Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-3429/20 (R. H.)
Odluka donesena 27. 11. 2020.
- Apelacija ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom
Sastav suda
Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević
Citirani propisi
Predmeti (1)
AP-3429/20
Apelacija
Odluka o dopustivosti
27. 11. 2020.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikome vijeću, u sastavu: predsjednik Zlatko M. Knežević, dopredsjednici Mato Tadić i Mirsad Ćeman i suci Valerija Galić, Miodrag Simović i Seada Palavrić, na sjednici održanoj 27. novembra 2020. godine, u predmetu broj AP-3429/20, rješavajući apelaciju koju je podnio Rasim Hadžić, na temelju članka VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, članka 18. stavak (3) točka h), članka 57. stavak (2) točka a) i članka 58. Pravila Ustavnoga suda Bosne i Hercegovine – Prečišćeni tekst ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" broj 94/14), donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI
Odbacuje se kao nedopuštena apelacija koju je podnio Rasim Hadžić protiv Rješenja Kantonalnoga suda u Novome Travniku broj 46 0 P 010080 20 Gži od 1. srpnja 2020. godine, zbog toga što je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
OBRAZLOŽENJE
1. Rasim Hadžić (u daljnjemu tekstu: apelant) iz Donjega Vakufa, podnio je 18. rujna 2020. godine apelaciju Ustavnome sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjemu tekstu: Ustavni sud) protiv Rješenja Kantonalnoga suda u Novome Travniku (u daljnjemu tekstu: Kantonalni sud) broj 46 0 P 010080 20 Gži od 1. srpnja 2020. godine.
2. Rješenjem Općinskoga suda u Bugojnu (u daljnjemu tekstu: Općinski sud) od 15. studenoga 2019. godine kažnjen je apelant novčanom kaznom u iznosu od 600,00 KM, zbog vrijeđanja i nepoštovanja suda, te je određeno da je apelant novčanu kaznu dužan platiti u roku od 30 dana od dana pravomoćnosti rješenja, te je nadalje određeno da ukoliko ne plati navedenu novčanu kaznu u propisanome roku, da će se ista zamijeniti kaznom zatvora, čije trajanje odmjerava sud razmjerno visini izrečene kazne sukladno odredbama Kaznenoga zakona.
3. Osporenim rješenjem Kantonalnoga suda priziv apelanta je odbijen kao neutemeljen i potvrđeno je rješenje Općinskoga suda od 15. studenoga 2019. godine.
4. U obrazloženju osporene odluke Kantonalni je sud istakao da imajući u vidu sadržaj podneska apelanta od 13. studenoga 2019. godine (kojim apelant vrijeđa ne samo sud već i drugu stranu u postupku), to kod takvoga stanja stvari, a imajući u vidu i prethodno ponašanje apelanta tijekom postupka, pravilno je prvostupanjski sud zaključio da je neophodno sankcionirati ponašanje apelanta koje nije prihvatljivo uobičajenim normama pristojnoga ponašanja. Kantonalni je sud istakao da, iako stranke imaju pravo davati primjedbe na rad pravosuđa kako bi zaštitile svoja prava, ta kritika nikada ne smije preći određene granice. Kantonalni je sud istakao da je izricanje kazne očito bilo nužno te da je kazna pravilno odmjerena i shodno cilju koji se postiže njome, a to je održavanje autoriteta sudske vlasti. Kantonalni je sud istakao da suprotno prizivnim navodima, nije bilo neophodno prethodno apelanta opomenuti, s obzirom da se radi o vrijeđanju putem podneska, slijedom čega je prvostupanjski sud se pravilno pozvao na odredbe čl. 407. st. 1. Zakona o parničnom postupku (u daljnjemu tekstu: ZPP), a kojom normom je jasno propisano da novčanom kaznom u iznosu od 100,00 do 1.000,00 KM sud može kazniti osobu koja u podnesku vrijeđa sud, stranku ili drugoga sudionika u postupku.
Apelacioni navodi
5. U predmetnoj apelaciji apelant se pozvao na povredu prava na pravično suđenje iz članka II/ 3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 6. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (u daljnjem tekstu: Europska konvencija).
6. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba članka VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 18. stavak (3) točka h) Pravila Ustavnoga suda. Članak VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:
Ustavni sud također ima prizivnu nadležnost za pitanja iz Ustava koja se pojave na temelju presude bilo kojeg drugog suda u Bosni i Hercegovini.
