Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-4185/20 (B.M.)

Odluka donesena 10. 12. 2020.

  • Apelacija ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-4185/20

Apelacija

Odluka o dopustivosti

10. 12. 2020.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikome vijeću, u sastavu: predsjednik Zlatko M. Knežević, dopredsjednici Mato Tadić i Mirsad Ćeman i suci Valerija Galić, Miodrag Simović i Seada Palavrić, na sjednici održanoj 10. prosinca 2020. godine, u predmetu broj AP-4185/20, rješavajući apelaciju koju je podnijela B. M., na temelju članka VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, članka 18. stavak (3) točka h), članka 57. stavak (2) točka a) i članka 58. Pravila Ustavnoga suda Bosne i Hercegovine – Prečišćeni tekst ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" broj 94/14), donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI

Odbacuje se kao nedopuštena apelacija koju je podnijela B. M.

protiv Rješenja Okružnoga suda u Istočnome Sarajevu broj 89 0 V 069199 20 Gž od 9. rujna 2020. godine, zbog toga što je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine.

OBRAZLOŽENJE

1. B. M. (u daljnjemu tekstu: apelantica) iz Pala, koju zastupa Sanela Gorčić, odvjetnica iz Sarajeva, podnijela je 20. studenoga 2020. godine apelaciju Ustavnome sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjemu tekstu: Ustavni sud) protiv Rješenja Okružnoga suda u Istočnome Sarajevu (u daljnjemu tekstu: Okružni sud) broj 89 0 V 069199 20 Gž od 9. rujna 2020. godine.

2. Rješenjem Osnovnoga suda u Sokocu (u daljnjemu tekstu: Osnovni sud) od 27. svibnja 2020. godine odbačen je kao nedozvoljen prigovor apelantice, na protestnu ispravu Osnovnoga suda od 2. ožujka 2020. godine, koja je izdata za mjenicu određenoga serijskoga broja.

3. U obrazloženju osporene odluke Osnovni je sud istakao da je predlagatelj (B2Kapital d.o.o. Sarajevo) kao imatelj mjenice određenoga serijskoga broja, podigao kod ovoga suda protest, zbog neisplate mjenične svote. Osnovni je sud istakao da, nakon što je o ovoj okolnosti obavijestio apelanticu, pozivajući je da pri tomu izvrši traženu isplatu mjenice, i kako ona to nije učinila, sud je dostavio predlagatelju i apelantici protestnu ispravu, protiv koje je apelantica izjavila prigovor. Osnovni je sud istakao da je nakon prethodnoga ispitivanja prigovora sud zaključio da je prigovor nedozvoljen, jer apelantica nema pravni interes za podnošenje prigovora protiv protestne isprave u ovome sudskome postupku. Osnovni je sud naveo da je odredbom čl. 2. st. 2. Zakona o vanparničnome postupku propisano da se odredbe Zakona o parničnome postupku (u daljnjemu tekstu: ZPP) shodno primjenjuju u vanparničnome postupku, ako nije drugačije određeno. Osnovni je sud istakao da je odredbom 213. ZPP propisano da nedozvoljeni priziv rješenjem odbacuje prvostupanjski sud bez održavanja ročišta, a odredbom

35. ZPP propisno da je priziv nedozvoljen, između ostaloga, i ako ju je izjavila osoba koja nema pravnoga interesa za podnošenje priziva. Osnovni je sud istakao da u ovome sudskome postupku apelantica nema potrebu za pravnom zaštitom, tj. nema pravni interes za podnošenje pravnoga lijeka protiv protestne isprave. Osnovni je sud istakao da na temelju mjenice kao vjerodostojne isprave i uz nju priložene protestne isprave, kojom se dokazuje da mjenica nije plaćena, sud na temelju prijedloga za ovrhu izdaje rješenje za ovrhu. Osnovni je sud istakao da je protiv takvoga rješenja o ovrsi, odredbama čl. 46. Zakona o ovršnome postupku (u daljnjemu tekstu: ZOP) dozvoljen prigovor kao pravni lijek u ovršenome postupku. Osnovni je sud istakao da je potreba za pravnom zaštitom mjeničnome dužniku priznata od strane pravnoga sistema tek u trenutku kada se imatelj mjenice, shodno odredbama ZOP, obraća sudu sa prijedlogom za ovrhu. Osnovni je sud istakao da tek kada sud mjeničnome dužniku naloži svojom odlukom obvezu, mjenični dužnik stječe pravo da traži pravnu zaštitu, a jedan od vidova te pravne zaštite je podnošenje mjeničnih prigovora.

