Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o meritumu u predmetu AP-5495/18 ("ZLATIBORAC" d.o.o. Beograd)
Odluka donesena 04. 06. 2020.
- Povreda
- Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje)
- Izvršni postupak
- Pravično suđenje - razuman rok
Sastav suda
Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević
Citirani propisi
Predmeti (1)
AP-5495/18
Apelacija
Odluka o meritumu
04. 06. 2020.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u sastavu: predsjednik Zlatko M. Knežević, potpredsjednici Mato Tadić i Mirsad Ćeman i sudije Valerija Galić, Miodrag Simović i Seada Palavrić, na sjednici održanoj 4. juna 2020. godine, u predmetu broj AP 5495/18, rješavajući apelaciju "Zlatiborca " d.o.o. Beograd, na osnovu člana VI/3b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 57 stav (2) tačka b), člana 59 st. (1) i (2), člana 62 stav (7), člana 72 st. (4) i (5) i člana 74 Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – prečišćeni tekst („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ broj 94/14), donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI I MERITUMU
Usvaja se apelacija "Zlatiborca" d.o.o. Beograd.
Utvrđuje se povreda člana II/3e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6 stav 1 Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda zbog dužine trajanja izvršnog postupka koji se vodio pred Okružnim privrednim sudom u Banjoj Luci u predmetu broj 57 0 Ip 113961 16 Ip, a sada se vodi pred Okružnim privrednim sudom u Prijedoru u predmetu broj 67 0 Ip 000338 18 Ip.
Na osnovu člana 62 stav (7) Pravila Ustavnog suda, nalaže se predsjedniku Okružnog privrednog suda u Prijedoru da, u skladu s ovom odlukom, odmah preduzme odgovarajuće mjere za okončanje postupka u predmetu broj 67 0 Ip 000338 18 Ip, u skladu sa članom II/3e) Ustava Bosne i Hercegovine i članom 6 stav 1 Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.
Na osnovu člana 74 Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, nalaže se Vladi Republike Srpske da apelantu "Zlatiborcu" d.o.o. Beograd isplati iznos od 1.000,00 KM na ime naknade nematerijalne štete zbog dužine trajanja izvršnog postupka, i to u roku od tri mjeseca od dostavljanja ove odluke, uz obavezu da nakon isteka ovog roka plati zakonsku zateznu kamatu na eventualno neisplaćeni iznos, ili dio iznosa naknade određene ovom odlukom.
Na osnovu člana 72 stav (5) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, nalaže se predsjedniku Okružnog privrednog suda u Prijedoru i Vladi Republike Srpske da najkasnije u roku od tri mjeseca od dostavljanja ove odluke obavijeste Ustavni sud Bosne i Hercegovine o preduzetim mjerama s ciljem izvršenja ove odluke.
OBRAZLOŽENJE
I.Uvod
1. "Zlatiborac" d.o.o. Beograd (u daljnjem tekstu: apelant) iz Beograda, kojeg zastupa Branislav Cvijanović, advokat iz Banje Luke, podnio je 28. septembra 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) zbog dužine trajanja izvršnog postupka koji se vodio pred Okružnim privrednim sudom u Banjoj Luci pod brojem 57 0 Ip 113961 16 Ip, a koji se sada vodi pred Okružnim privrednim sudom u Prijedoru pod brojem 67 0 Ip 000338 18 Ip.
II.Postupak pred Ustavnim sudom
2. Na osnovu člana 23 Pravila Ustavnog suda, od Okružnog privrednog suda u Banjoj Luci zatraženo je 9. maja 2019. godine da dostavi odgovor na apelaciju, dok je od Okružnog privrednog suda u Prijedoru zatraženo 9. maja 2019. godine, te 24. marta 2020. godine da dostavi odgovor na apelaciju.
