna banka a.d. Banjaluka)

Odluka donesena 23. 06. 2020.

Povreda
Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje)
  • Izvršni postupak
  • Pravično suđenje - razuman rok
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-5795/18

Apelacija

Odluka o meritumu

23. 06. 2020.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u sastavu: predsjednik Zlatko M. Knežević, potpredsjednici Mato Tadić i Mirsad Ćeman i sudije Valerija Galić, Miodrag Simović i Seada Palavrić, na sjednici održanoj 23. juna 2020. godine, u predmetu broj AP 5795/18, rješavajući apelaciju Komercijalne banke a.d. Banjaluka, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 57. stav (2) tačka b), člana 59. st. (1) i (2), člana 62. stav (7) i člana 72. st. (4) i (5) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – prečišćeni tekst („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ broj 94/14), donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI I MERITUMU

Usvaja se apelacija koju je podnijela Komercijalna banka a.d.

Banjaluka.

Utvrđuje se povreda člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda zbog nerazumne dužine trajanja izvršnog postupka pred Općinskim sudom u Tuzli pod brojem 32 0 I 173948 13 I.

Na osnovu člana 62. stav (7) Pravila Ustavnog suda, nalaže se predsjedniku Općinskog suda u Tuzli da, u skladu s ovom odlukom, odmah preduzme odgovarajuće mjere za okončanje postupka u predmetu broj 32 0 I 173948 13 I, u skladu sa članom II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članom 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.

Na osnovu člana 72. stav (5) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, nalaže se predsjedniku Općinskog suda u Tuzli da najkasnije u roku od tri mjeseca od dana dostavljanja ove odluke obavijesti Ustavni sud Bosne i Hercegovine o preduzetim mjerama s ciljem izvršenja ove odluke.

OBRAZLOŽENJE

I.Uvod

1. Komercijalna banka a.d. Banjaluka (u daljnjem tekstu: apelantica), koju zastupa Željko Mišić, advokat iz Banjaluke, podnijela je 18. oktobra 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) zbog dužine trajanja izvršnog postupka koji se vodi pred Općinskim sudom u Tuzli (u daljnjem tekstu: Općinski sud) pod brojem 32 0 I 173948 13 I. II.Postupak pred Ustavnim sudom

2. Na osnovu člana 23. Pravila Ustavnog suda, od Općinskog suda zatraženo je 9. decembra 2019. godine da dostavi odgovor na apelaciju.

3. Općinski sud je dostavio odgovor na apelaciju 19. decembra 2019. godine.

III.Činjenično stanje

4. Činjenice predmeta koje proizlaze iz apelacionih navoda i dokumenata predočenih Ustavnom sudu mogu se sumirati na sljedeći način:

1. Apelantica je 30. jula 2013. godine na osnovu rješenja suda o konstituiranju založnog prava na izvršenikovim nekretninama (radi osiguranja novčanog potraživanja po ugovoru o stambenom kreditu), a koje ima snagu sudskog poravnanja, podnijela Općinskom sudu prijedlog za izvršenje na način da se provede zabilježba izvršenja, procjena i prodaja nekretnine izvršenika Z.H.H. (u daljnjem tekstu: izvršenik).

2. Rješenjem Općinskog suda od 20. marta 2014. godine dozvoljeno je predloženo izvršenje.

3. Dopisom Općinskog suda od 28. marta 2014. godine rješenje o izvršenju je dostavljeno zemljišnoknjižnom uredu radi zabilježbe.

4. Protiv navedenog rješenja o izvršenju izvršenik je izjavio prigovor, koji je dostavljen apelantici na odgovor 12. maja 2014. godine.

5. Apelantica je urgencijama od 12. novembra 2014. godine i 17. februara 2016. godine tražila od suda da se postupak izvršenja nastavi.

6. Općinski sud je 30. aprila 2018. godine zakazao ročište za raspravljanje po prigovoru za 24. maj 2018. godine.

7. Rješenjem Općinskog suda od 24. maja 2018. godine, uz saglasnost stranaka, odgođeno je ročište i zakazano novo za 13. juni 2018. godine.

8. Zaključkom Općinskog suda od 13. juna 2018. godine naloženo je izvršeniku da u roku od 15 dana od dana održavanja ročišta sudu dostavi pismeni sporazum s apelanticom koji bi regulirao način i dinamiku izmirenja predmetnog duga, te je upozoren na posljedice nepostupanja po zaključku.

9. Apelantica je urgencijom od 14. septembra 2018. godine tražila od suda da se postupak izvršenja nastavi.

10. Rješenjem Općinskog suda od 24. decembra 2018. godine, odbijen je prigovor izvršenika i rješenje o ovrsi u cijelosti održano na snazi.

