Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o meritumu u predmetu AP-5688/18 (Ž. M.)

Odluka donesena 15. 07. 2020.

Povreda
Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje)
  • Pravično suđenje - razuman rok
  • Izvršni postupak
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-5688/18

Apelacija

Odluka o meritumu

15. 07. 2020.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u sastavu: predsjednik Zlatko M. Knežević, dopredsjednici Mato Tadić i Mirsad Ćeman i suci Valerija Galić, Miodrag Simović i Seada Palavrić, na sjednici održanoj 15. srpnja 2020. godine, u predmetu broj AP 5688/18, rješavajući apelaciju Željane Musa, na temelju članka VI/3.(b) Ustava Bosne i Hercegovine, članka 57. stavak (2) točka b), članka 59. st. (1) i (2), članka 72. st. (4) i (5) i članka 74. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – prečišćeni tekst („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ broj 94/14), donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI I MERITUMU

Usvaja se apelacija koju je podnijela Željana Musa.

Utvrđuje se povreda članka II/3.(e) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 6. stavak 1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda zbog duljine trajanja izvršnog postupka u predmetu Općinskog suda u Mostaru broj 58 0 P 161663 15 I, koji se nalazi pred Kantonalnim sudom u Mostaru na rješavanju po prizivu.

Na temelju članka 62. stavak (7) Pravila Ustavnog suda, nalaže se predsjedniku Kantonalnog suda u Mostaru da, sukladno ovoj odluci, odmah poduzme odgovarajuće mjere za okončanje postupka u predmetu Općinskog suda u Mostaru broj 58 0 P 161663 15 I, sukladno članku II/3.(e) Ustava Bosne i Hercegovine i članku 6.

stavak 1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.

Na temelju članka 74. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, nalaže se Vladi Hercegovačko-neretvanskog kantona da Željani Musa isplati iznos od 1.000,00 KM na ime naknade nematerijalne štete zbog duljine trajanja izvršnog postupka, i to u roku od tri mjeseca od dostavljanja ove odluke, uz obvezu da nakon isteka ovog roka plati zakonsku zateznu kamatu na eventualno neisplaćeni iznos, ili dio iznosa naknade određene ovom odlukom.

Na temelju članka 72. stavak (5) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, nalaže se Vladi Hercegovačko-neretvanskog kantona i predsjedniku Kantonalnog suda u Mostaru da najkasnije u roku od tri mjeseca od dana dostavljanja ove odluke obavijeste Ustavni sud Bosne i Hercegovine o poduzetim mjerama s ciljem izvršenja ove odluke.

OBRAZLOŽENJE

I.Uvod

1. Željana Musa (u daljnjem tekstu: apelantica) iz Mostara, koju zastupa Jerko Čilić, odvjetnik iz Ljubuškog, podnijela je 13. listopada 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) zbog duljine trajanja izvršnog postupka u predmetu Općinskog suda u Mostaru (u daljnjem tekstu: Općinski sud) broj 58 0 P 161663 15 I, koji se nalazi pred Kantonalnim sudom u Mostaru (u daljnjem tekstu: Kantonalni sud) na rješavanju po prizivu. II.Postupak pred Ustavnim sudom

2. Na temelju članka 23. Pravila Ustavnog suda, 23. rujna 2019. godine od Općinskog suda zatražen je odgovor na apelaciju, a 9. prosinca 2019. godine i 7. lipnja 2020. godine od Kantonalnog suda.

3. Odgovor na apelaciju Općinski sud je dostavio 7. listopada 2019. godine. Kantonalni sud je dostavio odgovore na apelaciju 26. prosinca 2019. godine i 12. lipnja 2020. godine. III.Činjenično stanje

4. Činjenice predmeta koje proizlaze iz apelacionih navoda i dokumenata predočenih Ustavnom sudu mogu se sumirati na sljedeći način:

5. Apelantica je 17. studenog 2015. godine Općinskom sudu podnijela prijedlog za izvršenje protiv izvršenika M.M. na temelju pravomoćnih i izvršnih rješenja Općinskog suda broj 58 0 P 161663 15 P od 29. lipnja 2015. godine i Kantonalnog suda u Mostaru broj 58 0 P 161663 15 Gž od 15. listopada 2015. godine, kojima je izvršenik obvezan na vraćanje suposjeda obiteljske kuće i predaju duplikata ključeva.

