Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o meritumu u predmetu AP-7637/18 (P. S., G. S., B. L. i T. L.)
Odluka donesena 14. 10. 2020.
- Povreda
- Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje)
- Isplata duga
- Pravično suđenje - razuman rok
- Izvršni postupak
Sastav suda
Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević
Citirani propisi
Predmeti (1)
AP-7637/18
Apelacija
Odluka o meritumu
14. 10. 2020.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u predmetu broj AP 7637/18, rješavajući apelaciju Petrije Stojčinović i drugih, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 57. stav (2) tačka b), člana 59. st. (1) i (2), člana 72. stav (5) i člana 74. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – prečišćeni tekst („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ broj 94/14), u sastavu:
Zlatko M. Knežević, predsjednik Mato Tadić, potpredsjednik Mirsad Ćeman, potpredsjednik Valerija Galić, sutkinja Miodrag Simović, sudija Seada Palavrić, sutkinja na sjednici održanoj 14. oktobra 2020. godine donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI I MERITUMU
Usvaja se apelacija Petrije Stojčinović, Gorana Stojčinovića, Bojice Lalić i Tihomira Lalića.
Utvrđuje se povreda prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda zbog toga što u razumnom roku nisu okončani izvršni postupci koji su se vodili pred Osnovnim sudom u Doboju kao predmeti br. 85 0 I 020814 11 I i 85 0 I 020776 11 I, a koji se trenutno vode kao predmet broj 85 0 I 002384 07 I.
Nalaže se Osnovnom sudu u Doboju da, u skladu sa članom 62.
stav (7) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, po hitnom postupku okonča izvršni postupak u predmetu broj 85 0 I 002384 07 I, shodno članu II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članu 6. stav 1.
Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.
Nalaže se Vladi Republike Srpske da, u skladu sa članom 74.
Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, apelantima Petriji Stojčinović, Goranu Stojčinoviću, Bojici Lalić i Tihomiru Laliću u roku od tri mjeseca od dostavljanja ove odluke isplati iznos od po 500,00 KM na ime naknade nematerijalne štete zbog neokončanja izvršnih postupaka, uz obavezu da apelantima Petriji Stojčinović, Goranu Stojčinoviću, Bojici Lalić i Tihomiru Laliću nakon isteka tog roka plati zakonsku zateznu kamatu na eventualno neisplaćeni iznos ili dio iznosa naknade određene ovom odlukom.
Nalaže se Osnovnom sudu u Doboju i Vladi Republike Srpske da, u skladu sa članom 72. stav (5) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, u roku od tri mjeseca od dana dostavljanja ove odluke obavijeste Ustavni sud Bosne i Hercegovine o preduzetim mjerama s ciljem izvršenja ove odluke.
OBRAZLOŽENJE
I.Uvod
1. Petrija Stojčinović, Goran Stojčinović, Bojica Lalić i Tihomir Lalić (u daljnjem tekstu: prvoapelantica, drugoapelant, trećeapelantica i četvrtoapelant, odnosno apelanti) iz Doboja, koje zastupa Zoran Rakić, advokat iz Odžaka, podnijeli su 22. decembra 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) zbog dužine trajanja izvršnih postupaka u predmetima Osnovnog suda u Doboju (u daljnjem tekstu: Osnovni sud) br. 85 0 I 020814 11 I i 85 0 I 020776 11 I, a koji se trenutno vode kao predmet broj 85 0 I 002384 07 I. II.Postupak pred Ustavnim sudom
2. Na osnovu člana 23. Pravila Ustavnog suda, od Osnovnog suda zatraženo je u periodu od 9. juna do 3. septembra 2020. godine da dostavi odgovore na apelaciju.
3. Osnovni sud je dostavio odgovore na apelaciju u periodu od 1. jula do 16. septembra 2020. godine.
III.Činjenično stanje
4. Činjenice predmeta koje proizlaze iz navoda apelanata i dokumenata predočenih Ustavnom sudu mogu se sažeti na sljedeći način.
