Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-3506/20 (B. K. i drugi)
Odluka donesena 10. 11. 2020.
- Apelacija preuranjena
Sastav suda
Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević
Citirani propisi
Predmeti (1)
AP-3506/20
Apelacija
Odluka o dopustivosti
10. 11. 2020.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u sastavu: predsjednik Zlatko M. Knežević, potpredsjednici Mato Tadić i Mirsad Ćeman i suci Valerija Galić, Miodrag Simović i Seada Palavrić, na sjednici održanoj 10. studenog 2020. godine, u predmetu broj AP-3506/20, rješavajući apelacije Bojana Kostića i drugih, na osnovu članka VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, članka 18. stavak (3) točka l), članka 57. stavak (2) točka a) i članka 58. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – Prečišćeni tekst ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" broj 94/14), donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI
Odbacuju se kao nedopuštene apelacije koje su podnijeli:
Bojan Kostić protiv Presude Okružnog suda u Trebinju broj 94 0 P 032177 20 Gž od 10. srpnja 2020. godine;
I. B. protiv Presude Kantonalnog suda u Bihaću broj 17 0 P
088965 20 Gž od 4. rujna 2020. godine;
Vanja Paščenko Cerovac protiv Rješenja Okružnog suda u Banjaluci broj 71 0 Rs 285606 20 Rsž od 27. kolovoza 2020. godine;
zato što su preuranjene.
OBRAZLOŽENJE
1. AP-3506/20
1. Bojan Kostić (u daljnjem tekstu: apelant) iz Foče, kojeg zastupa Bojan Peulić odvjetnik iz Banjaluke, podnio je 25. rujna 2020. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Presude Okružnog suda u Trebinju (u daljnjem tekstu: Okružni sud) broj 94 0 P 032177 20 Gž od 10. srpnja 2020. godine.
2. Presudom Osnovnog suda u Foči broj 94 O P 032177 19 P od 28. veljače 2020. godine, koja je potvrđena osporenom Presudom Okružnog suda od 10. srpnja 2020. godine, odbijen je u cijelosti apelantov tužbeni zahtjev kojim je tražio da se utvrdi da su tuženi (Javna ustanova Centar za kulturu i informisanje Foča (Radio Foča) i V.P.) iznijeli klevetu apelantu, te da se obvežu tuženi da apelantu naknade štetu izazvanu iznošenjem klevete, na način da apelantu na ime satisfakcije za duševne bolove zbog povrede časti i ugleda, isplate određeni novčani iznos sa zakonskom zateznom kamatom.
3. U konkretnom slučaju apelant je naveo da je 30. srpnja 2020. godine protiv odluke Okružnog suda od 10. srpnja 2020. godine izjavio reviziju Vrhovnom sudu Republike Srpske o kojoj nije odlučeno.
2. AP-3538/20
4. I. B. (u daljnjem tekstu: apelant) iz Bihaća, kojeg zastupa Edin Felić odvjetnik iz Bihaća, podnio je 30. rujna 2020. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Presude Kantonalnog suda u Bihaću (u daljnjem tekstu: Kantonalni sud) broj 17 0 P 088965 20 Gž od 4. rujna 2020. godine.
5. Presudom Općinskog suda u Bihaću broj 17 0 P 088965 17 P od 9. listopada 2019. godine usvojen je apelantov tužbeni zahtjev i utvrđeno da je ostaviteljica Đ.Š. sačinila pismenu oporuku pred svjedocima te da oporuka ima snagu vjerodostojne i valjane isprave, odnosno da je oporuka izjava posljednje volje koju je ostaviteljica dala za života, dok je odbijen tužbeni zahtjev kojim je traženo da se stavi van snage određeno rješenje o nasljeđivanju. Također, obvezani su tuženi (B.Š., F.Š. i B.B.) da apelantu solidarno naknade troškove parničnog postupka.
6. Osporenom Presudom Kantonalnog suda od 4. rujna 2020. godine uvaženi su prizivi tuženih (F.Š. i B.B.) i presuda Općinskog suda u Bihaću broj 17 0 P 088965 17 P od 9. listopada 2019. godine je preinačena u dosuđujućem dijelu na način da je tužbeni zahtjev odbijen, te je obvezan apelant da nadoknadi troškove prizivnog postupka.
7. U konkretnom slučaju apelant je naveo da je 28. rujna 2020. godine protiv odluke Kantonalnog suda od 4. rujna 2020. godine izjavio reviziju Vrhovnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine o kojoj nije odlučeno.
3. AP-3627/20
8. Vanja Paščenko Cerovac (u daljnjem tekstu: apelantica), koju zastupa Gordan Jovišević odvjetnik iz Banjaluke, podnijela je 9. listopada 2020. godine, apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Rješenja Okružnog suda u Banjaluci (u daljnjem tekstu: Okružni sud)broj 71 0 Rs 285606 20 Rsž od 27. kolovoza 2020. godine.