6. Predloženo izvršenje Općinski sud je dozvolio Rješenjem o izvršenju broj 58 0 P 161663 15 I od 28. travnja 2016. godine.

7. Protiv rješenja o izvršenju izvršenik je izjavio prigovor. Općinski sud je Rješenjem broj 58 0 P 161663 15 I od 6. rujna 2017. godine odbio prigovor izvršenika, pa je izvršenik podnio priziv protiv navedenog rješenja o odbijanju prigovora.

8. Kantonalnom sudu je 25. aprila 2018. godine dostavljen spis na postupanje, odnosno donošenje odluke po prizivu izvršenika.

9. Apelantica je slala urgencije sudovima radi što žurnijeg okončanja predmetnog postupka u više navrata: 2. svibnja 2017. godine, 18. kolovoza 2017. godine, 18. listopada 2017. godine i 5. siječnja 2018. godine.

10. Iz stanja spisa proizlazi da je predmetni izvršni postupak u tijeku pred Kantonalnim sudom. IV.Apelacija

a) Navodi iz apelacije

11. Apelantica smatra da joj je, zbog duljine trajanja predmetnog izvršnog postupka, povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz članka II/3.(e) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 6. stavak 1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (u daljnjem tekstu: Europska konvencija) i pravo na imovinu iz članka II/3.(k) Ustava BiH i članka 1. Protokola broj 1 uz Europsku konvenciju zbog čega traži naknadu nematerijalne štete.

b) Odgovori na apelaciju

12. Općinski sud je naveo kronologiju predmetnog postupka koji je naveden u činjeničnom dijelu odluke, te je naveo da u postupku nisu povrijeđena apelantičina prava na koja se u apelaciji poziva.

13. Kantonalni sud je naveo tijek postupka kako je naveden u činjeničnom dijelu ove odluke, te da, obzirom na način raspodjele predmeta, veliki broj zaduženih i žurnih predmeta koji se raspoređuju po redu, navedeni predmet nije dan u rad u drugom kvartalu 2020. godine. V.Relevantni propisi

14. Zakon o izvršnom postupku FBiH ("Službene novine Federacije BiH" br. 32/03, 52/03- ispravak, 33/06, 39/06 - ispravak, 39/09, 35/12 i 46/16) Za potrebe ove odluke koristi se neslužbeni prečišćeni tekst relevantnih odredaba Zakona o izvršnom postupku, sačinjen u Ustavnom sudu BiH, koje glase:

Članak 5.

U postupku izvršenja sud je dužan postupati žurno.

Sud je dužan predmete uzimati u rad redom kako ih je primio, osim ako priroda potraživanja ili posebne okolnosti zahtijevaju da se postupi drukčije.

Članak 15.

Rokovi za postupanje Sud je u pravilu dužan o prijedlogu za izvršenje odlučiti u roku od osam dana, a o prigovoru u roku od 15 dana od dana ispunjavanja uvjeta da se o prigovoru odluči.

Članak 64.

Dovršenje izvršenja Postupak izvršenja smatra se završenim pravomoćnošću odluke o odbacivanju ili odbijanju izvršnog prijedloga, provođenjem izvršne radnje kojom se izvršenje dovršava ili obustavom izvršenja.

15. Zakon o sudovima Federacije Bosne i Hercegovine („Službene novine FBiH“ br. 38/05, 22/06, 63/10, 7/13 i 52/14) Za potrebe ove odluke koristi se neslužbeni prečišćeni tekst relevantnih odredaba Zakona o sudovima, sačinjen u Ustavnom sudu BiH, koje glase:

Članak 31.

Dužnosti predsjednika suda Predsjednik suda odgovoran je za rukovođenje cjelokupnim sudom i sudačkom upravom. [...] VI.Dopustivost

16. Sukladno članku VI/3.(b) Ustava Bosne i Hercegovine, Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmetom spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.