3. Okružni privredni sud u Banjoj Luci je dostavio odgovor na apelaciju 28. maja 2019. godine.
4. Okružni privredni sud u Prijedoru je dostavio odgovor na apelaciju 29. maja 2019. godine.
5. Ustavni sud je 7. aprila 2020. godine od Okružnog privrednog suda u Prijedoru pribavio informaciju o statusu predmetnog postupka.
III.Činjenično stanje
6. Činjenice predmeta koje proizilaze iz apelantovih navoda, te dokumenata predočenih Ustavnom sudu mogu se sumirati na sljedeći način:
a)Postupak pred Okružnim privrednim sudom u Banjoj Luci
7. Apelant je 8. maja 2015. godine Okružnom privrednom sudu u Banjoj Luci podnio prijedlog za izvršenje na osnovu izvršne isprave - Sporazuma o regulisanju međusobnih odnosa u vezi sa plaćanjem duga za isporučenu robu, zaključenog pred notarom, protiv izvršenika („Župa Komerc“ d.o.o. Laktaši), radi naplate novčanih potraživanja u iznosu od 647.874,24 KM sa zakonskom zateznom kamatom, predlažući izvršenje na pokretnim stvarima, nekretninama, te na novčanim sredstvima sa transakcijskog računa izvršenika kod poslovne banke.
8. Okružni privredni sud u Banjoj Luci je zaključkom od 26. juna 2015. godine zatražio uređenje prijedloga za izvršenje po kojem je apelant postupio 1. jula 2015. godine. Apelant je više puta (1. avgusta, 9. septembra, 12. oktobra, 19. novembra 2015. godine, te 13. januara, 13. aprila i 10. maja 2016. godine) urgirao postupanje Okružnog privrednog suda u Banjoj Luci.
9. Okružni privredni sud u Banjoj Luci je 10. maja 2016. godine donio rješenje o izvršenju kojim je odredio predloženo izvršenje na nekretninama izvršenika.
10. Postupajući po zaključku Okružnog privrednog suda u Banjoj Luci, apelant je 4. januara 2017. godine uredio prijedlog za izvršenje na način da je dostavio adresu na kojoj se nalaze pokretne stvari izvršenika, te je 5. aprila i 12. juna 2017. godine ponovo urgirao postupanje Okružnog privrednog suda u Banjoj Luci po uređenom prijedlogu za izvršenje. Apelant je podneskom 22. juna 2017. godine ostao kod uređenog prijedloga za izvršenje u odnosu na zapljenu, procjenu i prodaju pokretnih stvari koje se nalaze u objektu hotela izvršenika, te je pozvao sud da u tom dijelu bez odlaganja postupi po uređenom prijedlogu za izvršenje, kao i da izvrši zapljenu, procjenu i prodaju putničkih motornih vozila određenih rješenjem o izvršenju.
11. Okružni privredni sud u Banjoj Luci je zaključkom od 20. juna 2017. godine pozvao apelanta da izvrši uplatu iznosa na ime predujma za izlazak sudskog izvršioca na lice mjesta, a po kojem je apelant postupio i o tome obavijestio sud 30. juna 2017. godine.
12. Apelant je 14. septembra i 18. oktobra 2017. godine urgirao postupanje Okružnog privrednog suda u Banjoj Luci da naloži sudskom izvršiocu da sprovede radnju izvršenja zapljene i procjene pokretnih stvari izvršenika, napominjući da je još 30. juna 2017. godine dostavio dokaz o uplati predujma za postupanje sudskog izvršioca.
13. Okružni privredni sud u Banjoj Luci je zaključkom od 18. oktobra 2017. godine naložio apelantu da u ostavljenom roku uplati predujam troškova za preduzimanje izvršnih radnji zapljene i procjene pokretnih stvari izvršenika i dokaz o uplati dostavi sudu, a po kojem je apelant postupio 26. oktobra 2017. godine obavještavajući sud da je još 30. juna 2017. godine dostavio dokaz o izvršenoj uplati predujma troškova za izlazak sudskog izvršioca na lice mjesta, te ujedno i urgirao da sud naloži sudskom izvršiocu da sprovede izvršnu radnju zapljene i procjene pokretnih stvari izvršenika.