Postupak u predmetu broj 85 0 I 002384 07 I (raniji broj 085-0-I-07 007 086)
5. D. R. i drugi kao tražioci izvršenja su 13. decembra 2007. godine na osnovu pravosnažnog i izvršnog sudskog poravnanja Osnovnog suda broj 085-0-P-07-000 274 od 10. jula 2007. godine (kojim je M. B. obavezan da, solidarno s Udruženjem izbjeglih i raseljenih lica „Složno“ iz Doboja, radi raskida ugovora zbog neispunjenja, tražiocima izvršenja isplati određene novčane iznose) Osnovnom sudu podnijeli prijedlog za izvršenje protiv M. B. (u daljnjem tekstu: izvršenik) radi prinudne naplate duga.
6. Osnovni sud je Rješenjem o izvršenju broj 085-0-I-07-007 086 od 13. decembra 2007. godine dozvolio izvršenje prema prijedlogu tražilaca izvršenja na nekretninama izvršenika i Udruženja izbjeglih i raseljenih lica „Složno“ iz Doboja.
7. Drugo javno nadmetanje za prodaju predmetnih nekretnina zakazano za 21. februar 2011. godine nije održano zbog neispunjenja uslova.
8. U parničnom postupku broj 85 0 P 019297 10 P Osnovni sud je rješenjem od 15. marta 2011. godine, između ostalog, odredio sudsku mjeru obezbjeđenja prema izvršeniku i Udruženju izbjeglih i raseljenih lica „Složno“ iz Doboja kao protivnicima obezbjeđenja radi održavanja postojećeg stanja i obezbjeđenja suvlasničkih i suposjedničkih prava na predmetnim nekretninama, te je odgođeno daljnje izvršenje u izvršnom predmetu broj 85 0 I 002384 07 I do pravosnažnog okončanja postupka po tužbi određenih tužilaca radi utvrđivanja prava suvlasništva i suposjeda na navedenim nekretninama, te je određeno da se navedena sudska mjera dostavi u navedeni izvršni spis.
9. Prema dokumentaciji u apelacionom spisu, spis konkretnog izvršnog predmeta je u maju 2014. godine uništen u poplavi, a rekonstrukcija spisa je započeta 10. novembra 2014. godine, te još uvijek nije okončana.
10. S ciljem rekonstrukcije predmetnog spisa, Osnovni sud je zaključcima od 4. jula i 10. oktobra 2016. godine, kao i zaključkom od 9. novembra 2019. godine, između ostalog, naložio određenim tražiocima izvršenja da dostave prijedloge za izvršenje na osnovu kojih je pokrenut izvršni postupak, izvršne isprave čije se provođenje predlaže, odnosno rješenja o izvršenju.
11. Osnovni sud je rješenjem od 31. maja 2019. godine konstatovao da je prijedlog za izvršenje jednog tražioca izvršenja povučen, a rješenjem od 8. novembra 2019. godine obustavio je postupak izvršenja po prijedlogu istog tražioca izvršenja zbog njegove smrti. Osim toga, rješenjem od 30. jula 2020. godine Osnovni sud je konstatovao da je povučen prijedlog za izvršenje 10 tražilaca izvršenja, a rješenjem od 10. septembra 2020. godine da je povučen prijedlog za izvršenje osam tražilaca izvršenja.
Postupak u predmetu broj 85 0 I 020814 11 I
12. Prvoapelantica i drugoapelant su 9. marta 2011. godine, na osnovu pravosnažne i izvršne presude broj 85 0 P 003223 09 P od 27. novembra 2009. godine, koja je potvrđena Presudom Okružnog suda u Doboju broj 85 0 P 003223 10 Gž od 30. decembra 2010. godine (a kojom je izvršenik obavezan da prvoapelantici isplati iznos od 30.681,94 KM sa pripadajućim kamatama, a drugoapelantu iznos od 34.434,96 KM sa pripadajućim kamatama), Osnovnom sudu podnijeli prijedlog za izvršenje protiv izvršenika s prijedlogom za pristupanje u ranije započeti izvršni postupak, a radi naplate duga.