17. Sukladno članku 18. stavak (1) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njome pobija, iscrpljeni svi učinkoviti pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnositelj apelacije primio odluku o posljednjem učinkovitom pravnom lijeku kojeg je koristio.

18. Ustavni sud naglašava da, sukladno članku 18. stavak (2) Pravila Ustavnog suda, može iznimno razmatrati apelaciju i kada nema odluke nadležnog suda ukoliko apelacija ukazuje na ozbiljna kršenja prava i temeljnih sloboda koje štiti Ustav Bosne i Hercegovine ili međunarodni dokumenti koji se primjenjuju u Bosni i Hercegovini. U konkretnom slučaju predmetna apelacija se odnosi na duljinu izvršnog postupka. S tim u svezi, Ustavni sud je u svojoj praksi kontinuirano ukazivao na praksu Europskog suda za ljudska prava (u daljnjem tekstu: Europski sud) prema kojoj izvršenje pravomoćne sudske odluke predstavlja sastavni dio prava na pravično suđenje iz članka 6. stavak 1. Europske konvencije, te da je dužnost države da organizira svoj pravni sustav tako da omogući sudovima da se povinuju zahtjevima i uvjetima Europske konvencije. Ustavni sud je, također, u kontinuitetu ukazivao i da u Bosni i Hercegovini, tj. u Federaciji Bosne i Hercegovine ne postoji učinkovito pravno sredstvo koje bi apelantima omogućilo da se prije podnošenja apelacije žale zbog neizvršenja pravomoćnog rješenja kojim je dozvoljeno izvršenje sudske presude (ilustracije radi, vidi Ustavni sud, odluke o dopustivosti i meritumu br. AP 3060/06 od 26. veljače 2009. godine, točka 12, i AP 2318/16 od 7. ožujka 2017. godine, toč. 23-24. s daljnjim referencama). Imajući ovo u vidu, Ustavni sud smatra da je predmetna apelacija dopustiva u smislu članka 18. stavak (2) Pravila Ustavnog suda.

19. Osim toga, apelacija ispunjava i uvjete iz članka 18. st. (3) i (4) Pravila Ustavnog suda jer ne postoji neki formalni razlog zbog kojeg ne bi bila dopustiva, niti je očigledno (prima facie) neutemeljena.

20. Imajući u vidu odredbe članka VI/3.(b) Ustava Bosne i Hercegovine, članka 18. st. (2), (3) i (4) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud zaključuje da predmetna apelacija ispunjava uvjete u pogledu dopustivosti u odnosu na pravo na pravično suđenje iz članka 6. stavak 1. Europske konvencije.

VII.Meritum

21. Apelantica smatra da joj je, zbog duljine trajanja predmetnog izvršnog postupka, povrijeđeno pravo na suđenje u «razumnom» roku kao jednom od segmenata prava na pravično suđenje iz članka II/3.(e) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 6. stavak 1. Europske konvencije i pravo na imovinu iz članka II/3.(k) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 1. Protokola broj 1 uz Europsku konvenciju.

a)Pravo na pravično suđenje

22. Članak II/3. Ustava Bosne i Hercegovine u relevantnom dijelu glasi:

Sve osobe na teritoriju Bosne i Hercegovine uživaju ljudska prava i temeljne slobode iz ovog članka, stavak 2 što uključuje:

e) Pravo na pravično saslušanje u građanskim i krivičnim stvarima, i druga prava vezana za krivične postupke. [...]

23. Članak 6. stavak 1. Europske konvencije u relevantnom dijelu glasi:

1)Prilikom utvrđivanja njegovih građanskih prava i obveza ili kaznene optužbe protiv njega, svatko ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred neovisnim i nepristranim sudom ustanovljenim zakonom.[...] Relevantni principi

