Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-3557/20 (M.Ć.)
Odluka donesena 28. 10. 2020.
- Apelacija ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom
Sastav suda
Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević
Citirani propisi
Predmeti (1)
AP-3557/20
Apelacija
Odluka o dopustivosti
28. 10. 2020.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u sastavu: predsjednik Zlatko M. Knežević, potpredsjednici Mato Tadić i Mirsad Ćeman i sudije Valerija Galić, Miodrag Simović i Seada Palavrić, na sjednici održanoj 28. oktobra 2020. godine, u predmetu broj AP-3557/20, rješavajući apelaciju M. Ć., na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. stav (3) tačka h), člana 57. stav (2) tačka a) i člana 58. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – Prečišćeni tekst ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" broj 94/14), donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI
Odbacuje se kao nedopuštena apelacija M. Ć. podnesena protiv Rješenja Vrhovnog suda Republike Srpske broj 71 0 Pr 326538 20 Prvlz od 27. jula 2020. godine, zbog toga što je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
OBRAZLOŽENJE
1. M. Ć. (u daljnjem tekstu: apelantkinja) iz Banjaluke, koju zastupa Branislav Rakić advokat iz Banjaluke, podnijela je 2. oktobra 2020. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Rješenja Vrhovnog suda Republike Srpske (u daljnjem tekstu: Vrhovni sud) broj 71 0 Pr 326538 20 Prvlz od 27. jula 2020. godine.
2. Rješenjem Osnovnog suda u Banjaluci (u daljnjem tekstu: Osnovni sud) od 29. maja 2020. godine apelantkinji su, kao okrivljenoj, primjenom odredaba člana 13. Zakona o zaštiti od nasilja u porodici Republike Srpske izrečene hitne zaštitne mjere „udaljenje iz kuće“ koja se nalazi na adresi preciziranoj izrekom prvostepenog rješenja i „zabrana približavanja na udaljenosti od 200 metara žrtvi nasilja“ označenoj izrekom prvostepenog rješenja. Apelantkinja je obavezana da na ime troškova predmetnog postupka plati iznos od 100,00 KM.
3. Odlučujući o žalbi branioca apelantkinje izjavljenoj protiv rješenja Osnovnog suda od 29. maja 2020. godine, Osnovni sud je odlučujući u vijeću donio rješenje od 3. juna 2020. godine kojim je predmetnu žalbu odbio kao neosnovanu i potvrdio prvostepeno rješenje.
4. Odlučujući o zahtjevu za zaštitu zakonitosti koji je branilac apelantkinje podnio protiv pravosnažnog rješenja Osnovnog suda od 29. maja 2020. godine, Vrhovni sud je Rješenjem broj 71 0 Pr 326538 20 Prvlz od 27. jula 2020. godine predmetni zahtjev odbacio kao nedozvoljen. U obrazloženju osporenog rješenja Vrhovni sud je naveo da je odredbama člana 225. stav (1) Zakona o prekršajima Republike Srpske propisano da će protiv pravosnažnih sudskih odluka republički javni tužilac podići zahtjev za zaštitu zakonitosti, ako je povrijeđen zakon. Vrhovni sud je u vezi s navedenim ukazao da je u konkretnom slučaju zahtjev za zaštitu zakonitosti podnio branilac apelantkinje kao lica kojem je izrečena mjera zaštite. Vrhovni sud je zaključio da je, dakle, predmetni zahtjev podnijelo lice koje po zakonu nije ovlašćeno za podizanje takvog zahtjeva, zbog čega je isti nedozvoljen.
Apelacioni navodi
5. Apelantkinja smatra da joj je povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija) i pravo na efikasan pravni lijek iz člana 13. Evropske konvencije, te navodi da je došlo do kršenja zabrane diskriminacije iz člana II/4. Ustava Bosne i Hercegovine i člana 14. Evropske konvencije.
6. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda.
Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:
Ustavni sud, takođe, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.
Član 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda glasi:
(3) Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva:
h) apelacija je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom;
7. Ustavni sud, prije svega, mora riješiti pitanje primjenjivosti člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije na konkretni slučaj. Dakle, potrebno je odgovoriti na pitanje li se osporenim rješenjem Vrhovnog suda odlučivalo o „osnovanosti krivične optužbe“ protiv apelantkinje. U vezi s tim, Ustavni sud ukazuje da je osporenim rješenjem odbačen kao nedozvoljen apelantkinjin zahtjev za zaštitu zakonitosti, iz čega slijedi da se u konkretnom slučaju odlučivalo samo o procesnoj dopustivosti korišćenog pravnog lijeka, tj. ispunjenosti zakonskih uslova za podnošenje zahtjeva za zaštitu zakonitosti. Dakle, iz navedenog proizlazi da se osporenom odlukom nije odlučivalo o „osnovanosti krivične optužbe“ protiv apelantkinje u smislu značenja prava na pravično suđenje, iz čega slijedi da je apelacija u odnosu na navodne povrede člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
8. Imajući u vidu da su navodi apelantkinje o kršenju člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. Evropske konvencije ratione materiae inkompatibilni sa Ustavom Bosne i Hercegovine, Ustavni sud ukazuje da su, stoga, i navodi o kršenju prava na djelotvoran pravni lijek iz člana 13. Evropske konvencije i kršenju zabrane diskriminacije iz člana II/4. Ustava Bosne i Hercegovine i člana 14. Evropske konvencije (kao akcesornih prava) u vezi sa pravom na pravično suđenje, takođe, ratione materiae inkompatibilni sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
9. U skladu sa navedenim, a imajući u vidu odredbu člana 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
10. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Zlatko M. Knežević