Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-3623/20 (H. Č.)

Odluka donesena 28. 10. 2020.

  • Apelacija ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom
  • Građanska prava i obaveze - utvrđivanje i spor
  • Revizija
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-3623/20

Apelacija

Odluka o dopustivosti

28. 10. 2020.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u sastavu: predsjednik Zlatko M. Knežević, potpredsjednici Mato Tadić i Mirsad Ćeman i sudije Valerija Galić, Miodrag Simović i Seada Palavrić, na sjednici održanoj 28. oktobra 2020. godine, u predmetu broj AP-3623/20, rješavajući apelaciju koju je podnio Hajrudin Čampara, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. stav (3) tačka h), člana 57. stav (2) tačka a) i člana 58. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – Prečišćeni tekst ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" broj 94/14), donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI

Odbacuje se kao nedopuštena apelacija koju je podnio Hajrudin Čampara protiv Rješenja Vrhovnog suda Federacije BiH broj 70 0 I 008345 20 Rev od 9. jula 2020. godine, zbog toga što je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine.

OBRAZLOŽENJE

1. Hajrudin Čampara (u daljnjem tekstu: apelant) iz Sarajeva, podnio je 12. oktobra 2020. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Rješenja Vrhovnog suda Federacije BiH (u daljnjem tekstu: Vrhovni sud) broj 70 0 I 008345 20 Rev od 9. jula 2020. godine.

2. Rješenjem Općinskog suda u Sarajevu (u daljnjem tekstu: Općinski sud) broj 65 0 It 00338275 04 It od 6. oktobra 2010. godine usvojen je prigovor apelanta kao izvršenika, pa se prijedlog za izvršenje tražioca izvršenja (KJKP „Toplane-Sarajevo“) od 12. maja 2004. godine smatra tužbom, te je određeno da će se nakon pravosnažnosti rješenja spis predmeta dostaviti Parničnom odjeljenju Općinskog suda na daljnji postupak. Takođe, izvršenje koje je određeno rješenjem o izvršenju od 22. oktobra 2004. godine je odloženo do okončanja parničnog postupka.

3. Rješenjem Kantonalnog suda u Sarajevu (u daljnjem tekstu: Kantonalni sud) od 9. marta 2020. godine odbačena je kao nedozvoljena žalba apelanta izjavljena protiv rješenja Općinskog suda od 6. oktobra 2010. godine.

4. Odlučujući o reviziji apelanta izjavljenoj protiv rješenja Kantonalnog suda od 9. marta 2020. godine, Vrhovni sud je osporenim Rješenjem broj 70 0 I 008345 20 Rev od 9. jula 2020. godine predmetnu reviziju odbacio kao nedozvoljenu.

5. U obrazloženju osporenog rješenja Vrhovni sud je naveo da je odredbama člana 247. Zakona o parničnom postupku (u daljnjem tekstu: ZPP) propisano da je revizija nedopuštena ako je izjavljena protiv presude protiv koje se po zakonu ne može podnijeti, te da će revizijski sud rješenjem odbaciti nedopuštenu reviziju. Dalje, da je odredbama člana 254. stav (4) ZPP propisano da će se u postupku u povodu revizije protiv rješenja na odgovarajući način primijeniti odredbe tog zakona o reviziji protiv presude. Vrhovni sud je ukazao da se u konkretnom slučaju revizijom pobija rješenje drugostepenog suda koje je doneseno u izvršnom postupku. Vrhovni sud je zaključio da je, kako protiv pravosnažnog rješenja donesenog u izvršnom postupku nije dozvoljeno ulaganje vanrednih pravnih lijekova (shodno odredbama člana 14. Zakona o izvršnom postupku), predmetna revizija nedopuštena, pa je istu primjenom člana 247. stav (1) ZPP odbacio.

Apelacioni navodi

6. Apelant smatra da mu je osporenom odlukom povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija).

7. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda.

Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:

Ustavni sud, takođe, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.

Član 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda glasi:

(3) Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva:

h) apelacija je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom;

8. Ustavni sud zapaža da apelant smatra da mu je povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije. S tim u vezi, Ustavni sud, prije svega, mora riješiti pitanje primjenjivosti člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije na konkretan slučaj.

9. U vezi s tim, Ustavni sud podsjeća da je u svojoj dosadašnjoj praksi, podržavajući praksu Evropskog suda za ljudska prava, ukazivao na to da je odgovor na pitanje da li je član 6. stav 1. Evropske konvencije primjenjiv ili ne, sadržan u odgovoru na pitanje da li je posljedica predmetne procedure odlučujuća za utvrđivanje građanskih prava i obaveza (vidi Ustavni sud, odluke o dopustivosti br. AP-739/07 od 17. septembra 2009. godine, AP-766/12 od 22. oktobra 2013. godine i AP-1466/16 od 22. marta 2017. godine, dostupne na web-stranici Ustavnog suda www.ustavnisud.ba). Ustavni sud ukazuje da je osporenim rješenjem Vrhovnog suda odbačena kao nedozvoljena apelantova revizija izjavljena protiv drugostepenog rješenja, pa kao takva ne predstavlja efektivan pravni lijek, tako da apelant predmetnom apelacijom nije osporio konačnu odluku donesenu u predmetnom postupku. Dakle, apelant u konkretnom slučaju osporava odluku Vrhovnog suda kojom se odlučivalo samo o procesnim pitanjima tj. ispunjenosti formalnih zakonskih uslova za izjavljivanje revizije. Iz navedenog proizlazi da se osporenom odlukom nije odlučivalo o „građanskim pravima ili obavezama“ apelanta u smislu značenja prava na pravično suđenje, iz čega slijedi da je apelacija u odnosu na navodne povrede člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine.

10. U skladu sa navedenim, a imajući u vidu odredbu člana 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

11. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Zlatko M. Knežević

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-3623/20 (H. Č.) | Sudska praksa | Aktio