Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-1807/20 (F. T., H. T. i N. T.)
Odluka donesena 23. 06. 2020.
- Neiscrpljivanje pravnih lijekova
Sastav suda
Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević
Citirani propisi
Predmeti (1)
AP-1807/20
Apelacija
Odluka o dopustivosti
23. 06. 2020.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u sastavu: predsjednik Zlatko M. Knežević, potpredsjednici Mato Tadić i Mirsad Ćeman, i sudije Valerija Galić, Miodrag Simović i Seada Palavrić, na sjednici održanoj 23. juna 2020. godine, u predmetu broj AP-1807/20, rješavajući apelaciju Fate Tucaković i drugih, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. stav (3) tačka m), člana 57. stav (2) tačka a) i člana 58. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – Prečišćeni tekst ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" broj 94/14), donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI
Odbacuje se kao nedopuštena apelacija Fate Tucaković, Hemnaline Tucaković i Naide Tucaković podnesena protiv Rješenja Vrhovnog suda Federacije BiH broj 65 0 P 251035 19 Rev od 14.
januara 2020. godine, zbog neiscrpljivanja pravnih lijekova mogućih prema zakonu.
OBRAZLOŽENJE
1. Fata Tucaković (u daljnjem tekstu: prvoapelantkinja) iz Konjica, Hemnalina Tucaković (u daljnjem tekstu: drugoapelantkinja) iz Konjica i Naida Tucaković (u daljnjem tekstu: trećeapelantkinja) iz Sarajeva, koje zastupa Sead Gajević advokat iz Sarajeva, podnijele su 21. maja 2020. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Rješenja Vrhovnog suda Federacije BiH (u daljnjem tekstu: Vrhovni sud) broj 65 0 P 251035 19 Rev od 14. januara 2020. godine.
2. Presudom Općinskog suda u Sarajevu broj 65 0 P 251035 12 P od 7. oktobra 2014. godine odbijen je tužbeni zahtjev apelantkinja da se obaveže tuženi (D.T.) da im na ime naknade nematerijalne štete nanesene klevetom putem štampe isplati iznos od 15.000,00 KM sa zakonskom zateznom kamatom, kao i da im nadoknadi troškove parničnog postupka.
3. Odlučujući o žalbi apelantkinja protiv prvostepene presude, Kantonalni sud u Sarajevu (u daljnjem tekstu: Kantonalni sud) je Presudom broj 65 0 P 251035 15 Gž od 15. januara 2019. godine žalbu odbio i potvrdio prvostepenu presudu.
4. Odlučujući o reviziji apelantkinja izjavljenoj protiv drugostepene presude, Vrhovni sud je Rješenjem broj 65 0 P 251035 19 Rev od 14. januara 2020. godine reviziju odbacio kao neblagovremenu. U obrazloženju rješenja Vrhovni sud je naveo da je iz propratnog akta Kantonalnog suda od 26. februara 2019. godine, kao i iz dostavnice o uručenju drugostepene presude punomoćniku apelantkinja, vidljivo da je drugostepena presuda uručena punomoćniku apelantkinja 20. januara 2019. godine. Vrhovni sud je zaključio da je, kako je revizija predata na poštu preporučeno 28. februara 2019. godine, dakle nakon proteka roka iz člana 237. stav (1) Zakona o parničnom postupku, predmetna revizija neblagovremena.
Apelacioni navodi
5. Apelantkinje smatraju da im je osporenim rješenjem Vrhovnog suda povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija). Apelantkinje navode da „nije tačan datum iz obrazloženja rješenja Vrhovnog suda“, te da je drugostepena presuda uručena punomoćniku apelantkinja 30. januara 2019. godine, a ne 20. januara 2019. godine. Relevantni propisi
6. Zakon o parničnom postupku („Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine“, br. 53/03, 73/05, 19/06 i 98/15).
7. Za potrebe ove odluke koristi se tekst relevantne odredbe Zakona o parničnom postupku („Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine“ br. 53/03, 73/05 i 19/06) koja glasi:
IX - VANREDNI PRAVNI LIJEKOVI
1. Revizija Član 237.
(1) Stranke mogu izjaviti reviziju protiv pravnosnažne presude donijete u drugom stepenu u roku od 30 dana od dana dostavljanja prepisa presude.
