Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-1931/20 (Š. V. i S. T.)
Odluka donesena 02. 07. 2020.
- Apelacija preuranjena
Sastav suda
Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević
Citirani propisi
Predmeti (1)
AP-1931/20
Apelacija
Odluka o dopustivosti
02. 07. 2020.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u sastavu: predsjednik Zlatko M. Knežević, potpredsjednici Mato Tadić i Mirsad Ćeman i sudije Valerija Galić, Miodrag Simović i Seada Palavrić, na sjednici održanoj 2. jula 2020. godine, u predmetu broj AP-1931/20, rješavajući apelacije Šećana Vatreša i Slobodanke Tešanović, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. stav (3) tačka l), člana 57. stav (2) tačka a) i člana 58. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – Prečišćeni tekst ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" broj 94/14), donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI
Odbacuju se kao nedopuštene apelacije koje su podnijeli:
-Šećan Vatreš protiv Rješenja Kantonalnog suda u Sarajevu broj 65 0 P 298709 14 Gž od 3. februara 2020. godine i -Slobodanka Tešanović protiv Presude Okružnog suda u Banjaluci broj 73 0 P 018472 19 Gž 3 od 12. marta 2020. godine, zato što su preuranjene.
OBRAZLOŽENJE
AP-1931/20
1. Šećan Vatreš (u daljnjem tekstu: apelant) iz Sarajeva, kojeg zastupa Galiba Hrvačić - Karačić advokat iz Sarajeva, podnio je 9. juna 2020. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Rješenja Kantonalnog suda u Sarajevu (u daljnjem tekstu: Kantonalni sud) broj 65 0 P 298709 14 Gž od 3. februara 2020. godine.
2. Općinski sud u Sarajevu je Rješenjem broj 65 0 P 298709 12 P od 24. februara 2014. godine, koje je potvrđeno rješenjem Kantonalnog suda od 3. februara 2020. godine, odbio apelantov tužbeni zahtjev kojim je tražio da se utvrdi da je tuženi (Općina Novi Grad Sarajevo) preciziranog datuma nezakonito ušao u posjed dijela nekretnine, bliže označene u dispozitivu ovog rješenja, da se obaveže tuženi da sa zemljišta, koje je u posjedu apelanta, o svom trošku izvrši uklanjanje asfaltirane površine, te da istu preda apelantu u posjed, a sve prema nalazu vještaka geodetske struke, te da se zabrani tuženom dalje uznemiravanje i oduzimanje navedenog zemljišta na naprijed navedeni način, pod prijetnjom novčane kazne.
3. U konkretnom slučaju apelant je naveo da je 20. maja 2020. godine protiv odluke Kantonalnog suda od 3. februara 2020. godine izjavio reviziju Vrhovnom sudu Federacije BiH o kojoj nije odlučeno.
AP-1940/20
4. Slobodanka Tešanović (u daljnjem tekstu: apelantica) iz Banjaluke, koju zastupa Zajednička advokatska kancelarija Lazo Radić i Mladen Baštinac iz Banjaluke, podnijela je 8. juna 2020. apelaciju Ustavnom sudu protiv Presude Okružnog suda u Banjaluci (u daljnjem tekstu: Okružni sud) broj 73 0 P 018472 19 Gž 3 od 12. marta 2020. godine.
5. Osnovni sud u Kotor Varoši je Presudom broj 73 0 P 018472 19 P 2 od 8. jula 2019. godine obavezao prvotuženog (JP “Radio-televizija Republike Srpske“) i drugotuženog (M.R.) da na ime naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda i časti prouzrokovanih klevetom solidarno isplate apelantici novčani iznos od 5.500,00 KM sa zakonskim zateznim kamatama i troškove postupka u iznosu od 2.546,43 KM, dok je u preostalom dijelu odbijen apelantičin tužbeni zahtjev za naknadom nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda i časti prozrokovanih klevetom preko 5.500,00 KM (do 8.000,00 KM).