13. Osnovni sud je Rješenjem o izvršenju sa pristupanjem broj 85 0 I 020814 11 I od 16. marta 2011. godine dozvolio izvršenje prema prijedlogu prvoapelantice i drugoapelanta. Osim toga, određeno je da prvoapelantica i drugoapelant stupaju u već započeti izvršni postupak u predmetu Osnovnog suda broj 85 0 I 002384 07 I (raniji broj 085-0-I-07 007 086), o čemu se obavještavaju tražioci izvršenja D. R. i drugi. Također, Osnovni sud je odredio troškove izvršenja u iznosu preciziranom u izreci rješenja. U obrazloženju predmetnog rješenja Osnovni sud je naveo da su nekretnine, pobliže opisane u obrazloženju rješenja, predmet izvršenja u predmetu Osnovnog suda broj 85 0 I 002384 07 I (raniji broj 085-0-I-07 007 086), te da je pljenidbeni popis obavljen, a da zaključak o prodaji najpovoljnijem ponuđaču nije donesen. Nadalje, Osnovni sud je istakao da je, s obzirom na navedeno, prijedlog za izvršenje smatrao osnovanim u smislu odredbe člana 73. Zakona o izvršnom postupku (u daljnjem tekstu: ZIP).
14. Osnovni sud je predmetno rješenje o izvršenju s pristupanjem dostavio u ranije pokrenuti izvršni postupak radi provođenja. Konkretni predmet pristupio je predmetu broj 85 0 I 002384 07 I 17. marta 2011. godine.
Postupak u predmetu broj 85 0 I 020776 11 I
15. Trećeapelantica i četvrtoapelant su 6. marta 2011. godine, na osnovu pravosnažne i izvršne presude broj 85 0 P 005408 09 P od 25. oktobra 2010. godine (kojom je izvršenik obavezan da trećeapelantici isplati iznos od 25.424,30 KM sa pripadajućim kamatama, a četvrtoapelantu iznos od 50.855,76 KM sa pripadajućim kamatama), Osnovnom sudu podnijeli prijedlog za izvršenje protiv izvršenika s prijedlogom za pristupanje u ranije započeti izvršni postupak, a radi naplate duga.
16. Osnovni sud je Rješenjem o izvršenju sa pristupanjem broj 85 0 I 020776 11 I od 15. marta 2011. godine dozvolio izvršenje prema prijedlogu trećeapelantice i četvrtoapelanta. Osim toga, određeno je da trećeapelantica i četvrtoapelant stupaju u već započeti izvršni postupak u predmetu Osnovnog suda broj 85 0 I 002384 07 I (raniji broj 085-0-I-07 007 086), o čemu se obavještavaju tražioci izvršenja D. R. i drugi. Također, Osnovni sud je odredio troškove izvršenja u iznosu preciziranom u izreci rješenja. U obrazloženju predmetnog rješenja Osnovni sud je naveo da su nekretnine, pobliže opisane u obrazloženju rješenja, predmet izvršenja u predmetu Osnovnog suda broj 85 0 I 002384 07 I (raniji broj 085-0-I-07 007 086), te da je pljenidbeni popis obavljen, a da zaključak o prodaji najpovoljnijem ponuđaču nije donesen. Nadalje, Osnovni sud je istakao da je, s obzirom na navedeno, odlučio kao u izreci u smislu odredbe člana 39, u vezi sa članom 73. ZIP-a.
17. Prema dokumentaciji u spisu, predmetni spis je 2014. godine uništen u elementarnoj nepogodi, odnosno poplavi koja je zadesila Doboj 15. maja 2014. godine, te je po dostavljanju dokumentacije od punomoćnika trećeapelantice i četvrtoapelanta izvršena obnova spisa.
18. Osnovni sud je 22. marta 2017. godine donio zaključak kojim se odobrava pristupanje konkretnog predmeta u ranije pokrenuti izvršni postupak u predmetu broj 85 0 I 002384 07 I, a koji je uložen u navedeni spis 28. marta 2017. godine.
