Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o meritumu u predmetu AP-4714/19 (A. I.)

Odluka donesena 28. 10. 2020.

Povreda
Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje)
  • Građanski postupak
  • Naknada štete
  • Pravično suđenje - razuman rok
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-4714/19

Apelacija

Odluka o meritumu

28. 10. 2020.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u sastavu: predsjednik Zlatko M. Knežević, potpredsjednici Mato Tadić i Mirsad Ćeman i sudije Valerija Galić, Miodrag Simović i Seada Palavrić, na sjednici održanoj 28. oktobra 2020. godine, u predmetu broj AP 4714/19, rješavajući apelaciju Armina Imamovića, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 57. stav (2) tačka b), člana 59. st. (1) i (2), člana 62. stav (7), člana 72. st. (4) i (5) i člana 74. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – prečišćeni tekst („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ broj 94/14), donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI I MERITUMU

Usvaja se apelacija koju je podnio Armin Imamović.

Utvrđuje se povreda prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda u odnosu na donošenje odluke u razumnom roku, u postupku koji se vodi pred Općinskim sudom u Srebreniku pod brojem 30 0 P 061158 18 P 2.

Na osnovu člana 74. stav (1) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine nalaže se Vladi Tuzlanskog kantona da apelantu Arminu Imamoviću isplati iznos od 600,00 KM na ime naknade nematerijalne štete zbog nedonošenja odluke u razumnom roku, i to u roku od tri mjeseca od dostavljanja ove odluke, uz obavezu da nakon isteka ovog roka plati zakonsku zateznu kamatu na eventualno neisplaćeni iznos ili dio iznosa naknade određene ovom odlukom.

Na osnovu člana 62. stav (7) Pravila Ustavnog suda nalaže se predsjedniku Općinskog suda u Srebreniku da, u skladu s ovom odlukom, odmah preduzme odgovarajuće mjere za okončanje parničnog postupka u predmetu broj 30 0 P 061158 18 P 2 u skladu sa članom II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članom 6. stav 1.

Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.

Na osnovu člana 72. stav (5) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine nalaže se predsjedniku Općinskog suda u Srebreniku i Vladi Tuzlanskog kantona da u prethodno navedenim rokovima od najkasnije tri mjeseca obavijeste Ustavni sud Bosne i Hercegovine o preduzetim mjerama s ciljem izvršenja ove odluke.

OBRAZLOŽENJE

I.Uvod

1. Armin Imamović (u daljnjem tekstu: apelant), kojeg zastupa Amer Ramić, advokat iz Distrikta Brčko BiH, podnio je 4. decembra 2019. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) zbog nedonošenja odluke redovnog suda u razumnom roku u predmetu koji se vodio pred Općinskim sudom u Gradačcu pod brojem 28 0 P 061158 17 P, odnosno koji se vodi pred Općinskim sudom u Srebreniku pod brojem 30 0 P 061158 18 P 2. II.Postupak pred Ustavnim sudom

2. Na osnovu člana 23. Pravila Ustavnog suda, 17. maja 2020. godine je od Općinskog suda u Gradačcu zatraženo da dostavi odgovor na apelaciju.

3. Općinski sud u Gradačcu je odgovor na apelaciju dostavio 22. maja 2020. godine, a Općinski sud u Srebreniku 4. juna 2020. godine.

III.Činjenično stanje

4. Činjenice predmeta koje proizlaze iz apelacionih navoda i dokumenata predočenih Ustavnom sudu mogu se sumirati na sljedeći način.

5. Apelant je 5. januara 2017. godine Općinskom sudu u Gradačcu podnio tužbu protiv tuženog („Yavuz Company“ d.o.o. Srebrenik, Cehaje) radi naknade štete, vrijednost spora 9.700,00 KM. Općinski sud u Gradačcu dostavio je tužbu tuženom na odgovor. Općinski sud u Gradačcu je odgovor na tužbu tuženog od 7. februara 2017. godine dostavio apelantu 12. oktobra 2017. godine.

