Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-2525/19 (O. D. i S. K.)
Odluka donesena 27. 11. 2020.
- Izmijenjene pravne okolnosti
Sastav suda
Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević
Citirani propisi
Predmeti (1)
AP-2525/19
Apelacija
Odluka o dopustivosti
27. 11. 2020.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u sastavu: predsjednik Zlatko M. Knežević, potpredsjednici Mato Tadić i Mirsad Ćeman i sudije Valerija Galić, Miodrag Simović i Seada Palavrić, na sjednici održanoj 27. novembra 2020. godine, u predmetu broj AP-2525/19, rješavajući apelacije Ostoje Dragišića i Stojanke Kuzmić, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. stav (3) tačka g), člana 57. stav (2) tačka a) i člana 58. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – Prečišćeni tekst ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" broj 94/14), donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI
Odbacuju se kao nedopuštene apelacije koji su podnijeli:
Ostoja Dragišić zbog neizvršenja rješenja o izvršenju Osnovnog suda u Banjaluci broj 71 0 I 285528 18 I od 21. juna 2018.
godine i Stojanka Kuzmić zbog neizvršenja rješenja o izvršenju Osnovnog suda u Banjaluci broj 71 0 I 290103 18 I od 15. avgusta 2018. godine, zato što su izmijenjene pravne okolnosti.
OBRAZLOŽENJE
AP-2525/19
1. Ostoja Dragišić (u daljnjem tekstu: apelant) kojeg zastupa Radmila Plavšić advokat iz Banjaluke podnio je 14. juna 2019. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) zbog neizvršenja rješenja o izvršenju Osnovnog suda u Banjaluci (u daljnjem tekstu: Osnovni sud) broj 71 0 I 285528 18 I od 21. juna 2018. godine. Apelant je 30. maja 2018. godine Osnovnom sudu podnio prijedlog za izvršenje, protiv izvršenika (Republika Srpska) na osnovu presude Osnovnog suda broj 71 0 P 230763 17 P 2 od 11. aprila 2017. godine, koja je potvrđena presudom Okružnog suda u Banjaluci (u daljnjem tekstu: Okružni sud) broj 71 0 P 230763 17 Gž od 5. aprila 2018. godine, kojima je obavezana Republika Srpska da apelantu isplati određene novčane iznose na ime naknade nematerijalne štete sa zakonskom zateznom kamatom počev od dana presuđenja pa do isplate i troškove parničnog postupka. Odlučujući o podnesenom prijedlogu Osnovni sud je donio rješenje o izvršenju broj 71 0 I 285528 18 I od 21. juna 2018. godine određujući izvršenje na novčanim sredstvima izvršenika radi naplate glavnog potraživanja sa zakonskim zateznim kamatama i troškovima parničnog postupka protiv kojeg rješenja je izvršenik uložio prigovor. Osnovni sud je rješenjem od 26. septembra 2018. godine djelimično usvojio prigovor izvršenika na način bliže naveden u dispozitivnu predmetnog rješenja. Protiv navedenog rješenja apelant je podnio žalbu koju je Okružni sud odbio svojim rješenjem od 19. aprila 2019. godine.