11. Općinski sud je 24. decembra 2018. godine, zakazao ročište za 14. siječanj 2019.godine.

12. Rješenjem Općinskog suda od 14. januara 2019. godine određeno je vještačenje radi utvrđivanja vrijednosti nekretnine koja je predmet izvršnog postupka.

13. Zaključkom Općinskog suda od 20. marta 2019. godine zakazano je ročište na licu mjesta radi obavljanja vještačenja predmetne nekretnine.

14. Izvršenik je 15. aprila 2019. godine omogućio vještaku da izvrši vještačenje predmetnog stana.

15. Općinski sud je 7. maja 2019. godine zakazao ročište za 7. juni 2019. godine.

16. Zaključkom Općinskog suda od 10. jula 2019. godine određeno je prvo ročište za prodaju nekretnine za 10. septembar 2019. godine.

17. Općinski sud je odložio ročište zakazano za 10. septembar 2019. godine zbog ranije preuzetih obaveza punomoćnika izvršenika, te je zaključkom odredio prvo ročište za prodaju nekretnine izvršenika za 23. oktobar 2019. godine.

18. Na ročištu 23. oktobra 2019. godine apelantici je prodana izvršenikova nekretnina.

19. Zaključkom Općinskog suda od 5. novembra 2019. godine utvrđeno je da je izvršenikova nekretnina na prvom održanom ročištu prodana apelantici kao jedinom ponuđaču.

20. Rješenjem Općinskog suda od 5. novembra 2019. godine apelantici je kao najpovoljnijem ponuđaču dosuđena izvršenikova nekretnina.

21. Rješenjem Općinskog suda od 5. novembra 2019. godine vještaku u ovom izvršnom predmetu je određena naknada za obavljeno vještačenje.

22. Rješenjem Općinskog suda od 6. novembra 2019. godine određeno je da se iz iznosa prodajne cijene izvršenikove nekretnine apelantica smatra namirenom u cijelosti.

23. Dopisom Općinskog suda od 9. decembra 2019. godine žalbe izvršenika izjavljene protiv rješenja o dosuđenju od 5. novembra 2019. godine i namirenju od 6. novembra 2019. godine poslane su apelantici na odgovor.

24. Iz stanja spisa proizlazi da je postupak u toku.

IV.Apelacija

a) Navodi iz apelacije

5. Apelantica je navela da je, zbog dužine trajanja izvršnog postupka, prekršeno pravo na „suđenje u razumnom roku“ kao jednom od elemenata prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija). Dalje je apelantica navela da se radi o postupku koji je hitne prirode, a koji traje više od pet godina.

b) Odgovori na apelaciju

6. U odgovoru na apelaciju Općinski sud je naveo honologiju predmetnog postupka navedenu u činjeničnom dijelu odluke.

I.Relevantni propisi

25. Zakon o izvršnom postupku ("Službene novine Federacije BiH" br. 32/03, 52/03 - ispravka, 33/06, 39/06 - ispravka, 39/09, 29/11 - OUSBiH, 74/11 - OUSFBiH, 35/12, 35/12-rješenje USBiH, 46/16, 36/17 - OUSBiH, 55/18-rješenje USBiH i 25/20 - OU BiH) Član 5.

Hitnost i redoslijed postupanja (1) U postupku izvršenja sud je dužan da postupa hitno.

(2) Sud je dužan da predmete uzima u rad redom kako ih je zaprimio, osim ako priroda potraživanja ili posebne okolnosti zahtijevaju drugačije postupanje.

Član 15.

Rokovi za postupanje Sud je u pravilu dužan da o prijedlogu za izvršenje odluči u roku od osam dana, a o prigovoru u roku od 15 dana od dana ispunjavanja uvjeta za odlučivanje o prigovoru.

Član 64.

Dovršenje izvršenja Postupak izvršenja smatra se okončanim pravomoćnošću odluke o odbacivanju ili odbijanju izvršnog prijedloga, sprovedbom izvršne radnje kojom se izvršenje dovršava ili obustavom izvršenja.

26. Zakon o sudovima Federacije Bosne i Hercegovine („Službene novine FBiH“ br. 38/05, 22/06, 63/10, 7/13 i 52/14) Za potrebe ove odluke koristi se neslužbeni prečišćeni tekst relevantnih odredaba Zakona o sudovima, sačinjen u Ustavnom sudu BiH, koje glase:

Član 31.

Dužnosti predsjednika suda Predsjednik suda odgovoran je za rukovođenje cjelokupnim sudom i sudskom upravom. [...] II.Dopustivost

27. U skladu sa članom VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, Ustavni sud, također, ima apelacijsku nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.

28. U skladu sa članom 18. stav (1) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njome pobija, iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku kojeg je koristio.