14. Postupajući po zaključku Okružnog privrednog suda u Banjoj Luci od 18. oktobra 2017. godine, sudski izvršilac je izašao na lice mjesta i na zapisniku od 24. oktobra 2017. godine konstatovano je da izvršenik nije zatečen na adresi, a ni njegove pokretne stvari, odnosno da je prestao da radi i da se odselio sa navedene adrese, a koji zapisnik je dostavljen apelantu.
15. Okružni privredni sud u Banjoj Luci je zaključkom od 30. novembra 2017. godine naložio apelantu da u ostavljenom roku dostavi tačnu adresu izvršenika, a po kojem je apelant postupio 11. decembra 2017. godine i dostavio traženu adresu.
16. Okružni privredni sud u Banjoj Luci je 25. decembra 2017. godine donio Rješenje broj 57 0 Ip 113961 15 Ip kojim se proglasio mjesno nenadležnim za odlučivanje o apelantovom prijedlogu za izvršenje, te odredio da će po pravosnažnosti ovog rješenja predmet biti dostavljen Okružnom privrednom sudu u Prijedoru kao stvarno i mjesno nadležnom sudu za postupanje, jer je apelant u podnesku od 11. decembra 2017. godine naznačio da se pokretne stvari izvršenika nalaze na području opštine Prijedor, gdje je i prebivalište izvršenika.
b) Postupak pred Okružnim privrednim sudom u Prijedoru
17. Okružni privredni sud u Prijedoru je 1. februara 2018. godine zaprimio predmet, te formirao novi spis predmeta pod brojem 67 0 Ip 000338 18 Ip.
18. „Heta“ d.o.o. Sarajevo je podneskom od 29. januara 2020. godine obavijestila Okružni privredni sud u Prijedoru da je Rješenjem Okružnog privrednog suda u Banjoj Luci broj 57 0 St 126828 18 St od 15. januara 2019. godine nad imovinom izvršenika otvoren stečajni postupak. Okružni privredni sud u Prijedoru je navedeni podnesak dostavio apelantu 30. januara 2020. godine, dok je 2. aprila 2020. godine od Okružnog privrednog suda u Banjoj Luci zatražio podatak o tome da li je nad izvršenikom otvoren stečajni postupak.
19. Apelant je 29. avgusta i 27. septembra 2018. godine urgirao postupanje Okružnog privrednog suda u Prijedoru.
20. Predmetni postupak je u toku.
IV.Apelacija
a) Navodi iz apelacije
21. Apelant navodi da mu je, zbog dužine trajanja izvršnog postupka, povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6 stav 1 Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija), pravo na imovinu iz člana II/3k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1 Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju, te pravo na djelotvoran pravni lijek iz člana 13 Evropske konvencije. Apelant navodi da sudovi nisu djelotvorno kontrolisali i upravljali izvršnim postupkom na način kako je to propisano Zakonom o izvršnom postupku Republike Srpske. Apelant predlaže da Ustavni sud usvoji predmetnu apelaciju, te da mu se naknadi nematerijalna šteta zbog nedonošenja odluke u razumnom roku.
b) Odgovori na apelaciju
22. Okružni privredni sud u Banjoj Luci u svom odgovoru na apelaciju je naveo djelimično tok postupka, te naglasio da je dolazilo do promjene postupajućeg sudije.