AP-3049/19
2. Stojanka Kuzmić (u daljnjem tekstu: apelantica ) iz Banjaluke, koju zastupa Radmila Plavšić advokat iz Banjaluke, podnijela je 14. juna 2019. godine apelaciju Ustavnom sudu zbog neizvršenja rješenja o izvršenju Osnovnog suda broj 71 0 I 290103 18 I od 15. avgusta 2018. godine. Apelantica je 8. avgusta 2018. godine Osnovnom sudu podnijela prijedlog za izvršenje, protiv izvršenika (Republika Srpska) na osnovu presude Osnovnog suda broj 071-0-P-07-006912 od 8. avgusta 2008. godine, kojima je obavezana Republika Srpska da apelantici isplati određeni novčani iznos na ime naknade nematerijalne štete sa zakonskom zateznom kamatom počev od dana presuđenja pa do isplate i troškove parničnog postupka. Odlučujući o podnesenom prijedlogu Osnovni sud je donio rješenje o izvršenju broj 71 0 I 290103 18 I od 15. avgusta 2018. godine određujući izvršenje na novčanim sredstvima izvršenika radi naplate glavnog potraživanja sa zakonskim zateznim kamatama i troškovima parničnog postupka protiv kojeg rješenja je izvršenik uložio prigovor. Osnovni sud je rješenjem od 30. januara 2019. godine djelimično usvojio prigovor izvršenika na način bliže naveden u dispozitivnu predmetnog rješenja. Protiv navedenog rješenja apelantica je podnijela žalbu koju je Okružni sud odbio svojim rješenjem od 18. juna 2019. godine. Spajanje predmeta
3. S obzirom na to da su Ustavnom sudu dostavljene apelacije iz njegove nadležnosti koje se tiču istog činjeničnog i pravnog pitanja, Ustavni sud je, u smislu člana 32. stav (1) Pravila Ustavnog suda, donio odluku o spajanju predmeta br. AP-2525/19 i AP-3049/19 (ukupno 2 predmeta) u kojima će voditi jedan postupak i donijeti jednu odluku pod brojem AP-2525/19. Ustavni sud smatra da će na ovaj način, spajanjem predmeta, biti u mogućnosti da brže i ekonomičnije donese odluku o apelacijama bez negativnih posljedica po ustavna prava apelanata.
Apelacioni navodi
4. Apelanti smatraju da im je zbog nemogućnosti realizacije pravosnažnih sudskih odluka kojim su im dosuđena određena novčana potraživanja na ime naknade ratne štete, odnosno zbog neizvršenja predmetnih rješenja o izvršenju, povrijeđeno njihovo pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija) i pravo na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju. Osim toga, apelanti su se pozvali i na kršenje prava na pristup sudu kao element prava na pravično suđenje, prava na djelotvoran pravni lijek iz člana 13. Evropske konvencije. Apelanti ističu da predmetna rješenja o izvršenju do danas nisu provedena tj da nisu naplatili dug od izvršenika. Apelanti su zatražili naknadu nematerijalne štete zbog neizvršenja pravosnažnih presuda, kao i naknadu troškova postupka sastavljanja apelacije.
Odgovori na apelacije
5. Iz odgovora na apelaciju Vlade RS (Ministarstvo finansija RS) proizilazi da je Ministarstvo finansija RS u predmetu broj AP-2525/19 rješenje o izvršenju broj 71 0 I 285528 18 I od 21. juna 2018. godine zaprimilo i evidentiralo u bazi podataka 6. jula 2018. godine, dok je u predmetu broj AP-3049/19 rješenje broj 71 0 I 290103 18 I od 30. januara 2019. godine zaprimilo 4. februara 2019. godine. Ukazuje da su ovi sudski predmeti u skladu sa Zakonom o unutrašnjem dugu Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske;‘ broj 1/12, 28/13, 59/13 i 44/14) kategorisani kao unutrašnji dug - ratna šteta. Nadalje je navedeno da je Zakonom o unutrašnjem dugu Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“, broj 1/12, 28/13, 59/13 i 44/14) propisano da se nakon izvršene verifikacije obaveze po osnovu materijalne i nematerijalne štete nastale u periodu ratnih dejstava od 20. maja 1992. do 19. juna 1996. godine iz člana 11. Zakona izmiruju u gotovini i obveznicama. Nadalje je navedeno da su apelanti dostavili potpunu dokumentaciju za realizaciju u obveznicama u skladu sa Zakonom o unutrašnjem dugu Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“, broj 1/12, 28/13, 59/13 i 44/14), te je kao prilog odgovorima dostavio