29. Ustavni sud naglašava da, u skladu sa članom 18. stav (2) Pravila Ustavnog suda, može izuzetno razmatrati apelaciju i kada nema odluke nadležnog suda ukoliko apelacija ukazuje na ozbiljna kršenja prava i osnovnih sloboda koje štiti Ustav Bosne i Hercegovine ili međunarodni dokumenti koji se primjenjuju u Bosni i Hercegovini. U konkretnom slučaju predmetna apelacija se odnosi na dužinu izvršnog postupka. S tim u vezi, Ustavni sud je u svojoj praksi kontinuirano ukazivao na praksu Evropskog suda za ljudska prava (u daljnjem tekstu: Evropski sud) prema kojoj izvršenje pravomoćne sudske odluke predstavlja sastavni dio prava na pravično suđenje iz člana 6. stav 1. Evropske konvencije, te da je dužnost države da organizira svoj pravni sistem tako da omogući sudovima da se povinuju zahtjevima i uvjetima Evropske konvencije. Ustavni sud je, također, u kontinuitetu ukazivao da u Bosni i Hercegovini, tj. u Federaciji Bosne i Hercegovine ne postoji djelotvorno pravno sredstvo koje bi apelantima omogućilo da se prije podnošenja apelacije žale zbog neizvršenja pravosnažnog rješenja kojim je dozvoljeno izvršenje sudske presude (ilustracije radi, vidi, Ustavni sud, odluke o dopustivosti i meritumu br. AP 3060/06 od 26. februara 2009. godine, tačka 12, i AP 2318/16 od 7. marta 2017. godine, tač. 23-24. s daljnjim referencama). Imajući ovo u vidu, Ustavni sud smatra da je predmetna apelacija dopustiva u smislu člana 18. stav (2) Pravila Ustavnog suda.

30. Osim toga, apelacija ispunjava i uvjete iz člana 18. st. (3) i (4) Pravila Ustavnog suda jer ne postoji neki formalni razlog zbog kojeg ne bi bila dopustiva, niti je očigledno (prima facie) neosnovana.

31. Imajući u vidu odredbe člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. st. (2), (3) i (4) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud zaključuje da predmetna apelacija ispunjava uvjete u pogledu dopustivosti.

III.Meritum

7. Apelantica smatra da je, zbog dužine trajanja izvršnog postupka, povrijeđeno njeno pravo na suđenje u «razumnom» roku kao jednom od segmenata prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije.

a)Pravo na pravično suđenje

32. Član II/3. Ustava Bosne i Hercegovine u relevantnom dijelu glasi:

Sva lica na teritoriji Bosne i Hercegovine uživaju ljudska prava i slobode iz stava 2. ovog člana, što uključuje:

e) Pravo na pravičan postupak u građanskim i krivičnim stvarima i druga prava vezana za krivične postupke.[...]

33. Član 6. stav 1. Evropske konvencije u relevantnom dijelu glasi:

Prilikom utvrđivanja njegovih građanskih prava i obaveza ili krivične optužbe protiv njega, svako ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom ustanovljenim zakonom..[...] Relevantni principi

34. Ustavni sud podsjeća da se, prema konzistentnoj praksi Evropskog suda i Ustavnog suda, razumnost dužine trajanja izvršnog postupka mora ocijeniti u svjetlu okolnosti pojedinog predmeta, vodeći računa o kriterijima uspostavljenim sudskom praksom Evropskog suda, a naročito o složenosti predmeta, ponašanju strana u postupku i nadležnog suda ili drugih javnih vlasti, te o značaju koji konkretna pravna stvar ima za apelanta (vidi, Evropski sud, Mahmutović protiv Hrvatske, aplikacija broj 9505/03 od 15. februara 2007. godine, stav 26).

35. Također, Ustavni sud podsjeća da država ima pozitivnu obavezu da organizira sistem za izvršenje presuda koji treba da bude efektivan kako u normativnom dijelu, tako i u praksi, te da osigura njihovo izvršenje bez nepotrebnog odlaganja (vidi, Evropski sud za ljudska prava, Scollo protiv Italije, 1995. god.). Međutim, Ustavni sud ukazuje da se, prema praksi Evropskog suda (u predmetima u kojim niti jedna stranka u sporu nije vlast, niti državni organ), uloga vlasti svodi na to da razumno pomognu izvršenje presude u korist stranke koja je spor dobila, ali ne da garantira izvršenje u svim okolnostima (Fuklev protiv Ukrajine, st. 84-86, 2005. godina). Dakle, u izvršnom postupku sudovi nisu odgovorni za namirenje tražitelja izvršenja, već za djelotvorno i ekonomično provođenje sudskog postupka.