6. Kako proizlazi iz odgovora na apelaciju Ustavnom sudu Općinski sud u Gradačcu je 1. decembra 2018. godine, tj. nakon što je osnovan Općinski sud u Srebreniku, apelantov predmet dostavio tom sudu kao stvarno i mjesno nadležnom na postupanje. Predmet je kod Općinskog suda u Srebreniku zaveden i vodi se pod brojem 30 0 P 061158 18 P 2.

7. Apelant je Općinskom sudu u Gradačcu s ciljem okončanja predmetnog postupka podnosio urgencije 27. novembra 2018. i 1. aprila 2019. godine.

8. Iz stanja spisa proizlazi da je postupak u toku pred Općinskim sudom u Srebreniku. IV.Apelacija

a) Navodi iz apelacije

9. Apelant smatra da mu je u predmetnom parničnom postupku povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija) zbog toga što u postupku redovni sud nije zakazao pripremno ročište, odnosno nije donio odluku u razumnom roku o podnesenoj tužbi. Apelant zbog povrede navedenog prava traži naknadu nematerijalne štete u iznosu od 600,00 KM.

b) Odgovori na apelaciju

10. U odgovoru na apelaciju Općinski sud u Gradačcu je istakao da je apelantov predmet dostavio u nadležnost Općinskom sudu u Srebreniku nakon njegovog osnivanja.

11. U odgovoru na apelaciju Općinski sud u Srebreniku je naveo hronologiju predmetnog postupka navedenog u činjeničnom dijelu odluke. Kao opravdanje za nepostupanje u predmetnom postupku Općinski sud u Srebreniku je ukazao da se apelantov predmet ne nalazi u Planu rješavanja predmeta za 2020. godinu, da je sud u obavezi postupati u predmetima po starosti inicijalnog akta, te da se u konkretnom slučaju ne radi o predmetu hitne prirode.

V.Relevantni propisi

12. U Zakonu o parničnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine („Službene novine FBiH“ br. 53/03, 73/05, 19/06 i 98/15) relevantne odredbe glase:

Član 10.

(1) Stranka ima pravo da sud odluči o njenim zahtjevima i prijedlozima u razumnom roku.

(2) Sud je dužan da provede postupak bez odugovlačenja i sa što manje troškova, te da onemogući svaku zloupotrebu prava koja strankama pripadaju u postupku.

Član 75.

(1)Po prijemu odgovora na tužbu, odnosno odgovora na protivtužbu, sud će zakazati pripremno ročište.

(2)Ako tuženi nije dostavio odgovor na tužbu, a tužilac u tužbi nije tražio donošenje presude zbog propuštanja, sud će zakazati pripremno ročište po isteku roka za podnošenje odgovora na tužbu.

(3)Datum održavanja pripremnog ročišta sud će, po pravilu, odrediti uz prethodnu konsultaciju sa strankama.

(4)Pripremno ročište održaće se, po pravilu, najdocnije u roku od 30 dana od dana prijema u sudu pismenog odgovora na tužbu, odnosno od dana proteka roka za podnošenje odgovora na tužbu, ili, ako je tuženi podnio protivtužbu, u roku od 30 dana od dana prijema odgovora na protivtužbu.

13. U Zakonu o sudovima u Federaciji Bosne i Hercegovine („Službene novine Federacije BiH“ br. 38/05, 22/06, 63/10, 72/10 – ispravka, 7/13 i 52/14) relevantne odredbe glase: Član 31.

Dužnosti predsjednika suda Predsjednik suda odgovoran je za rukovođenje cjelokupnim sudom i sudačkom upravom. [...] VI.Dopustivost

14. U skladu sa članom VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.

15. U skladu sa članom 18. stav (1) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njom pobija, iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku koji je koristio.