fotokopije potpisanih i ovjerenih izjava o saglasnosti apelanata da im se dug izmiri emisijom obveznica. Nadalje je navedeno da je na osnovu dostavljene dokumentacije Ministarstvo finansija u predmetu broj AP-2525/19 20. oktobra 2020. godine izvršilo 14. emisiju obveznica i tim putem emitovalo apelantu 41.717 obveznica (nominalna vrijednost obveznice je 1,00 KM), dok je u predmetu broj AP-3049/19 20. oktobra 2020. godine izvršilo 14. emisiju obveznica i tim putem emitovalo apelantici 12.000 obveznica (nominalna vrijednost obveznice je 1,00 KM). Napominje da ovi iznosi obuhvataju glavnicu sa pripadajućim kamatama, te da je članom 13. Zakona propisano da se obračun zatezne kamate vrši u toku verifikacije u skladu sa sudskim odlukama, a najviše do iznosa svakog utvrđenog pojedinačnog duga. Ukazuje da su troškovi sudskih postupaka plaćeni 20. oktobra 2020. godine, ističući da je potraživanje u ovim predmetima u potpunosti izmirena. Takođe je navedeno da su pred Evropskim sudom za ljudska prava vođeni su postupci protiv BiH odnosno Republike Srpske, koji su se odnosili na dug period neizvršavanja predmeta ratne štete, odnosno povredu prava povjerilaca zbog neizvršenja sudskih odluka. U saradnji sa Evropskim sudom za ljudska prava Republika Srpska je konstantno unapređivala zakonska i podzakonska rješenja koja uređuju izvršenje unutrašnjeg duga, te da je 15. septembra 2016. godine donijela novi plan izmirenja za isplatu ratne štete na predviđeni rok od 13 godina kako bi implementirala generalne mjere naznačene u presudi Đurić i drugi. Ukazuje da Komitet ministara Vijeća Evrope koji prati provođenje presuda Evropskog suda za ljudska prava smatra da revidirani plan izmirenja od 15. septembra 2016. godine pruža globalno rješenje problema neizvršavanja odluka domaćih sudova koji se odnose na ratnu štetu, te da je ovim planom izmirenja postignuta ravnoteža između javnog interesa i interesa pojedinaca koji imaju potraživanja po osnovu ratae štete, tako da pod ovim uslovima nema kršenja ljudskih prava po Konvenciji. S tim u vezi ističe da je sud pristupio skidanju oko 400 predmetnih aprlikacija sa liste svojih predmeta, jer isti smatra da je to opravdano, imajući u vidu izmjene koje je izvršila Republika Srpska, a posebno okolnosti koje se odnose na način i dinamiku implementacije predmetnog plana izmirenja.
6. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 18. stav (3) tačka g) Pravila Ustavnog suda.
Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:
Ustavni sud, takođe, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.
Član 18. stav (3) tačka g) Pravila Ustavnog suda glasi:
(3) Apelacija nije dopustiva ako postoji neki od sljedećih slučajeva:
g) ako su izmijenjene pravne okolnosti;
7. U konkretnom slučaju, Ustavni sud zapaža da se apelacioni navodi u suštini odnose na neizvršenja predmetnih rješenja o izvršenju br. 71 0 I 285528 18 I od 21. juna 2018. godine i 71 0 I 290103 18 I od 15. avgusta 2018. godine, u dugom vremenskom periodu.
8. S tim u vezi, Ustavni sud zapaža da je izvršenik svoju obavezu prema apelantima u cijelosti izmirio 20. oktobra 2020. godine, tj. godinu i četiri mjeseca nakon podnošenja predmetnih apelacija. Dakle, u konkretnom slučaju navedena rješenje o izvršenju Osnovnog suda u Banjaluci su u cijelosti izvršena, te je u konkretnim slučajevima došlo do izmijenjenih pravnih okolnosti zbog kojih je daljnje razmatranje predmetnih apelacija bespredmetno.
9. Imajući u vidu odredbu člana 18. stav (3) tačka g) Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ako su izmijenjene pravne okolnosti, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
10. U pogledu zahtjeva apelanata da im se dosude troškovi nastali podnošenjem apelacije, Ustavni sud podsjeća da Pravilima Ustavnog suda nije propisano da apelanti imaju pravo na troškove sastavljanja apelacije, iz čega proizilazi da te troškove snose isključivo apelanti.
11. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Zlatko M. Knežević