23. Okružni privredni sud u Prijedoru u svom odgovoru na apelaciju je naveo da je u toku postupanje u predmetnom izvršnom postupku u okviru Plana rješavanja starih predmeta za 2019. godinu. Takođe je naveo da je pravno lice „Heta“ d.o.o. Sarajevo podneskom od 29. januara 2020. godine obavijestilo ovaj sud da je Rješenjem Okružnog privrednog suda u Banjoj Luci broj 57 0 St 126828 18 St od 15. januara 2019. godine otvoren stečajni postupka nad imovinom izvršenika, da je 30. januara 2020. godine o ovome obavijestio apelanta, te da je podneskom od 2. aprila 2020. godine od Okružnog privrednog suda u Banjoj Luci zatražio da dostavi podatke o tome da li je nad izvršenikom otvoren prethodni stečajni postupak.
V.Relevantni propisi
24. Zakon o izvršnom postupku („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 59/03, 85/03, 64/05, 118/07, 29/10, 57/12, 67/13, 98/14, 58/18 – rješenje USBiH i 66/18) Za potrebe ove odluke koristi se neslužbeni prečišćeni tekst, sačinjen u Ustavnom sudu BiH, koji u relevantnom dijelu glasi:
Član 5.
Hitnost i redoslijed postupanja (1) U postupku izvršenja sud je dužan da postupa hitno.
(2) Sud je dužan da predmete uzima u rad redom kako ih je primio, osim ako priroda potraživanja ili posebne okolnosti zahtijevaju da se postupi drukčije.
Član 15.
Rokovi za postupanje Sud je u pravilu dužan da o prijedlogu za izvršenje odluči u roku od osam dana, a o prigovoru u roku od 15 dana od dana ispunjavanja uslova da se o prigovoru odluči.
Član 64.
Dovršenje izvršenja Postupak izvršenja smatra se završenim pravosnažnošću odluke o odbacivanju ili odbijanju izvršnog prijedloga, sprovođenjem izvršne radnje kojom se izvršenje dovršava ili obustavom izvršenja.
25. Zakon o sudovima Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske” br. 37/12, 14/14 – OUS, 44/15 i 100/17) u relevantnom dijelu glasi:
Član 48.
[...] (3) Predsjednik suda odgovoran je za rukovođenje cjelokupnim sudom i sudijskom upravom. VI.Dopustivost
26. U skladu sa članom VI/3b) Ustava Bosne i Hercegovine, Ustavni sud, takođe, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.
27. Ustavni sud naglašava da, u skladu sa članom 18 stav (2) Pravila Ustavnog suda, može izuzetno razmatrati apelaciju i kada nema odluke nadležnog suda ukoliko apelacija ukazuje na ozbiljna kršenja prava i osnovnih sloboda koje štiti Ustav Bosne i Hercegovine ili međunarodna dokumenta koja se primjenjuju u Bosni i Hercegovini. U konkretnom slučaju predmetna apelacija se odnosi na dužinu trajanja izvršnog postupka. S tim u vezi, Ustavni sud je u svojoj praksi kontinuirano ukazivao na praksu Evropskog suda za ljudska prava (u daljnjem tekstu: Evropski sud) prema kojoj izvršenje pravosnažne sudske odluke predstavlja sastavni dio prava na pravično suđenje iz člana 6 stav 1 Evropske konvencije, te da je dužnost države da organizuje svoj pravni sistem tako da omogući sudovima da se povinuju zahtjevima i uslovima Evropske konvencije. Ustavni sud je, takođe, u kontinuitetu ukazivao i da u Bosni i Hercegovini, tj. u Republici Srpskoj ne postoji djelotvorno pravno sredstvo koje bi apelantima omogućilo da se prije podnošenja apelacije žale zbog neizvršenja pravosnažnog rješenja kojim je dozvoljeno izvršenje sudske presude (ilustracije radi, vidi, Ustavni sud, Odluka o dopustivosti i meritumu broj AP 33060/06 od 26. februara 2009. godine, tačka 12). Imajući u vidu navedeno, Ustavni sud smatra da je predmetna apelacija dopustiva po članu 18 stav (2) Pravila Ustavnog suda. Osim toga, apelacija ispunjava i uslove iz člana 18 st. (3) i (4) Pravila Ustavnog suda jer ne postoji neki formalni razlog zbog kojeg ne bi bila dopustiva, niti je očigledno (prima facie) neosnovana.