16. Ustavni sud naglašava da, u skladu sa članom 18. stav (2) Pravila Ustavnog suda, može izuzetno razmatrati apelaciju i kada nema odluke nadležnog suda ukoliko apelacija ukazuje na ozbiljna kršenja prava i osnovnih sloboda koje štiti Ustav Bosne i Hercegovine ili međunarodni dokumenti koji se primjenjuju u Bosni i Hercegovini. U konkretnom slučaju, apelant predmetnom apelacijom ukazuju na povredu prava na donošenje odluke u razumnom roku, u smislu odredbi člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije u parničnom postupku koji je u toku. U skladu s navedenim predmetna apelacija je u smislu člana 18. stav (2) Pravila Ustavnog suda dopustiva.

17. Konačno, apelacija ispunjava i uvjete iz člana 18. st. (3) i (4) Pravila Ustavnog suda zato što nije očigledno (prima facie) neosnovana, niti postoji neki drugi formalni razlog zbog kojeg apelacija nije dopustiva.

18. Imajući u vidu odredbe člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. st. (2), (3) i (4) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je utvrdio da predmetna apelacija ispunjava uvjete u pogledu dopustivosti.

VII.Meritum

19. Apelant smatra da mu je zbog nedonošenja odluke u razumnom roku povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije.

a)Pravo na suđenje u razumnom roku

20. Član II/3. Ustava Bosne i Hercegovine u relevantnom dijelu glasi:

Sva lica na teritoriji Bosne i Hercegovine uživaju ljudska prava i slobode iz stava 2. ovog člana, što uključuje:

e) Pravo na pravično saslušanje u građanskim i krivičnim stvarima i druga prava u vezi sa krivičnim postupkom.

21. Član 6. stav 1. Evropske konvencije u relevantnom dijelu glasi:

Prilikom utvrđivanja njegovih građanskih prava i obaveza ili krivične optužbe protiv njega, svako ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom ustanovljenim zakonom. [...] Period koji se uzima u obzir

22. Ustavni sud će u odnosu na donošenje odluke u razumnom roku razmatrati period od 5. januara 2017. godine, kao dana podnošenja tužbe, pa do donošenja odluke Ustavnog suda. Dakle, period koji traje tri godine i devet mjeseci.

Relevantna načela

23. Ustavni sud, prije svega, ističe da se, prema konzistentnoj praksi Evropskog suda za ljudska prava (u daljnjem tekstu: Evropski sud) i Ustavnog suda, razumnost dužine trajanja postupka mora ocijeniti u svjetlu okolnosti pojedinog predmeta, vodeći računa o kriterijima uspostavljenim sudskom praksom Evropskog suda, a naročito o složenosti predmeta, ponašanju strana u postupku i nadležnog suda ili drugih javnih vlasti, te o značaju koji konkretna pravna stvar ima za apelanta (vidi Evropski sud, Mikulić protiv Hrvatske, aplikacija broj 53176/99 od 7. februara 2002. godine, Izvještaj broj 2002-I, stav 38).

24. Ustavni sud, podržavajući praksu Evropskog suda, podsjeća na to da član 6. stav 1. Evropske konvencije nameće državama ugovornicama dužnost da organiziraju svoje pravosudne sisteme na način da sudovi mogu zadovoljiti uvjete tog člana, uključujući i obavezu da postupaju u razumnom roku (vidi Evropski sud, Marinović protiv Hrvatske, presuda od 6. oktobra 2005. godine, stav 23).

Analiza razumnosti trajanja postupka

25. Ustavni sud zapaža da se u konkretnom slučaju radi o parničnom postupku koji je pokrenuo apelant radi naknade štete. U vezi s tim, Ustavni sud zapaža da predmetni postupak po zakonu nije hitne prirode. S obzirom na to da se postupak nalazi u početnoj fazi, Ustavni sud nije mogao zaključiti da li se radi o jednostavnom ili složenom postupku.

