Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-3413/18 (Komercijalna Banka a.d. Banjaluka)
Odluka donesena 20. 05. 2020.
- Apelacija ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom
- Izvršni postupak
Sastav suda
Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević
Citirani propisi
Predmeti (1)
AP-3413/18
Apelacija
Odluka o dopustivosti
20. 05. 2020.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u sastavu: predsjednik Zlatko M. Knežević, potpredsjednici Mato Tadić i Mirsad Ćeman, i sudije Valerija Galić, Miodrag Simović i Seada Palavrić, na sjednici održanoj 20. maja 2020. godine, u predmetu broj AP-3413/18, rješavajući apelaciju Komercijalne banka a.d. Banjaluka, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. stav (3) tačka h), člana 57. stav (2) tačka a) i člana 58. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – Prečišćeni tekst („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“, broj 94/14), donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI
Odbacuje se kao nedopuštena apelacija „Komercijalne banke“ a.d. Banjaluka podnesena protiv Zaključka Okružnog privrednog suda u Banjaluci broj 57 0 Ip 123177 17 Ip od 20. aprila 2017. godine, zbog toga što je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
OBRAZLOŽENJE
1. Komercijalna Banka a.d. Banjaluka (u daljnjem tekstu: apelantica) iz Banjaluke, podnijela je 18. juna 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Zaključka Okružnog privrednog suda u Banjaluci (u daljnjem tekstu: Okružni sud) broj 57 0 Ip 123177 17 Ip od 20. aprila 2017. godine (imajući u vidu činjenice predmeta radi se o očiglednoj grešci u datumu budući da je zaključak donesen 20. aprila 2018. godine).
2. Apelantica je 30. juna 2017. godine protiv „Madaco“ d.o.o. Banjaluka (u daljnjem tekstu: izvršenik) podnijela prijedlog za donošenje rješenja o izvršenju na osnovu vjerodostojne isprave – mjenice.
3. Okružni sud je Rješenjem o izvršenju broj 57 0 Ip 123177 17 Ip od 20. jula 2017. godine odredio predloženo izvršenje na nekretninama, te je dostavio rješenje Republičkoj upravi za geodetske i imovinsko-pravne poslove Banjaluka, Područna jedinica Banjaluka (u daljnjem tekstu: RUGIP). Rješenjem RUGIP-a broj 21.11/952.4-2078/17 od 25. septembra 2017. godine dozvoljen je upis zabilježbe rješenja o izvršenju.
4. Zaključkom Okružnog suda broj 57 0 Ip 123177 17 Ip od 20. aprila 2017. godine (koji je kako apelant navodi u apelaciji te Okružni sud u odgovoru na apelaciju donesen 20. aprila 2018. godine) određeno je brisanje zabilježba Rješenja o izvršenju broj 57 0 Ip 123177 17 Ip od 20. jula 2017. godine, te je naloženo RUGIP da izbriše zabilježbu navedenog rješenja o izvršenju.
5. U obrazloženju rješenja je navedeno da je u prigovoru izvršenika i trećeg lica D. Đ. navedeno da predmetne nekretnine nisu vlasništvo izvršenika nego trećeg lica koji ih je kupio 30. januara 2017. godine, te ugovor ovjerio kod notara Z.T. iz Jajca. Okružni sud je od nadležnog RUGIP-a zatražio podatke o tome kada je treće lice upisano u navedeni list nepokretnosti, te je RUGIP svojim dopisom obavijestio sud da je isti upisan 30. januara 2017. godine, dakle prije podnošenja prijedloga za izvršenje i donošenja rješenja o izvršenju.
6. Imajući u vidu da je po prigovoru izvršenika odgođeno izvršenje i predmet upućen na parnicu, te da nekretnine nad kojim je traženo izvršenja nisu svojina izvršenika, Okružni sud je odlučio kao u izreci.
7. Protiv navedenog zaključka nije dopuštena žalba i dostavljen je samo RUGIP.
8. Apelantica smatra da joj je osporenim odlukama povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija), pravo na djelotvoran pravni lijek, te član II/4) Ustava Bosne i Hercegovine i član 14. Evropske konvencije – zabrana diskriminacije. Navodi da je Okružni sud očigledno postupio suprotno odredbama Zakona o izvršnom postupku (u daljnjem tekstu: ZIP) naložio brisanje zabilježbe izvršenja i na taj način omogućio da se raspolaže predmetnom nekretninom i ona otuđi trećim licima, pa se postupak izvršenja koji je odložen do okončanja parničnog postupka na predmetnim nekretninama neće moći sprovesti, čime se apelantici čini očigledna šteta. Takođe navodi da je Okružni sud prekršio i procesne odredbe ZIP-a prilikom donošenja osporenog zaključka, jer ga nije dostavio starnkama u postupku, već ga je proslijedio samo RUGIP. Time joj je uskraćena žalba i narušen princip ravnopravnosti strana u postupku.
9. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda.
Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:
Ustavni sud, takođe, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.
Član 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda glasi:
(3) Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva:
h) apelacija je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom;
10. U ovom predmetu, za Ustavni sud se prvo postavlja pitanje da li je zaključak o brisanju zabilježbe rješenja o izvršenju „utvrđivanje novih građanskih prava koja se tiču podnosioca apelacije“.
11. Ustavni sud je veoma često naglašavao da postoje mnogi postupci koji se indirektno tiču građanskih prava, ali koji, u suštini, ne odlučuju o tom pravu, što, onda, isključuje primjenu Evropske konvencije ratione materiae. Naime, u takvim slučajevima ne radi se o „sporu“ oko građanskog prava ili obaveze. U vezi s tim, Ustavni sud ukazuje na svoju praksu prema kojoj postupak po prijedlogu za upis zabilježbe spora nije postupak kojim se određuju građanska prava i obaveze, (vidi Ustavni sud, odluke o dopustivosti br. AP-2056/15 od 22. prosinca 2016. godine, AP-4671/17 od 11. rujna 2018. godine, dostupne na web-stranici Ustavnoga suda, www.ustavnisud.ba ). Ustavni sud smatra da se takav stav može zauzeti i u predmetnom slučaju. Zabilježbom izvršenja, naime, ne utvrđuje se nikakvo novo građansko pravo ili obavezu apelantice, pa je tako zaključak o brisanju zabilježbe izvršenja procesne prirode, te, kao takav, ne potpada pod član II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i član 6. Evropske konvencije.
12. U skladu sa navedenim, a imajući u vidu odredbu člana 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
13. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Zlatko M. Knežević