28. Imajući u vidu odredbe člana VI/3b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 18 stav (2), (3) i (4) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud zaključuje da predmetna apelacija ispunjava uslove u pogledu dopustivosti.
VII.Meritum
29. Apelant smatra da mu je, zbog dužine trajanja izvršnog postupka, povrijeđeno pravo na suđenje u razumnom roku kao elementu prava na pravično suđenje iz člana II/3e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6 stav 1 Evropske konvencije, pravo na imovinu iz člana II/3k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1 Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju, te pravo na djelotvoran pravni lijek iz člana 13 Evropske konvencije.
Pravo na pravično suđenje – razuman rok
30. Član II/3 Ustava Bosne i Hercegovine u relevantnom dijelu glasi:
Sva lica na teritoriji Bosne i Hercegovine uživaju ljudska prava i osnovne slobode iz stava 2 ovog člana, a ona obuhvataju:
[…]
e) Pravo na pravičan postupak u građanskim i krivičnim stvarima i druga prava u vezi sa krivičnim postupkom.
31. Član 6 stav 1 Evropske konvencije u relevantnom dijelu glasi:
Prilikom utvrđivanja ljegovih građanskih prava i obaveza ili krivične optužbe protiv njega svako ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom ustanovljenim zakonom. […] .
Relevantni principi
32. Ustavni sud, prije svega, ukazuje da se, prema konzistentnoj praksi Evropskog suda i Ustavnog suda, razumnost dužine trajanja postupka mora ocijeniti u svjetlu okolnosti pojedinog predmeta, vodeći računa o kriterijima uspostavljenim sudskom praksom Evropskog suda, a naročito o složenosti predmeta, ponašanju strana u postupku i nadležnog suda ili drugih javnih vlasti, te o značaju koji konkretna pravna stvar ima za apelanta (vidi, Evropski sud, Mikulić protiv Hrvatske, aplikacija broj 53176/99 od 7. februara 2002. godine, Izvještaj broj 2002-I, stav 38). Takođe, Evropski sud je ukazao da je potrebna naročita marljivost nadležnih vlasti u svim predmetima koji se tiču ličnog statusa i svojstva, a da je ovaj zahtjev naročito važan u državama u kojima domaći zakon propisuje da određeni sudski postupci imaju hitan karakter (vidi, Evropski sud, Borgese protiv Italije, presuda od 26. februara 1992. godine, Serija A broj 228-B, stav 18, i Novović protiv Crne Gore, predstavka broj 13210/05, presuda od 23. oktobra 2012. godine, stav 51).
Period koji treba uzeti u obzir
33. Ustavni sud će u odnosu na dužinu trajanja izvršnog postupka razmatrati period od 8. maja 2015. godine, kada je apelant podnio prijedlog za izvršenje, pa do donošenja odluke Ustavnog suda. Dakle, razmatraće period nešto duži od pet godina. Pri tome Ustavni sud napominje da je postupak pred Okružnim privrednim sudom u Banjoj Luci trajao oko dvije godine i sedam mjeseci, dok se pred Okružnim privrednim sudom u Prijedoru predmet vodi od 2. februara 2018. godine, dakle, oko dvije godine i tri mjeseca.
Analiza dužine trajanja izvršnog postupka
34. Ustavni sud najprije zapaža da se u konkretnom slučaju radi o izvršnom postupku koji je po zakonu hitne prirode. U pogledu ocjene složenosti predmeta, a imajući u vidu činjenice i materijalne dokaze predočene Ustavnom sudu, Ustavni sud zaključuje da se ne radi o složenom predmetu.