4. Rješenjem Okružnoga suda od 9. rujna 2020. godine priziv apelanta odbijen je kao neutemeljen, te je potvrđeno prvostupanjsko rješenje.

5. U obrazloženju osporene odluke Okružni je sud istakao da je prvostupanjski sud zaključio da mjenični dužnik (tj. apelantica u konkretnomu slučaju) ima mogućnost da traži pravnu zaštitu podnošenjem mjeničnih prigovora, ali da je pravna zaštita mjeničnome dužniku priznata tek u trenutku kada se imatelj mjenice, shodno odredbama ZOP, obraća sudu sa prijedlogom za ovrhu, pod uvjetom da ovršni sud na temelju takvoga prijedloga donese rješenje o ovrsi. Okružni je sud istakao da ovakav zaključak prvostupanjskoga suda je pravilan, u situaciji kada je temeljem čl. 213. st. 3. ZPP odbacio prigovor apelantice zbog ne postojanja pravnoga interesa, dajući za svoju odluku valjane razloga, koje kao takve prihvata i ovaj sud.

Apelacioni navodi

6. U predmetnoj apelaciji apelantica se pozvala na povredu prava na pravično suđenje iz članka II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 6. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (u daljnjem tekstu: Europska konvencija) i prava na privatnost iz članka II/3. (f) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 8. Europske konvencije.

7. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba članka VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 18. stavak (3) točka h) Pravila Ustavnoga suda. Članak VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:

Ustavni sud također ima prizivnu nadležnost za pitanja iz Ustava koja se pojave na temelju presude bilo kojeg drugog suda u Bosni i Hercegovini.

Članak 18. stavak (3) točka h) Pravila Ustavnoga suda glasi:

(3) Apelacija nije dopustiva ako postoji neki od sljedećih slučajeva:

h) apelacija je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom;

8. Ustavni sud zapaža da apelantica smatra da joj je osporenom odlukom povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz članka II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 6. stavak 1. Europske konvencije. U vezi s tim, Ustavni sud, prije svega, mora riješiti pitanje primjenjivosti članka II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 6. stavak 1. Europske konvencije na konkretni slučaj.

9. U svezi s tim, Ustavni sud podsjeća da je u svojoj dosadašnjoj praksi, podržavajući praksu Europskoga suda za ljudska prava, ukazivao na to da je odgovor na pitanje da li je članak 6. stavak

1. Europske konvencije primjenjiv ili ne, sadržan u odgovoru na pitanje da li je posljedica predmetne procedure odlučujuća za utvrđivanje građanskih prava ili obveza (vidi Ustavni sud, odluke o dopustivosti br. AP-739/07 od 17. rujna 2009. godine, AP-766/12 od 22. listopada 2013. godine, AP-1466/16 od 22. ožujka 2017. godine, AP-2362/19 od 19. veljače 2020. godine, dostupne na web-stranici Ustavnog suda www.ustavnisud.ba). Ustavni sud ukazuje da je osporenim rješenjem Okružnoga suda odbijen kao neutemeljen priziv protiv rješenja Osnovnoga suda, kojim je odbačen kao nedozvoljen prigovor apelantice na protestnu ispravu, tj. u kojemu je odlučivano samo o procesnoj dopustivosti prigovora na protestnu ispravu. Dakle, iz navedenoga proistječe da osporenom odlukom nije odlučivano o «građanskim pravima i obvezama» apelantice u smislu značenja prava na pravično suđenje, iz čega slijedi da je apelacija u odnosu na navodne povrede članka II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 6. stavak 1. Europske konvencije ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine.

10. Također, Ustavni sud ukazuje da se osporenom odlukom (kojom se, dakle, odlučivalo o dopustivosti izjavljivanja prigovora na protestnu ispravu) nije odlučivalo niti o pravu apelantice na privatnost iz članka II/3.f) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 8. Europske konvencije, slijedom čega su i navodi apelantice o krsenju ovog prava ratione materiae inkompatibilni sa Ustavom Bosne i Hercegovine.

11. Sukladno navedenome, a imajući u vidu odredbu članka 18. stavak (3) točka h) Pravila Ustavnoga suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

12. Prema članku VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnoga suda su konačne i obvezujuće.

Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Zlatko M. Knežević

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-4185/20 (B.M.) | Sudska praksa | Aktio