Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Rješenje, zaključak, obavještenje i ostali akti u predmetu AP-1793/20

Odluka donesena 10. 12. 2020.

  • Zahtjev za preispitivanje - usvojen
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-1793/20

Apelacija

Rješenje, zaključak, obavještenje i ostali akti

10. 12. 2020.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u sastavu: predsjednik Zlatko M. Knežević, potpredsjednici Mato Tadić i Mirsad Ćeman i sudije Valerija Galić, Miodrag Simović i Seada Palavrić, na sjednici održanoj 10. decembra 2020. godine, u predmetu broj AP 1793/20, rješavajući zahtjev za preispitivanje Mubere Hohn, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 57. stav (3) i člana 68. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine-Prečišćeni tekst („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ broj 94/14), donio je

RJEŠENJE

Usvaja se zahtjev Mubere Hohn za preispitivanje odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine u predmetu broj AP 1793/20 od 2. jula 2020. godine.

OBRAZLOŽENJE

1. Mubera Hohn (u daljem tekstu: podnositeljica zahtjeva) iz Sarajeva, koju zastupa Ifet Feraget, advokat iz Sarajeva, podnijela je 31. avgusta 2020. godine zahtjev za preispitivanje Odluke Ustavnog suda u predmetu broj AP 1793/20 od 2. jula 2020. godine.

2. Ustavni sud je Odlukom o dopustivosti broj AP 1793/20, u Velikom vijeću u sastavu: predsjednik Zlatko M. Knežević, potpredsjednici Mato Tadić i Mirsad Ćeman i sudije Valerija Galić, Miodrag Simović i Seada Palavrić, na sjednici održanoj 2. jula 2020. godine, odbacio kao nedopuštenu apelaciju podnositeljice zahtjeva-apelantice podnesenu protiv Naredbe o nesprovođenju istrage Kantonalnog tužilaštva Kantona Sarajevo broj T09 0 KT 117590 17 od 9. marta 2020. godine i Obavijesti Kantonalnog tužilaštva Kantona Sarajevo broj T09 0 KTP 0117590 20 od 16. aprila 2020. godine, zbog toga što je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine. U obrazloženju navedene odluke, Ustavni sud je naveo da „…Ustavni sud ukazuje da u krivičnim postupcima član 6. Evropske konvencije nudi pravo na zaštitu samo nekome protiv koga se "utvrđuje [...] osnovanost bilo kakve krivične optužbe". Naime, samo se takva osoba može smatrati "žrtvom" u smislu člana 6. Evropske konvencije. Prema tome, obrnuto tumačenje člana 6. Evropske konvencije, prema kojem bi se pravo na pravičan postupak garantovalo i nekome ko traži utvrđivanje osnovanosti krivične optužbe protiv druge osobe, prevazilazilo bi jezičke okvire tumačenja člana 6. Evropske konvencije (vidi odluke Ustavnog suda, br. AP 19/02 od 17. marta 2004. godine i AP-2641/17 od 7. septembra 2017. godine, dostupne na www.ustavnisud.ba). Iz navedenog proizlazi da pravo na pravično suđenje iz člana 6. stav 1. Evropske konvencije ne obuhvata pravo na pokretanje krivičnog postupka protiv trećih lica i da član 6. stav 1. Evropske konvencije nije primjenjiv na konkretni slučaj. Budući da član II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine ne pruža širi obim zaštite od člana 6. Evropske konvencije, slijedi da su navodi apelanta o povredi prava na pravično suđenje ratione materiae inkompatibilni sa Ustavom Bosne i Hercegovine. Imajući u vidu da su navodi apelantice o kršenju člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije ratione materiae inkompatibilni sa Ustavom Bosne i Hercegovine, Ustavni sud ukazuje da su, stoga, i navodi apelanta o povredi člana 13. Evropske konvencije (kao akcesornog prava) u vezi sa pravom na pravično suđenje, također, ratione materiae inkompatibilni sa Ustavom Bosne i Hercegovine. Takođe, Ustavni sud ukazuje de se osporenim odlukama, u ovom dijelu, nije odlučivalo ni o imovinskim pravima apelantice iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju. Stoga, Ustavni sud smatra da su navodi apelantice o povredi prava na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine ratione materiae inkompatibilni sa Ustavom Bosne i Hercegovine…“.