24. Ustavni sud, prije svega, ukazuje da se, prema konzistentnoj praksi Europskog suda i Ustavnog suda, razumnost duljine trajanja postupka mora ocijeniti u svjetlu okolnosti pojedinog predmeta, vodeći računa o kriterijima uspostavljenim sudskom praksom Europskog suda, a naročito o složenosti predmeta, ponašanju strana u postupku i nadležnog suda ili drugih javnih vlasti, te o značaju koji konkretna pravna stvar ima za apelanta (vidi, Europski sud, Mikulić protiv Hrvatske, aplikacija broj 53176/99 od 7. veljače 2002. godine, Izvješće broj 2002-I, stavak 38). Također, Europski sud je ukazao da je potrebna naročita marljivost nadležnih vlasti u svim predmetima koji se tiču osobnog statusa i svojstva, a da je ovaj zahtjev naročito važan u državama u kojima domaći zakon propisuje da određeni sudski postupci imaju žuran karakter (vidi, Europski sud, Borgese protiv Italije, presuda od 26. veljače 1992. godine, Serija A broj 228-B, stavak 18, i Novović protiv Crne Gore, predstavka broj 13210/05, presuda od 23. listopada 2012. godine, stavak 51). Period koji treba uzeti u obzir

25. Ustavni sud će u odnosu na donošenje odluke u razumnom roku razmatrati period od 17. studenog 2015. godine, kao dana podnošenja prijedloga za izvršenje, pa do donošenja odluke Ustavnog suda. Dakle, razmatrat će period od oko četiri godine i sedam mjeseci. Analiza duljine trajanja izvršnog postupka

26. Ustavni sud najprije zapaža da se u konkretnom slučaju radi o izvršnom postupku koji je po zakonu žurne naravi. U pogledu ocjene složenosti predmeta, a imajući u vidu činjenice i materijalne dokaze predočene Ustavnom sudu, Ustavni sud zaključuje da se ne radi o složenom predmetu.

27. Analizirajući ponašanje redovnih sudova, Ustavni sud zapaža da je apelantica 17. studenog 2015. godine pokrenula predmetni izvršni postupak, te da je taj postupak još u tijeku. Pri tome Ustavni sud ukazuje da se izvršni postupak prema izričitoj zakonskoj odredbi smatra žurnim (članak 5. stavak 1. Zakona o izvršnom postupku), što je zahtijevalo dodatnu ažurnost suda u tom postupku. Imajući u vidu navedeno, Ustavni sud smatra da je duljina predmetnog sudskog postupka a priori suprotna principu "razumnog roka" iz članka 6. stavak 1. Europske konvencije, te da bi se mogla opravdati samo u iznimnim okolnostima. Međutim, Ustavni sud u činjenicama konkretnog predmeta ne nalazi takve iznimne okolnosti, niti ima išta što ukazuje da je ovaj izvršni postupak bio naročito složen, da su postojale neke objektivne okolnosti, ili da ponašanje stranaka može opravdati takvo značajno odugovlačenje postupka. Ustavni sud zapaža da je Općinski sud rješenje o izvršenju donio pet mjeseci nakon što je apelantica podnijela prijedlog za izvršenje, te da je između rješenja o izvršenju i rješenja kojim je odlučio o prigovoru izvršenika protekao period od 17 mjeseci. Iz izloženog Ustavni sud zapaža da je Općinski sud imao periode dulje i nepotrebne pasivnosti za koje nije ponudio nikakvo obrazloženje. Nadalje, Ustavni sud zapaža i da je Kantonalni sud spis po prizivu zaprimio 25. travnja 2018. godine, te da je postupak još u tijeku, dakle, radi se o periodu od oko dvije godine i dva mjeseca. Ovakvo postupanje Kantonalni sud u odgovoru na apelaciju pravda planom rješavanja predmeta. U svezi s tim, Ustavni sud napominje da se ta okolnost prema ustaljenoj praksi Europskog suda, koju Ustavni sud dosljedno podržava, ne može smatrati prihvatljivim opravdanjem za duljinu trajanja postupka jer javna vlast ima dužnost organizirati svoj pravni sustav tako da omogući sudovima da se povinuju zahtjevima i uvjetima Europske konvencije, pa tako i standardima prava na pravično suđenje u razumnom roku. Slijedom navedenog, u konkretnom slučaju, u postupku koji je po zakonu žurne naravi, ovo predstavlja nerazumno dugo postupanje koje nije sukladno standardima prava na pravično suđenje (vidi, Ustavni sud, Odluka o dopustivosti i meritumu broj AP 5916/18 od 20. svibnja 2020. godine, dostupna na www.ustavnisud.ba).