IV.Apelacija a)Navodi iz apelacije
19. Apelanti smatraju da im je povrijeđeno pravo na suđenje u razumnom roku kao segment prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija) i pravo na djelotvoran pravni lijek iz člana 13. Evropske konvencije u vezi s pravom na pravično suđenje. Apelanti ističu da izvršni postupci pokrenuti po njihovim prijedlozima za izvršenje nisu okončani, te da nakon donošenja rješenja o izvršenju Osnovni sud nije preduzeo nijednu radnju radi okončanja navedenih postupaka. Apelanti potražuju iznose od po 2.000,00 KM na ime naknade nematerijalne štete zbog neizvršavanja odluke u razumnom roku.
b)Odgovor na apelaciju
20. Osnovni sud je ukratko naveo hronologiju predmetnih izvršnih postupaka, te je, u odnosu na postupak u predmetu prvoapelantice i drugoapelanta, istakao da je doneseno rješenje o izvršenju dostavio u ranije pokrenuti izvršni postupak radi provođenja. Nadalje je navedeno da je predmet po zahtjevu prvoapelantice i drugoapelanta pristupio u ranije pokrenuti izvršni postupak – predmet koji još uvijek nije okončan, te da postupajući sudija u konkretnom predmetu nije ni mogao preduzimati bilo kakve daljnje radnje. U odnosu na postupak u predmetu trećeapelantice i četvrtoapelanta, Osnovni sud je naveo da je 2014. godine predmetni spis uništen u elementarnoj nepogodi – poplavi koja je zadesila Doboj 15. maja 2014. godine, te da je po dostavljanju dokumentacije od punomoćnika trećeapelantice i četvrtoapelanta izvršena obnova spisa. Nadalje je, s obzirom na to da je u prijedlogu za izvršenje predloženo pristupanje tog predmeta u ranije pokrenuti izvršni postupak, Osnovni sud 22. marta 2017. godine donio i zaključak za pristupanje tog predmeta u ranije pokrenuti izvršni postupak. Također, Osnovni sud je naveo da je predmet po zahtjevu trećeapelantice i četvrtoapelanta pristupio u ranije pokrenuti izvršni postupak – predmet koji još uvijek nije okončan, te da postupajući sudija u konkretnom predmetu nije ni mogao preduzimati bilo kakve daljnje radnje. U odnosu na ranije pokrenuti izvršni postupak u predmetu broj 85 0 I 002384 07 I (raniji broj 085-0-I-07 007 086), Osnovni sud je naveo da se izvršni postupak u navedenom predmetu vodi po prijedlogu za izvršenje 134 tražioca izvršenja, te da se taj broj stalno povećava pristupanjem novih tražilaca izvršenja. Osnovni sud je naveo da je nakon odlaska u penziju postupajućeg sudije, 4. aprila 2013. godine predmetom zadužen drugi postupajući sudija, a koji je predmet preuzeo u statusu odgađanja. Nadalje, predmetni spis je potopljen u majskim poplavama 2014. godine, te je od 10. novembra 2014. godine nastavljeno s radom na predmetu i započeto s rekonstrukcijom predmetnog spisa, koja je neophodna. Osnovni sud je također istakao da su neki tražioci izvršenja u međuvremenu preminuli, a da su neki odselili s datih adresa, kao i da nove adrese Osnovni sud konstantno pokušava utvrditi. Osim toga, naveo je da veliki broj tražilaca izvršenja nema rješenje o izvršenju i prijedloge za izvršenje jer su kancelarije njihovih advokata/punomoćnika, također, potopljene u poplavama. U konačnici, Osnovni sud je naveo da je izvršenik odselio s date adrese, kao i drugi izvršenik – Udruženje izbjeglih i raseljenih lica „Složno“ Doboj, a koje, prema podacima u spisu, više i ne postoji.