(2) Revizija nije dozvoljena ako vrijednost pobijanog dijela pravnosnažne presude ne prelazi 10.000 konvertibilnih maraka.
8. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku („Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine“ broj 98/15 od 23. decembra 2015. godine) u relevantnom dijelu glasi:
Član 49.
(1) Stranke mogu izjaviti reviziju protiv pravomoćne presude donesene u drugom stepenu u roku 30 dana od dana dostave prijepisa presude.
(2) Revizija nije dozvoljena ako vrijednost pobijanog dijela pravomoćne presude ne prelazi 30.000,00 konvertibilnih maraka a u privrednim sporovima 50.000,00 konvertibilnih maraka.
(3) Izuzetno, Vrhovni sud Federacije može dopustiti reviziju u svim predmetima ako ocijeni da bi odlučivanje po reviziji bilo od značaja za primjenu prava u drugim slučajevima.
[…] Član 106.
(1) Postupci u predmetima u kojima do dana stupanja na snagu ovog zakona ne bude donesena prvostepena odluka suda provest će se prema odredbama ovog zakona.
(2) Postupci u predmetima u kojima do dana stupanja na snagu ovog zakona bude donesena prvostepena odluka suda provest će se prema ranije važećim odredbama ovog zakona.
Član 107.
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenim novinama Federacije Bosne i Hercegovine”.
9. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 18. stav (1) i stav (3) tačka m) Pravila Ustavnog suda. Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:
Ustavni sud, takođe, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kad ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.
Član 18. stav (1) i stav (3) tačka m) Pravila Ustavnog suda glasi:
(1) Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njome pobija, iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku kojeg je koristio.
(3) Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva:
m) apelant nije iscrpio pravne lijekove moguće prema zakonu.
10. Prema pravilu o iscrpljivanju pravnih lijekova, apelant mora da dođe do konačne odluke. Konačna odluka predstavlja odgovor na zadnji pravni lijek, koji je djelotvoran i adekvatan da ispita nižestepenu odluku kako u činjeničnom, tako i u pravnom pogledu. Pri tome apelant odlučuje o tome da li će koristiti pravni lijek bez obzira na to da li je riječ o redovnom ili vanrednom pravnom lijeku. Odluka kojom je pravni lijek odbačen zato što apelant nije ispoštovao formalne zahtjeve pravnog lijeka (rok, plaćanje taksi, forma ili ispunjenje drugih zakonskih uslova) ne može se smatrati konačnom. Korištenje takvog pravnog lijeka ne prekida rok od 60 dana propisan članom 18. stav (1) Pravila Ustavnog suda (vidi Ustavni sud, odluke br. AP-283/03 od 14. oktobra 2004. godine i AP-106/04 od 18. januara 2005. godine).
11. U konkretnom slučaju, Ustavni sud zapaža da su apelantkinje propustile da, u skladu sa odredbom člana 237. stav (1) Zakona o parničnom postupku („Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine“ br. 53/03, 73/05 i 19/06), u propisanom roku izjave reviziju protiv drugostepene presude. U pogledu navoda apelantkinja da je drugostepena presuda uručena punomoćniku apelantkinja „30. januara 2019. godine, a ne 20. januara 2019. godine“, Ustavni sud ukazuje da apelantkinje uz predmetnu apelaciju nisu dostavile dokaz o navedenom, te samim tim nisu dovele u pitanje zaključak Vrhovnog suda u pogledu proteka roka za izjavljivanje revizije. Dakle, apelantkinje nisu iscrpile djelotvorne pravne lijekove moguće prema zakonu, te samim tim nisu ishodile konačnu odluku u predmetnom postupku. Prema tome, pošto nije ispunjen uslov iscrpljivanja svih pravnih lijekova mogućih prema zakonu, apelacija se ne može razmatrati.
12. Imajući u vidu odredbu člana 18. stav (3) tačka m) Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko apelant nije iscrpio pravne lijekove moguće prema zakonu, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
13. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Zlatko M. Knežević