26. Analizirajući apelantovo ponašanje, Ustavni sud zapaža da apelant svojim postupcima nije utjecao na dužinu trajanja predmetnog postupaka. Nadalje, Ustavni sud zapaža da je apelant Općinskom sudu u Gradačcu podnosio urgencije s ciljem okončanja predmetnog postupka, te Ustavni sud zaključuje da je predmetni postupak za apelanta od značaja, naročito imajući u vidu da u postupku potražuje naknadu štete.

27. Analizirajući ponašanje Općinskog suda u Gradačcu, Ustavni sud zapaža da je taj sud u postupku preduzeo samo dvije procesne radnje, tj. bez odugovlačenja je dostavio tuženom tužbu na odgovor, što je u skladu sa standardima prava na pravično suđenje u razumnom roku, ali je zato u nastavku postupka evidentan period neopravdane pasivnosti jer je apelantu odgovor tuženog na tužbu dostavio tek nakon osam mjeseci. Nadalje, Ustavni sud zapaža da se postupak pred Općinskim sudom u Gradačcu vodio godinu i jedanaest mjeseci (od 5. januara 2017. godine do 1. decembra 2018. godine), u kojem periodu Općinski sud nije zakazao pripremno ročište iako iz stanja spisa proizlazi da za to nije imao procesnih smetnji. Općinski sud u Gradačcu u odgovoru na apelaciju nije ponudio opravdanje za neblagovremeno i neefikasno postupanje u postupku, koje u konkretnom slučaju predstavlja loše administriranje pravde suprotno standardima prava na pravično suđenje.

28. Analizirajući ponašanje Općinskog suda u Srebreniku, Ustavni sud, također, zapaža dug period potpune pasivnosti. Naime, Općinskom sudu u Srebreniku je predmet kao stvarno i mjesno nadležnom dostavljen na postupanje 1. decembra 2018. godine kao tek osnovanom sudu. Općinski sud u predmetnom postupku godinu i devet mjeseci nije preduzimao procesne radnje. Kao opravdanje za nepostupanje u predmetnom postupku Općinski sud u Srebreniku je istakao da se apelantov predmet ne nalazi u Planu rješavanja predmeta za 2020. godinu, da je sud u obavezi postupati u predmetima po starosti inicijalnog akta, te da se u konkretnom slučaju ne radi o predmetu hitne prirode.

29. U vezi s tim Ustavni sud podsjeća da su redovni sudovi u obavezi postupati u predmetima u razumnom roku, bez nepotrebnog odugovlačenja. Ustavni sud podsjeća da je u Odluci o dopustivosti i meritumu broj AP 4101/15 od 10. maja 2017. godine (dostupna na www.ustavnisud.ba) zaključio da kršenje prava na suđenje u razumnom roku koje je utvrđeno u tom predmetu „nije izolirani incident, niti se može pripisati konkretnom slijedu događaja u ovom predmetu, nego je posljedica sistemskih nedostataka u organiziranju pravosuđa i efektivnom ostvarivanju nadležnosti iz ove oblasti i mora biti kvalificirano tako da proizlazi iz prakse koja nije kompatibilna sa ustavnim pravom na pravično suđenje“. Ustavni sud smatra da navedena praksa nije primjenljiva u konkretnom slučaju jer se ovakva pasivnost redovnih sudova mora pripisati konkretnom slijedu događaja u ovom predmetu i ne može se definirati kao posljedica uopštenih okolnosti i nedostataka u organiziranju nadležnosti u oblasti pravosuđa. Dužina trajanja predmetnog postupka mora se sagledati u kontekstu adekvatnosti administriranja pravde od strane redovnih sudova koji su postupali u predmetnom postupku. U tom kontekstu, Ustavni sud zapaža da je, nakon što se nalazio pred Općinskim sudom u Gradačcu skoro dvije godine, predmet proslijeđen na nadležno postupanje Općinskom sudu u Srebreniku koji po predmetu nije postupao od 1. decembra 2018. godine, tj. godinu i devet mjeseci, tako da se apelantov predmet nakon tri godine i devet mjeseci od podnošenja tužbe još uvijek nalazi u početnoj fazi i nije zakazano ni pripremno ročište, a nije izvjesno ni kad će biti.