V.Relevantni propisi
21. Zakon o izvršnom postupku Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 59/03, 85/03, 64/05, 118/07, 29/10, 57/12, 67/13, 98/14, 5/17 – odluka USRS, 60/17 – odluka USBiH, 115/17 – odluka USBiH, 58/18 – rješenje USBiH i 66/18).
22. U konkretnom slučaju primjenjuje se Zakon o izvršnom postupku Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 59/03, 85/03, 64/05, 118/07), a koji u relevantnom dijelu glasi:
Hitnost i redoslijed postupanja Član 5.
(1) U postupku izvršenja sud je dužan da postupa hitno.
(2) Sud je dužan da predmete uzima u rad redom kako ih je primio, osim ako priroda potraživanja ili posebne okolnosti zahtijevaju da se postupi drugačije. Rokovi za postupanje Član 15.
Sud je u pravilu dužan da o prijedlogu za izvršenje odluči u roku od osam dana, a o prigovoru u roku od 15 dana od dana ispunjavanja uslova da se o prigovoru odluči.
Dovršenje izvršenja Član 64.
Postupak izvršenja smatra se završenim pravosnažnošću odluke o odbacivanju ili odbijanju izvršnog prijedloga, sprovođenjem izvršne radnje kojom se izvršenje dovršava ili obustavom izvršenja.
Obim izvršenja novčanih potraživanja Član 65.
Izvršenje radi ostvarenja novčanog potraživanja određuje se i provodi u obimu koji je potreban za namirenje tog potraživanja.
Pristupanje izvršenju Član 73.
(1) Nakon upisa zabilježbe izvršenja u zemljišne knjige ne može se za namirenje drugog potraživanja istog ili drugog tražioca izvršenja na toj nepokretnosti sprovesti poseban izvršni postupak.
(2) Tražilac izvršenja za čije je potraživanje kasnije određeno izvršenje na istoj nepokretnosti stupa u već pokrenuti izvršni postupak.
(3) Pokrenutom izvršnom postupku može se pristupiti do donošenja zaključka iz stava 6. člana 90. ovog zakona.
(4) O pristupanju postupku sud će obavijestiti tražioca izvršenja u čiju je korist prije obavljena zabilježba.
(5) Razlozi zbog kojih izvršenje nije dopušteno u korist pojedinih od više tražilaca izvršenja u čiju se korist izvršenje sprovodi na istoj nepokretnosti, odnosno razlozi za obustavu izvršenja u odnosu na pojedine od tražilaca izvršenja, bez uticaja su na sprovođenje postupka u korist drugih tražilaca izvršenja.
(6) Ako se razlog za odlaganje izvršenja tiče samo nekih od više tražilaca izvršenja, izvršenje se neće odgoditi, već će sud prilikom donošenja rješenja o namirenju odrediti odlaganje namirenja tog tražioca izvršenja sve dok se postupak u odnosu na njega ne nastavi. Sredstva namijenjena namirenju tog tražioca izvršenja sud će pohraniti do nastavka postupka. Ako postupak ne bude nastavljen, ta će se sredstva upotrijebiti za namirenje drugih tražilaca izvršenja, odnosno predaće se izvršeniku.