Članak 18. stavak (3) točka h) Pravila Ustavnoga suda glasi:
(3) Apelacija nije dopustiva ako postoji neki od sljedećih slučajeva:
h) apelacija je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom;
7. Apelant smatra da mu je osporenim rješenjem Kantonalnoga suda povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz članka II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 6. stavak 1. Europske konvencije. Stoga, Ustavni sud u konkretnomu slučaju mora odgovoriti na pitanje predstavlja li novčana kazna za nepoštovanje suda koja je izrečena apelantu, odluku o nekom pravu ili obvezi građanske naravi, odnosno predstavlja li izrečena novčana kazna odlučivanje o optužbi za kazneno djelo protiv apelanta.
8. U svezi s ovim pitanjem, Ustavni sud podsjeća na to da je u predmetu broj AP-520/10 (vidi Ustavni sud, Odluka broj AP-520/10 od 24. svibnja 2013. godine, toč. od 19. do 26, dostupna na web-stranici Ustavnoga suda, www.ustavnisud.ba) raspravljao o sličnom činjeničnome i pravnome pitanju s aspekta primjenjivosti članka 6. stavak 1. Europske konvencije. Ustavni sud je u citiranoj odluci, podržavajući praksu Europskoga suda (vidi Europski sud, Žugić protiv Hrvatske broj 3699/08, 31. svibnja 2011. godine i Ljerka Kovač protiv Hrvatske broj 49910/06, konačna odluka o dopustivosti od 23. kolovoza 2011. godine), primjenjujući standarde iz citiranih odluka, naveo da se postupak koji je doveo do izricanja novčane kazne apelantu (koji je u tom postupku sudjelovao kao odvjetnik) u iznosu od 1.000,00 KM zbog vrijeđanja suda, nije ticao odlučivanja o njegovim pravima i obvezama građanske naravi, niti o kaznenoj optužbi u smislu članka 6. stavak 1. Europske konvencije. Stoga je Ustavni sud, u citiranoj odluci, zaključio da članak 6. stavak 1. Europske konvencije nije primjenjiv u konkretnomu slučaju, pa je, polazeći od toga da članak II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine ne pruža širi opseg zaštite od članka 6. Europske konvencije zaključeno da su navodi apelacije o povredi prava na pravično suđenje ratione materiae inkompatibilni sa Ustavom Bosne i Hercegovine. Također, Ustavni je sud u predmetu broj AP-2723/18 (vidi Ustavni sud, Odluka o dopustivosti i meritumu broj AP-2723/18 od 26. ožujka 2020. godine, toč. od 23. do 26., dostupna na web-stranici Ustavnoga suda, www.ustavnisud.ba), u kojemu je apelant kao pravni zastupnik tužitelja kažnjen novčanom kaznom zbog vrijeđanja suda zbog navoda iznesenih u reviziji protiv drugostupanjske presude, podržavajući navedenu praksu, zaključio da su navodi apelanta o kršenju prava na pravično suđenje iz članka II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 6. stavak 1. Europske konvencije ratione materiae inkompatibilni sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
9. Dovodeći standarde iz citiranih odluka u vezu s konkretnim predmetom, Ustavni sud smatra da su oni u cijelosti primjenjivi, pa se Ustavni sud u pogledu dopustivosti apelacije u odnosu na primjenjivost članka 6. stavak 1. Europske konvencije u cijelosti poziva na obrazloženja data u citiranim odlukama (op.cit. AP-520/10, AP-2723/18). Naime, apelantu je u konkretnomu slučaju zbog vrijeđanja suda i druge stranke putem podneska, na temelju čl. 407. st. 1. ZPP izrečena novčana kazna u određenome iznosu. Dakle, imajući u vidu sve okolnosti konkretnoga slučaja, te podržavajući vlastitu praksu i praksu Europskoga suda u predmetima koji su pokretali slično činjenično i pravno pitanje, s aspekta primjenjivosti članka 6. stavak 1. Europske konvencije, Ustavni sud smatra da su navodi apelanta o kršenju prava na pravično suđenje iz članka II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 6. stavak 1. Europske konvencije ratione materiae inkompatibilni sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
10. Sukladno navedenome, a imajući u vidu odredbu članka 18. stavak (3) točka h) Pravila Ustavnoga suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
11. Prema članku VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnoga suda su konačne i obvezujuće.
Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Zlatko M. Knežević