35. Ocjenjujući apelantovo ponašanje, Ustavni sud ne nalazi elemente koji bi ukazivali na to da je apelant svojim ponašanjem doprinio dužini trajanja predmetnog postupka. Naprotiv, apelant je u relativno kratkim rokovima postupao po nalozima Okružnog privrednog suda u Banjoj Luci, te tokom postupka ulagao više urgencija ukazujući na potrebu i obavezu hitnog postupanja okružnih privrednih sudova u Banjoj Luci i u Prijedoru.
36. Nadalje, analizirajući ponašanje Okružnog privrednog suda u Banjoj Luci, Ustavni sud nalazi da je Okružni privredni sud u Banjoj Luci zaključkom pozvao apelanta da uredi prijedlog za izvršenje, te da je nakon skoro jedne godine od dostavljanja uređenog prijedloga za izvršenje donio rješenje o izvršenju. U narednom periodu je donio tri zaključka kojima je pozivao apelanta da uredi prijedlog za izvršenje i dostavi tačnu adresu na kojoj se nalaze pokretne stvari izvršenika, kao i da izvrši uplatu predujma za izlazak na teren sudskog izvršioca na lice mjesta, te izvršio pokušaj pljenidbe pokretnih stvari izvršenika i donio rješenje kojim se proglasio mjesno nenadležnim i predmet proslijedio Okružnom privrednom sudu u Prijedoru. Imajući u vidu početnu neaktivnost u postupanju Okružnog privrednog suda u Banjoj Luci, Ustavni sud nalazi, iako je u narednom periodu preduzimao procesne radnje i uprkos objektivnim okolnostima koje su kasnije nastupile (nemogućnost sprovođenja izvršenja zbog nepostojanja izvršenika i stvari na adresi iz prijedloga za izvršenje), da je Okružni privredni sud u Banjoj Luci doprinio dužini trajanja predmetnog postupka. Ustavni sud, takođe, zapaža da se Okružni privredni sud u Banjoj Luci u odgovoru na apelaciju nije izjašnjavao o navodima o trajanju postupka, odnosno nije ponudio opravdanje za početnu neaktivnost u predmetnom postupku koji se po zakonu smatra hitnim. Ocjenjujući ponašanje Okružnog privrednog suda u Prijedoru u predmetnom postupku, Ustavni sud zapaža potpunu pasivnost Okružnog privrednog suda u Prijedoru u periodu nešto dužem od dvije godine (od 1. februara 2018. godine, kada mu je dostavljen predmet na postupanje po nadležnosti, pa do 30. januara 2020. godine, kada je obavijestio apelanta o podnesku „Heta“ d.o.o. Sarajevo od 29. januara 2019. godine). Ustavni sud, takođe, zapaža da je Okružni privredni sud u Prijedoru tek oko dva mjeseca nakon što je primio podnesak „Heta“ d.o.o. Sarajevo od 29. januara 2019. godine zatražio od Okružnog privrednog suda u Banjoj Luci podatak da li je nad imovinom izvršenika otvoren stečajni postupak. U odgovoru na apelaciju Okružni privredni sud u Prijedoru je naveo da je u toku postupanje u predmetnom izvršnom postupku u okviru Plana rješavanja starih predmeta za 2019. godinu. Međutim, Ustavni sud podsjeća da je u više svojih odluka zauzeo stav da se navedene okolnosti ne mogu smatrati objektivno prihvatljivim razlozima da bi se opravdalo ovakvo postupanje, odnosno prekomjerna neaktivnost Okružnog privrednog suda u Prijedoru u postupku koji se po izričitoj zakonskoj odredbi smatra hitnim.
37. Posmatrajući postupak u cjelini, u situaciji kada predmetni izvršni postupak traje duže od pet godina, Ustavni sud nalazi da je apelantu povrijeđeno pravo na pravično suđenje s obzirom na to da je dužini trajanja postupka doprinijela činjenica da Okružni privredni sud u Banjoj Luci i Okružni privredni sud u Prijedoru nisu djelotvorno postupali, odnosno da nisu u razumnim rokovima preduzimali raspoložive procesne radnje radi okončanja predmetnog postupka, niti su ponudili razloge koji bi se mogli smatrati relevantnim za takvu neaktivnost.