28. Ocjenjujući apelanticino ponašanje, Ustavni sud zapaža da apelantica svojim postupcima nije utjecala na duljinu trajanja predmetnog izvršnog postupka, te da je podnosila više urgencija sudovima radi bržeg postupanja.

29. Iz navedenih razloga Ustavni sud zaključuje da je u predmetnom postupku došlo do kršenja prava iz članka II/3.(e) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 6. stavak 1. Europske konvencije, budući da postupak traje četiri godine i sedam mjeseci, te da je neizvjesno koliko će još trajati, a što ne zadovoljava zahtjeve „suđenja u razumnom roku“.

Ostali navodi

30. Budući da je Ustavni sud u prethodnim točkama ove odluke već utvrdio da je, zbog duljine trajanja predmetnog izvršnog postupka, povrijeđeno apelanticino pravo na pravično suđenje iz članka II/3.(e) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 6. stavak 1. Europske konvencije, Ustavni sud smatra da nije potrebno razmatrati navode o kršenju prava na imovinu iz članka II/3.(k) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 1.Protokola broj 1 uz Europsku konvenciju.

Pitanje naknade nematerijalne štete

31. U smislu članka 74. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud može odrediti naknadu nematerijalne štete. Međutim, Ustavni sud podsjeća na to da, za razliku od postupka pred redovnim sudovima, naknadu nematerijalne štete određuje u posebnim slučajevima kršenja zagarantiranih ljudskih prava i temeljnih sloboda.

32. Obzirom na odluku u ovom predmetu, a imajući u vidu presude Europskog suda protiv Bosne i Hercegovine (vidi, Europski sud, Spahić i ostali protiv BiH, aplikacija broj 20514/15 i dr. od 14. studenog 2017. godine, Kunić i ostali protiv BiH, aplikacija broj 68955/12 i dr. od 14. studenog 2017. godine, Elčić i ostali protiv BiH, aplikacija broj 34524/15 i dr. od 17. siječnja 2019. godine, Golić i ostali protiv BiH, aplikacija broj 51441/16 i dr. od 16. svibnja 2019. godine, i Ugarak i ostali protiv BiH, aplikacija broj 25941/18 i dr. od 19. rujna 2019. godine), dosadašnju praksu, ekonomske uvjete u Bosni i Hercegovini (podaci dostupni na www.bhas.ba) i okolnosti konkretnog slučaja, prema članku 74. Pravila Ustavnog suda, odnosno članku 41. Europske konvencije, Ustavni sud smatra da u konkretnom slučaju na ime naknade nematerijalne štete, zbog nerazumne duljine trajanja izvršnog postupka, apelantici treba isplatiti iznos od 1.000,00 KM.

33. Ovu naknadu je dužna platiti Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona u roku od tri mjeseca od dana dostavljanja ove odluke uz obvezu da ,nakon isteka ovog roka, plati apelantici zakonsku zateznu kamatu na eventualno neisplaćeni iznos, ili dio iznosa naknade određene ovom odlukom.

34. Ova odluka Ustavnog suda u dijelu koji se odnosi na naknadu nematerijalne štete predstavlja izvršnu ispravu.

VIII.Zaključak

35. Ustavni sud zaključuje da postoji kršenje prava na „suđenje u razumnom roku“ kao jednom od elemenata prava na pravično suđenje iz članka II/3.(e) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 6. stavak 1. Europske konvencije, jer izvršni postupak, koji je po zakonu žurne naravi, traje oko četiri godine i sedam mjeseci i još uvijek nije okončan, a pri tome ne postoje bilo kakve iznimne okolnosti kojima bi se moglo opravdati tako dugo trajanje postupka.

36. Na temelju članka 57. stavak (2) točka b), članka 59. st. (1) i (2), članka 62. stavak (7), članka 72. st. (4) i (5) i članka 74. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

37. Prema članku VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obvezujuće.

Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Zlatko M. Knežević

Odluka o meritumu u predmetu AP-5688/18 (Ž. M.) | Sudska praksa | Aktio