30. Analizirajući dužinu trajanja predmetnog postupka u cjelini, Ustavni sud zapaža da redovni sudovi tri godine i devet mjeseci nakon podnošenja tužbe nisu zakazali ni pripremno ročište iako za to nisu imali procesnih smetnji. Takvo ponašanje redovnih sudova se ne može opravdati „sistemskim problemom“, već u konkretnom slučaju predstavlja loše administriranje pravde, a tako dug period neopravdane, potpune pasivnosti predstavlja ponašanje koje je suprotno standardima prava na pravično suđenje.

31. Imajući u vidu navedeno Ustavni sud zaključuje da dužina predmetnog parničnog postupka pred redovnim sudovima ne zadovoljava zahtjev „razumnog roka“ iz člana 6. stav 1. Evropske konvencije, te da postoji povreda apelantovog prava na suđenje u „razumnom roku“ kao jednom od elemenata prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije.

b)Pitanje naknade nematerijalne štete

32. U smislu člana 74. Pravila Ustavnog suda Ustavni sud može odrediti naknadu nematerijalne štete. Međutim, Ustavni sud podsjeća na to da, za razliku od postupka pred redovnim sudovima, naknadu nematerijalne štete određuje u posebnim slučajevima kršenja zagarantiranih ljudskih prava i osnovnih sloboda.

33. S obzirom na odluku u ovom predmetu, a imajući u vidu presude Evropskog suda protiv Bosne i Hercegovine (vidi Evropski sud, Dorić protiv BiH, aplikacija broj 68811/13 od 7. novembra 2017. godine, Škrbić i Vujičić protiv BiH, aplikacije br. 37444/17 i 75271/17 od 6. juna 2019. godine i Hadžajlić i ostali protiv BiH, aplikacija broj 10770/18 od 16. januara 2020. godine), dosadašnju praksu, ekonomske uvjete u Bosni i Hercegovini (podaci dostupni na www.bhas.ba) i okolnosti konkretnog slučaja, prema članu 74. Pravila, odnosno članu 41. Evropske konvencije, Ustavni sud smatra da u konkretnom slučaju na ime naknade nematerijalne štete zbog nedonošenja odluke u razumnom roku apelantu Arminu Imamoviću treba isplatiti iznos od 600,00 KM.

34. Ovu naknadu je dužna platiti Vlada Tuzlanskog kantona u roku od tri mjeseca od dana dostavljanja ove odluke, uz obavezu da nakon isteka ovog roka plati apelantu zakonsku zateznu kamatu na eventualno neisplaćeni iznos ili dio iznosa naknade određene ovom odlukom.

35. Ova odluka Ustavnog suda u dijelu koji se odnosi na naknadu nematerijalne štete predstavlja izvršnu ispravu.

VIII.Zaključak

36. Ustavni sud zaključuje da je u predmetnom parničnom postupku došlo do kršenja apelantovog prava na pravično suđenje u razumnom roku iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije jer u predmetnom postupku, koji traje tri godine i devet mjeseci, redovni sudovi nisu postupali u skladu s procesnim zakonom, nisu zakazali ni pripremno ročište, što u konkretnom slučaju predstavlja loše administriranje pravde, odnosno postupanje koje je suprotno standardima prava na pravično suđenje i ne zadovoljava zahtjeve prava na suđenje u razumnom roku.

37. Na osnovu člana 57. stav (2) tačka b), člana 59. st. (1) i (2), člana 62. stav (7), člana 72. st. (4) i (5) i člana 74. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

38. Prema članu VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Zlatko M. Knežević

Odluka o meritumu u predmetu AP-4714/19 (A. I.) | Sudska praksa | Aktio