38. Ustavni sud zaključuje da je u ovom slučaju povrijeđeno apelantovo pravo na pravično suđenje iz člana II/3e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6 stav 1 Evropske konvencije zbog dužine trajanja izvršnog postupka.
Ostali navodi
39. Budući da je Ustavni sud u prethodnim tačkama ove odluke već utvrdio da je, zbog dužine trajanja predmetnog izvršnog postupka, povrijeđeno apelantovo pravo na pravično suđenje iz člana II/3e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6 stav 1 Evropske konvencije, Ustavni sud smatra da nije potrebno razmatrati apelantove navode o kršenju prava na imovinu iz člana II/3k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1 Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju i prava na djelotvoran pravni lijek iz člana 13 Evropske konvencije. Pitanje naknade nematerijalne štete
40. U smislu člana 74 Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud može odrediti naknadu nematerijalne štete. Međutim, Ustavni sud podsjeća na to da, za razliku od postupka pred redovnim sudovima, naknadu nematerijalne štete određuje u posebnim slučajevima kršenja zagarantovanih ljudskih prava i osnovnih sloboda.
41. S obzirom na odluku u ovom predmetu, a imajući u vidu presude Evropskog suda protiv Bosne i Hercegovine (vidi, Evropski sud, Spahić i ostali protiv BiH, aplikacija broj 20514/15 i dr. od 14. novembra 2017. godine, Kunić i ostali protiv BiH, aplikacija broj 68955/12 i dr. od 14. novembra 2017. godine, Elčić i ostali protiv BiH, aplikacija broj 34524/15 i dr. od 17. januara 2019. godine, Golić i ostali protiv BiH, aplikacija broj 51441/16 i dr. od 16. maja 2019. godine i Ugarak i ostali protiv BiH, aplikacija broj 25941/18 i dr. od 19. septembra 2019. godine), dosadašnju praksu, ekonomske uslove u Bosni i Hercegovini (podaci dostupni na www.bhas.ba) i okolnosti konkretnog slučaja, prema članu 74 Pravila Ustavnog suda, odnosno članu 41 Evropske konvencije, Ustavni sud smatra da u konkretnom slučaju na ime naknade nematerijalne štete, zbog nerazumne dužine trajanja izvršnog postupka, apelantu treba isplatiti iznos od 1.000,00 KM.
42. Ovu naknadu je dužna platiti Vlada Republike Srpske u roku od tri mjeseca od dana dostavljanja ove odluke, uz obavezu da nakon isteka ovog roka plati apelantu zakonsku zateznu kamatu na eventualno neisplaćeni iznos, ili dio iznosa naknade određene ovom odlukom.
43. Ova odluka Ustavnog suda u dijelu koji se odnosi na naknadu nematerijalne štete predstavlja izvršnu ispravu.
VIII.Zaključak
44. Ustavni sud zaključuje da postoji kršenje prava na suđenje „u razumnom roku“ kao jednom od elemenata prava na pravično suđenje iz člana II/3e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6 stav 1 Evropske konvencije jer postupak, koji je hitne prirode, traje duže od pet godina, a u kojem periodu Okružni privredni sud u Banjoj Luci i Okružni privredni sud u Prijedoru nisu djelotvorno postupali, odnosno nisu u razumnim rokovima preduzimali raspoložive procesne radnje, niti su ponudili razloge koji bi se mogli smatrati relevantnim za takvu neaktivnost.
45. Na osnovu člana 57 stav (2) tačka b), člana 59 st. (1) i (2), člana 62 stav (7), člana 72 st. (4) i (5) i člana 74 Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
46. Prema članu VI/5 Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Zlatko M. Knežević