6. Okružni sud je osporenom presudom od 12. marta 2020. godine uvažio žalbe tuženih i preinačio prvostepenu presudu u dosuđujećem dijelu tako što je odbio apelantičin tužbeni zahtjev za naknadu nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda i časti prouzrokovanih klevetom. Osim toga, obavezana je apelantica da prvotuženom na ime troškova takse na žalbu naknadi iznos od 200,00 KM, da drugotuženom na ime troškova prvostepenog postupka naknadi iznos od 580,00 KM sa zakonskom zateznom kamatom, te da drugotuženom na ime troškova žalbenog postupka naknadi iznos od 800,00 KM, dok je odbijen apelantičin zahtjev za naknadu troškova odgovora na žalbu u iznosu od 702,00 KM.
7. U konkretnom slučaju apelantica je navela da je protiv odluke Okružnog suda od 12. marta 2020. godine izjavila reviziju Vrhovnom sudu Republike Srpske o kojoj nije odlučeno. Spajanje predmeta
8. S obzirom na to da navedene apelacije pokreću isto pitanje dopustivosti, Ustavni sud je, u skladu sa članom 32. stav (1) Pravila Ustavnog suda, donio odluku o spajanju navedenih apelacija u kojima će voditi jedan postupak i donijeti jednu odluku pod brojem AP-1931/20. Apelacioni navodi
9. U navedenim apelacijama apelanti se pozivaju na povredu prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija). Osim toga, apelant u predmetu broj AP-1931/20 se pozvao i na povredu prava na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju, prava na djelotvoran pravni lijek iz člana 13. Evropske konvencije, te zabranu diskriminacije iz člana II/4. Ustava Bosne i Hercegovine i člana 14. Evropske konvencije.
10. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 18. stav (1) i stav (3) tačka l) Pravila Ustavnog suda. Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:
Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kad ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.
Član 18. stav (1) i stav (3) tačka l) Pravila Ustavnog suda glasi:
(1) Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njome pobija, iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku kojeg je koristio.
(3) Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva:
l) apelacija je preuranjena;
11. Prema navedenim odredbama, apelacija se može podnijeti samo protiv presude, odnosno odluke kojom je postupak u određenom predmetu završen.
12. Ustavni sud zapaža da su apelanti protiv osporenih odluka izjavili revizije Vrhovnom sudu Federacije BiH i Vrhovnom sudu Republike Srpske (u daljnjem tekstu: nadležni sudovi), a da nisu, u skladu sa članom 21. stav (6) Pravila Ustavnog suda, obavijestili Ustavni sud da su postupci po izjavljenim revizijama okončani.
13. Ustavni sud podsjeća na svoju praksu da je revizija, u slučaju kada su ispunjeni uslovi dopustivosti predviđeni procesnim zakonom, djelotvoran pravni lijek, koji je apelant dužan iscrpiti prije podnošenja apelacije Ustavnom sudu, u smislu člana 18. stav (1) Pravila Ustavnog suda. Apelant odlučuje koji će pravni lijek koristiti, bez obzira da li se radi o redovnom ili vanrednom pravnom lijeku. U interesu ostvarivanja prava apelanata je da se iscrpe sve mogućnosti odlučivanja pred redovnim sudovima, u skladu sa pozitivnim propisima. S obzirom na izuzetke predviđene u važećim odredbama Zakona o parničnom postupku („Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine“ br. 53/03, 73/05, 19/06 i 98/15) i Zakona o parničnom postupku („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 58/03, 85/03, 74/05, 63/07, 105/08, 45/09 i 61/13) prema kojima nadležni sudovi mogu dopustiti reviziju u svim predmetima, Ustavni sud bi donošenjem svoje odluke prije donošenja odluka nadležnih sudova o izjavljenim revizijama prejudicirao ovo pitanje.
14. Zbog toga su u konkretnim slučajevima apelacije preuranjene, jer su podnesene prije odluka nadležnih sudova o izjavljenim revizijama. Nakon donošenja odluka o revizijama nezavisno od vrste tih odluka, apelanti imaju mogućnost da ponovo podnesu apelacije, u kojima su dužni na propisanom obrascu apelacije pod tačkom 8.a) ostale odluke, navesti i ovu odluku Ustavnog suda.
15. Imajući u vidu odredbu člana 18. stav (3) tačka l) Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je preuranjena, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
16. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Zlatko M. Knežević