3. U zahtjevu za preispitivanje, podnositeljica zahtjeva je istakla da je nakon donošenja predmetne odluke, podneskom od 17. avgusta 2020. godine od Ustavnog suda tražila da je obavijesti da li je navedena odluka, između ostalog, donijeta na osnovu člana 60. Pravila Ustavnog suda (djelimična odluka), te da je obaviještena Aktom Ustavnog suda od 19. avgusta 2020. godine da nije. Naime, podnositeljica zahtjeva je predmetnu apelaciju, osim protiv pobijanih odluka Kantonalnog tužilaštva Kantona Sarajevo (u kojem dijelu je apelacija, predmetnom odlukom, odbačena kao nedopuštena), prvenstveno podnijeta zbog toga što u razumnom roku nije okončan izvršni postupak koji se vodi pred Općinskim sudom u Sarajevu pod brojem 65 0 I 348061 17 I 2 (raniji broj 65 0 I 348061 13 I). Dakle, predmetna apelacija je podnijeta i zbog neokončavanja izvršnog postupka koji traje više od sedam godina, na koji način je podnositeljici zahtjeva povrijeđeno pravo na pravično suđenje u razumnom roku, a o kojem pravu Ustavni sud uopšte nije odlučio. Podnositeljica zahtjeva smatra, da apelacija u tom dijelu ispunjava sve uvjete iz člana 18. Pravila Ustavnog suda, odnosno da ne postoji neki razlog zbog kojeg apelacija nije dopustiva. Zbog navedenog predlaže Ustavnom sud da nastavi postupak po predmetnoj apelaciji u dijelu prava apelantice na pravično suđenje u razumnom roku, a sve zbog nerazumno dugog trajanja izvršnog postupka koji se vodi pred Općinskim sudom u Sarajevu pod brojem 65 0 I 348061 17 I 2. S obzirom na navedeno, podnositeljica zahtjeva je predložila da se preispita Odluka Ustavnog suda broj AP 1793/20 od 2. jula 2020. godine.

4. Pri ispitivanju dopustivosti zahtjeva, Ustavni sud je pošao od odredaba člana 68. Pravila Ustavnog suda, koje u relevantnom dijelu glase:

Član 68.

(1)U slučaju kada se otkrije neka činjenica koja bi po svojoj prirodi mogla odlučno utjecati na ishod spora i koja, kada je odluka bila donesena, nije bila poznata Ustavnome sudu i nije razumno mogla biti poznata stranci, ta stranka može, u roku od šest mjeseci nakon što je stekla saznanje o toj činjenici, zatražiti od Ustavnoga suda preispitivanje te odluke, a najkasnije u roku od godinu dana od dana prijema odluke.

[…] (3)U zahtjevu treba navesti odluku čije se preispitivanje traži, kao i podatke potrebne da se pokaže kako su ispunjeni uvjeti predviđeni u stavu (1) ovoga člana. U prilogu zahtjeva se dostavlja kopija svih dokumenata koji ga potvrđuju. Zahtjev i ti dokumenti se dostavljaju Ustavnome sudu.

[...] (5)Kada izvorno vijeće odluči da će preispitati svoju odluku, predmet preispitivanja se razmatra u skladu s pravilima koja se primjenjuju u redovnom postupku pred Ustavnim sudom.

5. Iz navedenog člana Pravila Ustavnog suda proizlazi da su uvjeti za usvajanje zahtjeva za preispitivanje odluke Ustavnog suda postojanje činjenica koje su po svojoj prirodi mogle odlučno utjecati na ishod spora i koje, kad je odluka bila donesena, nisu bile poznate Ustavnom sudu i nisu razumno mogle biti poznate stranci, te da je zahtjev podnesen najkasnije u roku od šest mjeseci od dana saznanja o tim činjenicama, ali najkasnije u roku od godinu dana od dana prijema odluke čije se preispitivanje zahtijeva.

6. S obzirom da je odluka Ustavnog suda, čije se preispitivanje traži, donesena 2. jula 2020. godine, a da je zahtjev za preispitivanje podnesen 31. avgusta 2020. godine, slijedi da je zahtjev za preispitivanje podnesen u roku iz člana 68. stav (1) Pravila Ustavnog suda.

