Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-1857/20 (M. Č.)

Odluka donesena 23. 06. 2020.

  • Apelacija ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-1857/20

Apelacija

Odluka o dopustivosti

23. 06. 2020.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u sastavu: predsjednik Zlatko M. Knežević, potpredsjednici Mato Tadić i Mirsad Ćeman i sudije Valerija Galić, Miodrag Simović i Seada Palavrić, na sjednici održanoj 23. juna 2020.godine, u predmetu broj AP-1857/20, rješavajući apelaciju Mehdina Čivića, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. stav (3) tačka h), člana 57. stav (2) tačka a) i člana 58. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – Prečišćeni tekst ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" broj 94/14), donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI

Odbacuje se kao nedopuštena apelacija Mehdina Čivića podnesena protiv Rješenja Vrhovnog suda Republike Srpske broj 83 0 Rs 032876 19 Rev od 13. novembra 2019. godine, zbog toga što je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine.

OBRAZLOŽENJE

1. Mehdin Čivić (u daljnjem tekstu: apelant) iz Capardi, opština Osmaci, kojeg zastupa Enver Paščanović advokat iz Kalesije, podnio je 28. maja 2020. apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Rješenja Vrhovnog suda Republike Srpske (u daljnjem tekstu: Vrhovni sud) broj 83 0 Rs 032876 19 Rev od 13. novembra 2019. godine.

2. Osnovni sud u Zvorniku je rješenjem broj 83 0 Rs 032876 19 Mo 2 od 4. aprila 2019. godine, koje je potvrđeno rješenjem Okružnog suda u Bijeljini od 24. maja 2019. godine, odbio apelantov prijedlog za određivanje mjere obezbjeđenja kojom je tražio da se naloži tuženom (RS, Vlada RS, MUP RS) da bez odlaganja apelanta privremeno rasporedi na poslove i radne zadatke za koje je predviđena VSS u PU Zvornik ili u PS Osmaci do konačnog okončanja ovog radnog spora.

3. Osporenim rješenjem Vrhovnog suda od 13. novembra 2019. godine odbačena je apelantova revizija izjavljena protiv rješenja Okružnog suda u Bijeljini od 24. maja 2019. godine. U obrazloženju osporenog rješenja Vrhovni sud je naveo da apelant traži određivanje mjere obezbjeđenja koju regulišu odredbe čl. od 268. do 290. ZPP-a. Vrhovni sud je naveo da se rješenjem kojim se odlučuje o prijedlogu za određivanje mjere obezbjeđenja ne odlučuje o glavnoj stvari, odnosno o tužbenom zahtjevu, pa proizlazi da rješenje koje apelant pobija revizijom, kojim se ne završava pravosnažno postupak u ovoj pravnoj stvari, nema karakter rješenja na koje se odnosi član 254. stav 1. Zakona o parničnom postupku (u daljnjem tekstu: ZPP), protiv koga je dozvoljena revizija. Vrhovni sud je naveo da rješenje o određivanju mjere obezbjeđenja, shodno članu 279. stav 3. ZPP, ima dejstvo rješenja o izvršenju iz Zakona o izvršnom postupku, te naglasio da protiv takvih rješenja nije dozvoljen vanredni pravni lijek (član 14. stav l. Zakona o izvršnom postupku). S obzirom da apelant osporava rješenje o određivanju mjere obezbjeđenja protiv kojeg nije dozvoljen vanredni pravni lijek, Vrhovni sud je odbacio apelantovu reviziju osnovom člana 247. stav 1., u vezi sa članom 254. stav 4. ZPP.

Apelacioni navodi

4. Apelant smatra da mu je osporenom odlukom povrijeđeno pravo na pravično suđenje, te pravo na pristup sudu, kao segment prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija), pravo na djelotvoran pravni lijek iz člana 13. Evropske konvencije, te zabrana diskriminacije iz člana II/4. Ustava Bosne i Hercegovine i člana 14. Evropske konvencije.

5. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda.

Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:

Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.

Član 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda glasi:

(3) Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva:

h) apelacija je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom;

6. Ustavni sud zapaža da apelant smatra da mu je osporenom odlukom povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije. U vezi s tim, Ustavni sud, prije svega, mora riješiti pitanje primjenjivosti člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije na konkretan slučaj.

7. U vezi s tim, Ustavni sud podsjeća da je u svojoj dosadašnjoj praksi, podržavajući praksu Evropskog suda za ljudska prava, ukazivao na to da je odgovor na pitanje je li član 6. stav 1. Evropske konvencije primjenjiv ili ne, sadržan u odgovoru na pitanje je li posljedica predmetne procedure odlučujuća za utvrđivanje građanskih prava i obaveza (vidi Ustavni sud, odluke o dopustivosti br. AP-739/07 od 17. septembra 2009. godine, AP-766/12 od 22. oktobra 2013. godine i AP-1466/16 od 22. marta 2017. godine, dostupne na web-stranici Ustavnog suda www.ustavnisud.ba). Ustavni sud ukazuje da je osporena odluka donesena u postupku u kojem je redovni sud odlučivao samo o procesnom pitanju tj. o ispunjenost zakonskih uvjeta za dopuštenost revizije. Dakle, iz navedenog proizlazi da osporenom odlukom nije odlučivano o «građanskim pravima i obavezama» apelanata u smislu značenja prava na pravično suđenje, iz čega slijedi da je apelacija u odnosu na navodne povrede člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije ratione materiae inkompatibilne s Ustavom Bosne i Hercegovine.

8. Imajući u vidu da su navodi apelanata o kršenju člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije ratione materiae inkompatibilni sa Ustavom Bosne i Hercegovine, Ustavni sud ukazuje da su, stoga, i navodi o povredi prava iz čl. 13. i 14. Evropske konvencije (kao akcesornih prava) u vezi sa pravom na pravično suđenje, također, ratione materiae inkompatibilni sa Ustavom Bosne i Hercegovine.

9. U skladu sa navedenim, a imajući u vidu odredbu člana 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

10. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Zlatko M. Knežević

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-1857/20 (M. Č.) | Sudska praksa | Aktio