Razdoblje koje se uzima u obzir

36. Ustavni sud će u odnosu na dužinu trajanja izvršnog postupka razmatrati period od 30. jula 2013. godine, kao dana podnošenja prijedloga za izvršenje, pa do donošenja odluke Ustavnoga suda. Dakle, razmatrat će razdoblje od šest godina i 10 mjeseci.

Analiza dužine trajanja izvršnog postupka

8. Ustavni sud zapaža da se u konkretnom slučaju radi o izvršnom postupku koji je hitne prirode. Ustavni sud ukazuje da se predmetni postupak, s obzirom na činjenična i pravna pitanja koja je trebalo riješiti, može smatrati složenim.

9. Nadalje, ocjenjujući apelantičino ponašanje, Ustavni sud zapaža da apelantica svojim postupcima nije utjecala na dužinu trajanja predmetnog postupka. Pri tome Ustavni sud smatra da je apelantica ulaganjem urgencija aktivno učestvovala u izvršnom postupku.

10. Ocjenjujući postupanje Općinskog suda u predmetnom postupku, Ustavni sud zapaža da je apelantica prijedlog za izvršenje podnijela 30. jula 2013. godine, a koje je sud dozvolio rješenjem o izvršenju od 20. marta 2014. godine, tj. nakon više od sedam mjeseci od podnošenja prijedloga. Nadalje, Ustavni sud zapaža da nakon što je izvršenik izjavio prigovor protiv rješenja o izvršenju, koji je dostavljen apelantici na odgovor, Općinski sud je tek nakon više od tri godine i 11 mjeseci zakazao ročište za raspravljanje o prigovoru. Pri tome Ustavni sud primjećuje da je na ročištu za razmatranje izvršenikovog prigovora sud izvršeniku ostavio rok od 15 dana za dostavljanje sporazuma o izmirenju duga da bi tek po proteku više od šest mjeseci donio rješenje kojim je prigovor odbio i postupak nastavio. Nakon toga je nastavio preduzimati procesne radnje radi okončanja izvršnog postupka i namirenja apelantice (odredio vještaka, zakazao prodaju predmetne nekretnine, nekretninu dosudio apelantici kao jedinom ponuđaču, rješenjem odredio da se apelantica smatra namirenom, te izvršenikovu žalbu protiv rješenja o dosuđenju i namirenju uputio apelantici na odgovor).

11. Imajući u vidu sve navedeno, u situaciji kada predmetni izvršni postupak traje šest godina i 10 mjeseci i kada nije okončan, Ustavni sud nalazi da je apelantici povrijeđeno pravo na pravično suđenje s obzirom na to da je dužini trajanja postupka doprinijela činjenica da Općinski sud nije djelotvorno i ekonomično preduzimao raspoložive procesne radnje radi okončanja predmetnog postupka.

12. Ustavni sud, na osnovu navedenog i uzevši u obzir sve faktore, zaključuje da je u ovom slučaju povrijeđeno apelantičino pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije.

Pitanje naknade nematerijalne štete

37. U smislu člana 74. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud može odrediti naknadu nematerijalne štete. Međutim, Ustavni sud podsjeća na to da, za razliku od postupka pred redovnim sudovima, naknadu nematerijalne štete određuje u posebnim slučajevima kršenja zagarantiranih ljudskih prava i osnovnih sloboda.

38. Apelantica je, zbog dužine trajanja predmetnog izvršnog postupka, zatražila naknadu nematerijalne štete. Međutim, imajući u vidu da je apelantica pravna osoba, kao i da je riječ o naknadi nematerijalne štete, Ustavni sud smatra da je u konkretnom slučaju utvrđivanje kršenja prava na pravično suđenje u razumnom roku i nalaganje predsjedniku Općinskog suda da odmah preduzme odgovarajuće mjere za okončanje predmetnog postupka i da o tome obavijesti Ustavni sud u određenom roku adekvatna satisfakcija za apelanticu.

IV.Zaključak

39. Ustavni sud zaključuje da postoji kršenje prava na „suđenje u razumnom roku“ kao jednom od elemenata prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav

1. Evropske konvencije jer postupak, koji je hitne prirode, traje šest godina godina i 10 mjeseci, a pri tome Općinski sud u razumnim rokovima nije preduzimao raspoložive procesne radnje s ciljem okončanja predmetnog postupka.

40. Na osnovu člana 57. stav (2) tačka b), člana 59. st. (1) i (2), člana 62. stav (7) i člana 72. st. (4) i (5) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

41. Prema članu VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Zlatko M. Knežević

Odluka o meritumu u predmetu AP-5795/18 (Komercijalna banka a.d. Banjaluka) | Sudska praksa | Aktio