Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-7216/18 (Ž. Š.)

Odluka donesena 09. 09. 2020.

  • Apelacija ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom
  • Pokretanje krivičnog postupka protiv trećih lica
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-7216/18

Apelacija

Odluka o dopustivosti

09. 09. 2020.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u sastavu: predsjednik Zlatko M. Knežević, potpredsjednici Mato Tadić i Mirsad Ćeman, i sudije Valerija Galić, Miodrag Simović i Seada Palavrić, na sjednici održanoj 9. septembra 2020. godine, u predmetu broj AP-7216/18, rješavajući apelaciju Živka Škrbića, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. stav (3) tačka h), člana 57. stav (2) tačka a) i člana 58. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – Prečišćeni tekst ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" broj 94/14), donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI

Odbacuje se kao nedopuštena apelacija Živka Škrbića podnesena protiv Odluke Republičkog javnog tužilaštva Republike Srpske, Posebno odjeljenje za suzbijanje korupcije, organizovanog i najtežih oblika privrednog kriminala Banja Luka broj T12 1 KTP 0000742 18 od 8. oktobra 2018. godine i Naredbe o nesprovođenju istrage Posebnog odjeljenja za suzbijanje korupcije, organizovanog i najtežih oblika privrednog kriminala Republičkog javnog tužilaštva RS broj T12 1 KTAO 00001016 19 od 13. novembra 2019. godine, zbog toga što je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine.

OBRAZLOŽENJE

1. Živko Škrbić (u daljnjem tekstu: apelant) iz Čelinca, podnio je 5. decembra 2018. godine godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Odluke Republičkog javnog tužilaštva Republike Srpske, Posebno odjeljenje za suzbijanje korupcije, organizovanog i najtežih oblika privrednog kriminala Banja Luka (u daljnjem tekstu: Republičko javno tužilaštvo) broj T12 1 KTP 0000742 18 od 8. oktobra 2018. godine i Naredbe o nesprovođenju istrage Republičkog javnog tužilaštva broj T12 1 KTK 0000742 18 od 12. septmbra 2018. godine.

2. Apelant je 22. avgusta 2018. godine podnio krivičnu prijavu Republičkom javnom tužilaštvu protiv D. P., sudije Osnovnog suda u Banja Luci (u daljnjem tekstu: Osnovni sud), B.M.M., M.R. i E.P., sudija Okružnog suda u Banja Luci (u daljnjem tekstu: Okružni sud), D. O., B.T. i R.O., sudija Vrhovnog suda Republike Srpske (u daljnjem tekstu: Vrhovni sud) zbog krivičnog djela povreda zakona od strane sudije iz člana 376. Krivičnog zakona Republike Srpske jer je nezadovoljan ishodom sudskih postupaka i odlukama navedenih sudija koji su u okviru svojih službenih dužnosti odluke donosili.

3. Naredbom o nesprovođenju istrage Republičkog javnog tužilaštva broj T12 1 KTK 0000742 18 od 12. septembra 2018. godine, određeno je da se neće sprovoditi istraga protiv D. P., sudije Osnovnog suda u Banja Luci (u daljnjem tekstu: Osnovni sud), B.M.M., M.R. i E.P., sudija Okružnog suda u Banja Luci (u daljnjem tekstu: Okružni sud), D. O., B.T. i R.O., sudija Vrhovnog suda Republike Srpske (u daljnjem tekstu: Vrhovni sud) zbog krivičnog djela Povrede zakona od strane sudije iz člana 376. Krivičnog zakona Republike Srpske jer ne postoje osnovi sumnje da su prijavljena lica počinila navedeno krivično djelo.

4. Odlukom Republičkog javnog tužilaštva broj T12 1 KTP 0000742 18 od 8. oktobra 2018. godine odbijena je kao neosnovana apelantova pritužba podnesena protiv Naredbe o nesprovođenju istrage Republičkog javnog tužilaštva od 12. septembra 2018. godine jer je ocijenjeno da je navedena naredba zakonita.

5. Apelant smatra da su mu osporenim odlukama povrijeđena prava iz člana II/3.e) i k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1., 13. i 14. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija), te pravo iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1. uz Evropsku konvenciju.

6. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda.

Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:

Ustavni sud, takođe, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.

Član 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda glasi:

(3) Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva:

h) apelacija je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom;

7. Ustavni sud zapaža da apelant smatra da mu je povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije, pa Ustavni sud treba dati odgovor na pitanje da li su u konkretnim slučajevima primjenjive garancije člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije. Naime, Ustavni sud ukazuje da se postavlja pitanje uživaju li apelantice u ovom slučaju zaštitu prava na pravično suđenje u okviru značenja člana 6. stav 1. Evropske konvencije, koji priznaje pravo svakom pojedincu na određenu procesnu zaštitu prilikom utvrđivanja osnovanosti krivične optužbe protiv njega.

8. Ustavni sud zapaža da je u osporenim odlukama odlučivano o „osnovanosti krivične optužbe“ protiv trećih lica, te da se apelant ne žali na sudske odluke o njegovoj krivici, već se u istim pojavljuje u ulozi oštećenog, odnosno podnosioca prijave. Ustavni sud smatra da u krivičnim postupcima član 6. Evropske konvencije nudi pravo na zaštitu samo nekome protiv koga se utvrđuje [...] osnovanost bilo kakve krivične optužbe. Naime, samo se takva osoba može smatrati «žrtvom» u smislu člana 6. Evropske konvencije. Prema tome, obrnuto tumačenje člana 6. Evropske konvencije, prema kojem bi se pravo na pravičan postupak garantovalo i nekome ko traži utvrđivanje osnovanosti krivične optužbe protiv druge osobe, prevazilazilo bi jezičke okvire tumačenja člana 6. Evropske konvencije (vidi odluke Ustavnog suda, br. AP-19/02 od 17. marta 2004. godine i AP-2641/17 od 7. septembra 2017. godine, dostupne na www.ustavnisud.ba). Iz navedenog proizlazi da pravo na pravično suđenje iz člana 6. stav 1. Evropske konvencije ne obuhvata pravo na pokretanje krivičnog postupka protiv trećih lica i da član 6. stav 1. Evropske konvencije nije primjenjiv na konkretne slučajeve. Budući da član II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine ne pruža širi obim zaštite od člana 6. Evropske konvencije, slijedi da su navodi apelacije u vezi sa povredom prava na pravično suđenje ratione materiae inkompatibilni sa Ustavom Bosne i Hercegovine.

9. Nadalje, Ustavni sud ukazuje de se u konkretnom slučaju, nije odlučivalo ni o imovinskim pravima apelanta iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju. Stoga, Ustavni sud smatra da su navodi apelanta o povredi prava na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju ratione materiae inkompatibilni sa Ustavom Bosne i Hercegovine.

10. Imajući u vidu da su navodi apelanta o kršenju člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije, odnosno o kršenju člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju ratione materiae inkompatibilni sa Ustavom Bosne i Hercegovine, Ustavni sud ukazuje da su, stoga, i navodi o povredi prava iz člana II/4. Ustava Bosne i Hercegovine i člana 14. Evropske konvencije, te člana 13. Evropske konvencije (kao akcesornih prava) u vezi sa pravom na pravično suđenje i pravom na imovinu, također, ratione materiae inkompatibilni sa Ustavom Bosne i Hercegovine.

11. U skladu sa navedenim, a imajući u vidu odredbu člana 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

12. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Zlatko M. Knežević

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-7216/18 (Ž. Š.) | Sudska praksa | Aktio