VI. Dopustivost
23. U skladu sa članom VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.
24. Ustavni sud naglašava da, u skladu sa članom 18. stav (2) Pravila Ustavnog suda, može izuzetno razmatrati apelaciju i kada nema odluke nadležnog suda ukoliko apelacija ukazuje na ozbiljna kršenja prava i osnovnih sloboda koje štiti Ustav Bosne i Hercegovine ili međunarodni dokumenti koji se primjenjuju u Bosni i Hercegovini. U konkretnom slučaju, predmetna apelacija se u ovom dijelu odnosi na dužinu trajanja izvršnog postupka. U vezi s tim, Ustavni sud je u svojoj praksi kontinuirano ukazivao na praksu Evropskog suda za ljudska prava (u daljnjem tekstu: Evropski sud) prema kojoj izvršenje pravosnažne sudske odluke predstavlja sastavni dio prava na pravično suđenje iz člana 6. stav 1. Evropske konvencije, te da je dužnost države da organizuje svoj pravni sistem tako da omogući sudovima da se povinuju zahtjevima i uslovima Evropske konvencije. Ustavni sud je također u kontinuitetu ukazivao i da u Bosni i Hercegovini, tj. u Republici Srpskoj ne postoji djelotvorno pravno sredstvo koje bi apelantima omogućilo da se prije podnošenja apelacije žale zbog neizvršenja pravosnažnog rješenja kojim je dozvoljeno izvršenje sudske presude (vidi Ustavni sud, odluke o dopustivosti i meritumu br. AP 3060/06 od 26. februara 2009. godine, tačka 12. i AP 2318/16 od 7. marta 2017. godine, tačke 23–24. s daljnjim referencama, dostupne na www.ustavnisud.ba). Imajući ovo u vidu, Ustavni sud smatra da je predmetna apelacija dopustiva prema članu 18. stav (2) Pravila Ustavnog suda.
25. Osim toga, apelacija ispunjava i uslove iz člana 18. st. (3) i (4) Pravila Ustavnog suda jer ne postoji neki formalni razlog zbog kojeg ne bi bila dopustiva, niti je očigledno (prima facie) neosnovana.
26. Imajući u vidu odredbe člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 18. st. (2), (3) i (4) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud zaključuje da predmetna apelacija u ovom dijelu ispunjava uslove u pogledu dopustivosti.
VII. Meritum
27. Apelanti smatraju da je zbog neokončanja izvršnog postupka došlo do povrede njihovog prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije i prava na djelotvoran pravni lijek iz člana 13. Evropske konvencije u vezi s pravom na pravično suđenje.
Pravo na pravično suđenje
28. Član II/3. Ustava Bosne i Hercegovine u relevantnom dijelu glasi:
Sva lica na teritoriji Bosne i Hercegovine uživaju ljudska prava i slobode iz stava 2. ovog člana, što uključuje:
e) Pravo na pravično saslušanje u građanskim i krivičnim stvarima i druga prava u vezi sa krivičnim postupkom.
29. Član 6. Evropske konvencije u relevantnom dijelu glasi:
1) Prilikom utvrđivanja njegovih građanskih prava i obaveza ili krivične optužbe protiv njega, svako ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom ustanovljenim zakonom. […]
30. U konkretnom slučaju apelanti smatraju da je do povrede njihovog prava na pravično suđenje došlo zbog dužine trajanja izvršnog postupka pred Osnovnim sudom. U vezi s tim, Ustavni sud podsjeća da se garancije prava na pravično suđenje sadržane u odredbama člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije protežu u građanskopravnim slučajevima i na fazu izvršnog postupka. Osnovno pravilo je u tom pogledu postavila presuda Evropskog suda u predmetu Hornsby protiv Grčke (predstavka broj 18357/91, presuda od 19. marta 1997. godine) u kojoj je Evropski sud izrekao da izvršenje presude koju je donio bilo koji sud mora biti posmatrano kao sastavni dio postupka u smislu člana 6. Evropske konvencije. Slijedeći svoju praksu iz predmeta Hornsby, koju Ustavni sud dosljedno podržava, Evropski sud je konstantno ukazivao da se izvršenje presude bilo kojeg nacionalnog suda treba posmatrati kao integralni dio suđenja u smislu člana 6. stav 1. Evropske konvencije.
31. U vezi s tim, Ustavni sud podsjeća da se, prema konzistentnoj praksi Evropskog suda i Ustavnog suda, razumnost dužine trajanja izvršnog postupka mora ocijeniti u svjetlu okolnosti pojedinog predmeta, vodeći računa o kriterijima uspostavljenim sudskom praksom Evropskog suda, a naročito o složenosti predmeta, ponašanju strana u postupku i nadležnog suda ili drugih javnih vlasti, te o značaju koji konkretna pravna stvar ima za apelanta (vidi Evropski sud, Mahmutović protiv Hrvatske, aplikacija broj 9505/03 od 15. februara 2007. godine, stav 26). Period koji se uzima u obzir
32. Ustavni sud zapaža da su apelanti 6. i 9. marta 2011. godine pokrenuli izvršne postupke protiv izvršenika s prijedlogom za pristupanje u ranije započeti izvršni postupak kako bi realizovali svoja potraživanja i da taj postupak, prema stanju spisa, još uvijek nije okončan. Dakle, predmetni postupak pred redovnim sudom traje devet godina i oko šest mjeseci.