9. Presudom Osnovnog suda u Banjaluci broj 71 0 Rs 285606 18 Rs od 30. prosinca 2019. godine, utvrđeno je da je ništav ugovor o radu na neodređeno vrijeme od 31. listopada 2017. godine, te je naloženo tuženom („Gradsko groblje“ JK a.d. Banja Luka) da apelanticu vrati na radno mjesto šefa računovodstva u službi za financijske i komunalne poslove ili da ju rasporedi na drugo radno mjesto koje odgovara njenoj stručnoj spremi i položaju. Dalje je obvezan tuženi da apelantici isplati razliku između isplaćenih plata i plaća koje bi primala na radnom mjestu šef računovodstva u službi za financijske i komunalne poslove za određeno razdoblje, kao i da na ime apelantice uplati doprinose za mirovinsko i invalidsko osiguranje na dosuđene iznose razlike plaća. Osim toga, obvezan je tuženi da apelantici naknadi troškove parničnog postupka.
10. Osporenim rješenjem Okružnog suda od 27. kolovoza 2020. godine, uvažen je priziv tuženog i presuda Osnovnog suda u Banjaluci broj 71 0 Rs 285606 18 Rs od 30. prosinca 2019. godine je ukinuta, a apelantičina tužba odbačena je kao neblagovremena.
11. U konkretnom slučaju apelantica je navela da je protiv odluke Okružnog suda od 27. kolovoza 2020. godine izjavila reviziju Vrhovnom sudu Republike Srpske o kojoj nije odlučeno. Spajanje predmeta
12. S obzirom na to da navedene apelacije pokreću isto pitanje dopustivosti, Ustavni sud je, u skladu sa člankom 32. stavak (1) Pravila Ustavnog suda, donio odluku o spajanju navedenih apelacija u kojima će voditi jedan postupak i donijeti jednu odluku pod brojem AP-3506/20. Apelacioni navodi
13. U navedenim apelacijama apelanti se pozivaju na povredu prava na pravično suđenje iz članka II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 6. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (u daljnjem tekstu: Europska konvencija) i prava na imovinu iz članka II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 1. Protokola broj 1 uz Europsku konvenciju. Osim toga, apelant u apelaciji AP-3506/20 se pozvao na povredu prava na poštovanje privatnog i obiteljskog života iz članka 8. Europske konvencije, dok je apelant u apelaciji AP-3538/20 naveo da je došlo do povrede zabrane diskriminacije iz članka 14. Europske konvencije.
14. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba članka VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 18. stavak (1) i stavak (3) točka l) Pravila Ustavnog suda. Članak VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:
Ustavni sud, također, ima prizivnu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kad ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.
Članak 18. stavak (1) i stavak (3) točka l) Pravila Ustavnog suda glasi:
(1) Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njome pobija, iscrpljeni svi učinkoviti pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnositelj apelacije primio odluku o posljednjem učinkovitom pravnom lijeku kojeg je koristio.
(3) Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva:
l) apelacija je preuranjena;
15. Prema navedenim odredbama, apelacija se može podnijeti samo protiv presude, odnosno odluke kojom je postupak u određenom predmetu završen.
16. Ustavni sud zapaža da su apelanti protiv osporenih odluka izjavili revizije Vrhovnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine i Vrhovnom sudu Republike Srpske (u daljnjem tekstu: nadležni sudovi), a da nisu, u skladu s člankom 21. stavak (6) Pravila Ustavnog suda, obavijestili Ustavni sud da su postupci po izjavljenim revizijama okončani.
17. Ustavni sud podsjeća na svoju praksu da je revizija, u slučaju kada su ispunjeni uvjeti dopustivosti predviđeni procesnim zakonom, djelotvoran pravni lijek, koji je apelant dužan iscrpiti prije podnošenja apelacije Ustavnom sudu, u smislu članka 18. stavak (1) Pravila Ustavnog suda. Apelant odlučuje koji će pravni lijek koristiti, bez obzira radi li se o redovnom ili vanrednom pravnom lijeku. U interesu ostvarivanja prava apelanata je da se iscrpe sve mogućnosti odlučivanja pred redovnim sudovima, u skladu sa pozitivnim propisima. S obzirom na izuzetke predviđene u važećim odredbama Zakona o parničnom postupku („Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine“ br. 53/03, 73/05, 19/06 i 98/15) ) i Zakona o parničnom postupku („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 58/03, 85/03, 74/05, 63/07, 105/08, 45/09 i 61/13) prema kojima nadležni sudovi mogu dopustiti reviziju u svim predmetima, Ustavni sud bi donošenjem svoje odluke prije donošenja odluke nadležnih sudova o izjavljenim revizijama prejudicirao ovo pitanje.
18. Zbog toga su u konkretnim slučajevima apelacije preuranjene, jer su podnesene prije odluka nadležnih sudova o izjavljenim pravnim lijekovima. Nakon donošenja odluka o revizijama, nezavisno od vrste tih odluka, apelanti imaju mogućnost da ponovo podnesu apelacije, u kojima su dužni na propisanom obrascu apelacije pod točkom 8.a) ostale odluke, navesti i ovu odluku Ustavnog suda.
19. Imajući u vidu odredbu članka 18. stavak (3) točka l) Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je preuranjena, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
20. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Zlatko M. Knežević