7. Odluke Ustavnog suda su na osnovu člana VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine konačne i obvezujuće. S obzirom na to da zahtjev za preispitivanje odluke Ustavnog suda dovodi u pitanje konačnost odluke Ustavnog suda, mogućnost preispitivanja tih odluka je, prema članu 68. Pravila Ustavnog suda, izuzetan postupak i mora biti strogo ispitivana.

8. U postupku preispitivanja konačne odluke Ustavnog suda, Ustavni sud je ograničen na ispitivanje o tome da li su prima facie činjenice koje su podnesene takve da bi mogle po svojoj prirodi odlučujuće utjecati. S ciljem utvrđivanja da li bi činjenice na kojima se zasniva zahtjev za preispitivanje mogle po svojoj prirodi odlučujuće utjecati, one se moraju razmatrati u vezi sa odlukom Ustavnog suda čije se preispitivanje traži. U vezi s tim, Ustavni sud ističe da sam zahtjev za preispitivanje nije dovoljan da dovede do zaključka da bi činjenice navedene u zahtjevu mogle po svojoj prirodi odlučujuće utjecati. S druge strane, Ustavni sud ne može isključiti mogućnost da bi činjenice koje su u pitanju mogle po svojoj prirodi odlučujuće utjecati. Ustavni sud treba da odluči da li činjenice navedene u zahtjevu stvaraju nedoumicu u pogledu zaključaka sadržanih u odluci Ustavnog suda čije se preispitivanje traži.

9. Nakon razmatranja predmetnog zahtjeva za preispitivanje, Ustavni sud zapaža da su tačni navodi podnositeljice zahtjeva. da predmetnom odlukom Ustavnog suda nije odlučeno o svim apelacionim navodima, odnosno da nije odlučeno o navodima koji se odnose na dužinu trajanja izvršnog postupka koji se vodi pred Općinskim sudom u Sarajevu pod brojem 65 0 I 348061 17 I 2. Naime, nakon uvida u predmetnu apelaciju, Ustavni sud zapaža da je podnositeljica zahtjeva u propisanom formularu apelacije pod tačkom 3. (osporene odluke), pored odluka Kantonalnog tužilaštva Kantona Sarajevo (o kojim je odlučeno predmetnom odlukom Ustavnog suda), prvo navela „Općinski sud u Sarajevu - predmet broj 65 0 I 348061 17 I 2“. Zatim, Ustavni sud zapaža da je podnositeljica zahtjeva u dijelu u kojem se navode činjenice na kojima se zasniva apelacija, prvo navela „Apelantica podnosi predmetnu apelaciju zbog toga što u razumnom roku nije okončan izvršni postupak koji se vodi pred Općinskim sudom u Sarajevu pod brojem 65 0 I 348061 17 I 2…“. S obzirom na navedeno, kao i da je Odlukom Ustavnog suda broj AP 1793/20 od 2. jula 2020. godine odlučeno samo o osnovanosti apelacije u dijelu u kojem su se osporavale odluke Kantonalnog tužilaštva Kantona Sarajevo, Ustavni sud zapaža da je propušteno da se odluči o apelacionim navodima koji su se odnosili na dužinu trajanja izvršnog postupka koji se vodi pred Općinskim sudom u Sarajevu.

10. Imajući u vidu sve navedeno, Ustavni sud zaključuje da činjenica da je podnositeljica zahtjeva predmetnu apelaciju podnijela i zbog toga što u razumnom roku nije okončan izvršni postupak koji se vodi pred Općinskim sudom u Sarajevu pod brojem 65 0 I 348061 17 I 2, ima karakter nove činjenice u smislu člana 68. stav (1) Pravila Ustavnog suda, a koju Ustavni sud nije imao u vidu prilikom donošenja odluke čije se preispitivanje traži. Prema tome, Ustavni sud smatra da je zahtjev za preispitivanje osnovan,

11. Stoga, polazeći od odredaba člana 68. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ovog rješenja.

Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Zlatko M. Knežević

Rješenje, zaključak, obavještenje i ostali akti u predmetu AP-1793/20 | Sudska praksa | Aktio