Analiza dužine trajanja postupka
33. U konkretnom slučaju radi se o izvršnim postupcima koje su apelanti pokrenuli radi izvršenja pravosnažnih i izvršnih presuda. Imajući u vidu da su predmeti apelanata pristupili drugom izvršnom postupku, te da se predmetni izvršni postupak vodi po prijedlogu za izvršenje 134 tražioca izvršenja (kako to proizlazi iz odgovora Osnovnog suda), Ustavni sud zaključuje da se radi o složenom postupku. Nadalje, ocjenjujući ponašanje apelanata, Ustavni sud nalazi da apelanti ni na koji način nisu doprinijeli dužini trajanja postupka.
34. Ustavni sud prvenstveno podsjeća da se izvršni postupak, prema odredbi člana 5. stav 1. ZIP-a i praksi Evropskog suda (vidi Evropski sud, Comingersoll S. A. protiv Portugala, stav 23, 2000. godina), smatra hitnim i zahtijeva dodatnu ažurnost suda u odnosu na zakonsku obavezu da izvršni postupak provede bez nepotrebnih odugovlačenja i zastoja. Međutim, Ustavni sud ukazuje da se, prema praksi Evropskog suda (u predmetima gdje niti jedna stranka u sporu nije vlast niti državni organ), uloga vlasti svodi na to da razumno pomogne izvršenju presude u korist stranke koja je spor dobila, ali ne da garantuje izvršenje u svim okolnostima (vidi Fuklev protiv Ukrajine, st. 84–86, 2005. godina). Dakle, u izvršnom postupku sudovi nisu odgovorni za namirenje tražilaca izvršenja, već za učinkovito i ekonomično provođenje sudskog postupka.
35. Analizirajući ponašanje Osnovnog suda, Ustavni sud zapaža da je Osnovni sud, nakon što su apelanti podnijeli prijedloge za izvršenje s prijedlogom za pristupanje u ranije započeti izvršni postupak, donio rješenja o izvršenju s pristupanjem u roku od sedam, odnosno devet dana, kojima je dozvolio izvršenje prema prijedlozima apelanata i odredio da apelanti stupaju u ranije započeti izvršni postupak. Nadalje, u vezi s predmetom kojem su apelanti pristupili, Ustavni sud zapaža da je 15. marta 2011. godine odgođeno izvršenje u predmetnom postupku. Također, Ustavni sud zapaža da su, prema dokumentaciji u apelacionom spisu, spisi predmeta trećeapelantice i četvrtoapelanta, kao i predmet kojem su apelanti pristupili uništeni u poplavama koje su zadesile Doboj u maju 2014. godine, da je Osnovni sud rekonstruisao spis u predmetu trećeapelantice i četvrtoapelanta, te da je 22. marta 2017. godine donio zaključak kojim se odobrava pristupanje konkretnog predmeta u ranije pokrenuti izvršni postupak u predmetu broj 85 0 I 002384 07 I. Osim toga, Ustavni sud zapaža da je 10. novembra 2014. godine nastavljeno s radom na predmetu kojem su apelanti pristupili, odnosno da je započeto s rekonstrukcijom spisa, koja još uvijek nije okončana. U vezi s navedenim, Ustavni sud nalazi da je dužini trajanja izvršnih postupaka, nakon spajanja s drugim izvršnim predmetom, nesporno doprinijela njegova očigledna složenost (veliki broj tražilaca izvršenja), kao i objektivne okolnosti koje se ne mogu staviti na teret Osnovnom sudu (elementarna nepogoda u kojoj su predmetni spisi uništeni). Međutim, Ustavni sud zapaža da Osnovni sud gotovo šest godina radi na rekonstrukciji predmetnog spisa, što se ne može smatrati efikasnim i ažurnim postupanjem s ciljem okončanja predmetnog postupka, a u pitanju je izvršni postupak koji je po zakonu hitne prirode. Imajući u vidu navedeno, Ustavni sud ponavlja da u izvršnom postupku zbog same njegove prirode treba postupati hitno bez obzira na to radi li se o jednostavnom ili složenom predmetu (vidi Evropski sud, Comingersoll S.A. protiv Portugala, stav 23, 2000. godina), što je regulisano i članom 5. ZIP-a. Imajući u vidu navedeno, Ustavni sud smatra da se dužina trajanja izvršnog postupka, koji do donošenja odluke Ustavnog suda traje devet godina i oko šest mjeseci, ne može smatrati razumnom s aspekta standarda prava na pravično suđenje.
36. Na osnovu izloženog, Ustavni sud zaključuje da je u konkretnom slučaju zbog dužine trajanja predmetnog izvršnog postupka povrijeđeno pravo apelanata na pravično suđenje iz člana II/ 3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije u segmentu donošenja odluke u razumnom roku.
Pitanje naknade nematerijalne štete
37. Ustavni sud podsjeća da, prema članu 74. stav (1) Pravila Ustavnog suda, u odluci kojom usvaja apelaciju Ustavni sud može odrediti naknadu na ime nematerijalne štete. Prema članu 74. stav (2) Pravila Ustavnog suda, ako Ustavni sud odredi da je potrebno dodijeliti novčanu naknadu, odredit će je na osnovu pravednosti, uzimajući u obzir standarde koji proizlaze iz prakse Ustavnog suda.
38. S obzirom na odluku u ovom predmetu, a imajući u vidu presude Evropskog suda protiv Bosne i Hercegovine (vidi Evropski sud, Dorić protiv BiH, aplikacija broj 68811/13 od 7. novembra 2017. godine, Škrbić i Vujičić protiv BiH, aplikacije br. 37444/17 i 75271/17 od 6. juna 2019. godine i Hadžajlić i ostali protiv BiH, aplikacija broj 10770/18 od 16. januara 2020. godine), dosadašnju praksu, ekonomske uslove u Bosni i Hercegovini (podaci dostupni na www.bhas.ba) i okolnosti konkretnog slučaja, prema članu 74. Pravila, odnosno članu 41. Evropske konvencije, Ustavni sud smatra da u konkretnom slučaju na ime naknade nematerijalne štete zbog nedonošenja odluke u razumnom roku apelantima treba isplatiti iznos od po 500,00 KM.
39. Navedeni iznos apelantima je dužna isplatiti Vlada Republike Srpske u roku od tri mjeseca od dana dostavljanja ove odluke. Ova odluka Ustavnog suda u dijelu koji se odnosi na naknadu nematerijalne štete predstavlja izvršnu ispravu.
Ostali navodi
40. S obzirom na zaključak o povredi prava na pravično suđenje, Ustavni sud smatra da nije potrebno posebno ispitivati navode apelanata u odnosu na povredu prava na djelotvoran pravni lijek iz člana 13. Evropske konvencije u vezi s pravom na pravično suđenje, imajući u vidu da se ti navodi zasnivaju na navodima o povredi prava na pravično suđenje.
VIII. Zaključak
41. Ustavni sud zaključuje da postoji povreda prava na pravično suđenje u razumnom roku iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije kada izvršni postupak traje devet godina i oko šest mjeseci i kada još uvijek nije okončan, odnosno kada Osnovni sud gotovo šest godina radi na rekonstrukciji predmetnog spisa, a što se ne može smatrati efikasnim i ažurnim postupanjem s ciljem okončanja predmetnog postupka.
42. Na osnovu člana 59. st. (1) i (2) i člana 74. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
43. Prema članu VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Zlatko M. Knežević