Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o meritumu u predmetu AP-368/20 (T. V. i drugi)

Odluka donesena 12. 01. 2021.

Povreda
Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje)
  • Apelacija preuranjena
  • Izvršni postupak
  • Pravično suđenje - razuman rok
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-368/20

Apelacija

Odluka o meritumu

12. 01. 2021.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u sastavu: predsjednik Zlatko M. Knežević, potpredsjednici Mato Tadić i Mirsad Ćeman i sudije Valerija Galić, Miodrag Simović i Seada Palavrić, na sjednici održanoj 12. januara 2021. godine, u predmetu broj AP 368/20, rješavajući apelacije koju su podnijeli Tomo Vujadinović i drugi, na osnovu člana VI/3b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18 stav (3) tačka l), člana 57 stav (2) tačka b), člana 59 st. (1) i (2), člana 62 stav (7) i člana 72 st. (4) i (5) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – prečišćeni tekst („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ broj 94/14), donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI I MERITUMU

Djelimično se usvajaju apelacije Tome Vujadinovića, Pavla Pejića, Aleksandre Jović, Svetlane Jovanović, Miodraga Josipovića, Mire Blagojević, Dana Katanića, Milana Medana i Milana Vasića.

Utvrđuje se povreda prava na pravično suđenje iz člana II/ 3e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6 stav 1 Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda zbog dužine trajanja izvršnog postupka u predmetu Osnovnog suda u Srebrenici broj 82 0 I 006900 19 I 4.

Nalaže se predsjedniku Osnovnog suda u Srebrenici da, u skladu sa članom 62 stav (7) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, odmah preduzme odgovarajuće mjere za okončanje predmetnog postupka u skladu sa članom II/3e) Ustava Bosne i Hercegovine i članom 6 stav 1 Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.

Na osnovu člana 74 stav (1) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, nalaže se Vladi Republike Srpske da apelantima Tomi Vujadinoviću, Pavlu Pejiću, Aleksandri Jović, Svetlani Jovanović, Miodragu Josipoviću, Miri Blagojević, Danu Kataniću, Milanu Medanu i Milanu Vasiću isplati iznos od po 1.000,00 KM na ime naknade nematerijalne štete zbog nerazumne dužine trajanja predmetnog izvršnog postupka, i to u roku od tri mjeseca od dostavljanja ove odluke, uz obavezu da nakon isteka ovog roka plati zakonsku zateznu kamatu na eventualno neisplaćeni iznos ili dio iznosa naknade određene ovom odlukom.

Nalaže se Vladi Republike Srpske i predsjedniku Osnovnog suda u Srebrenici da, u skladu sa članom 72 stav (5) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, u roku od tri mjeseca od dana dostavljanja ove odluke obavijeste Ustavni sud Bosne i Hercegovine o preduzetim mjerama s ciljem izvršenja ove odluke.

Odbacuju se kao nedopuštene apelacije Tome Vujadinovića, Pavla Pejića, Aleksandre Jović, Svetlane Jovanović, Miodraga Josipovića, Mire Blagojević, Dana Katanića, Milana Medana i Milana Vasića podnesene protiv Rješenja Okružnog suda u Bijeljini broj 82 0 I 006900 19 Gž 5 od 17. decembra 2019. godine zbog toga što su preuranjene.

OBRAZLOŽENJE

I.Uvod AP 368/20

1. Tomo Vujadinović (u daljnjem tekstu: apelant) iz Srebrenice, kojeg zastupa Danilo Mrkaljević, advokat iz Srebrenice, podnio je 28. januara 2020. godine apelaciju Ustavnom sudu zbog dužine trajanja izvršnog postupka u predmetu Osnovnog suda u Srebrenici (u daljnjem tekstu: Osnovni sud) broj 82 0 I 006900 19 I 4, te protiv Rješenja Okružnog suda u Bijeljini (u daljnjem tekstu: Okružni sud) broj 82 0 I 006900 19 Gž 5 od 17. decembra 2019. godine.

AP 369/20

2. Pavle Pejić (u daljnjem tekstu: apelant) iz Srebrenice, kojeg zastupa Danilo Mrkaljević, advokat iz Srebrenice, podnio je 28. januara 2020. godine apelaciju Ustavnom sudu zbog dužine trajanja izvršnog postupka u predmetu Osnovnog suda u Srebrenici (u daljnjem tekstu: Osnovni sud) broj 82 0 I 006900 19 I 4, te protiv Rješenja Okružnog suda broj 82 0 I 006900 19 Gž 5 od 17. decembra 2019. godine.

AP 372/20

3. Aleksandra Jović (u daljnjem tekstu: apelantkinja) iz Srebrenice, koju zastupa Danilo Mrkaljević, advokat iz Srebrenice, podnijela je 28. januara 2020. godine apelaciju Ustavnom sudu zbog dužine trajanja izvršnog postupka u predmetu Osnovnog suda u Srebrenici (u daljnjem tekstu: Osnovni sud) broj 82 0 I 006900 19 I 4, te protiv Rješenja Okružnog suda broj 82 0 I 006900 19 Gž 5 od 17. decembra 2019. godine.

AP 469/20

4. Svjetlana Jovanović (u daljnjem tekstu: apelantkinja) iz Srebrenice, koju zastupa Danilo Mrkaljević, advokat iz Srebrenice, podnijela je 5. februara 2020. godine apelaciju Ustavnom sudu zbog dužine trajanja izvršnog postupka u predmetu Osnovnog suda u Srebrenici (u daljnjem tekstu: Osnovni sud) broj 82 0 I 006900 19 I 4, te protiv Rješenja Okružnog suda broj 82 0 I 006900 19 Gž 5 od 17. decembra 2019. godine.

AP 470/20

5. Miodrag Josipović (u daljnjem tekstu: apelant) iz Bratunca, kojeg zastupa Danilo Mrkaljević, advokat iz Srebrenice, podnio je 5. februara 2020. godine apelaciju Ustavnom sudu zbog dužine trajanja izvršnog postupka u predmetu Osnovnog suda u Srebrenici (u daljnjem tekstu: Osnovni sud) broj 82 0 I 006900 19 I 4, te protiv Rješenja Okružnog suda broj 82 0 I 006900 19 Gž 5 od 17. decembra 2019. godine.

AP 471/20

6. Mira Blagojević (u daljnjem tekstu: apelantkinja) iz Srebrenice, koju zastupa Danilo Mrkaljević, advokat iz Srebrenice, podnijela je 5. februara 2020. godine apelaciju Ustavnom sudu zbog dužine trajanja izvršnog postupka u predmetu Osnovnog suda u Srebrenici (u daljnjem tekstu: Osnovni sud) broj 82 0 I 006900 19 I 4, te protiv Rješenja Okružnog suda broj 82 0 I 006900 19 Gž 5 od 17. decembra 2019. godine.

AP 519/20

7. Dane Katanić (u daljnjem tekstu: apelant) iz Srebrenice, kojeg zastupa Danilo Mrkaljević, advokat iz Srebrenice, podnio je 7. februara 2020. godine apelaciju Ustavnom sudu zbog dužine trajanja izvršnog postupka u predmetu Osnovnog suda u Srebrenici (u daljnjem tekstu: Osnovni sud) broj 82 0 I 006900 19 I 4, te protiv Rješenja Okružnog suda broj 82 0 I 006900 19 Gž 5 od 17. decembra 2019. godine.

AP 520/20

8. Milan Medan (u daljnjem tekstu: apelant) iz Zvornika, kojeg zastupa Danilo Mrkaljević, advokat iz Srebrenice, podnio je 7. februara 2020. godine apelaciju Ustavnom sudu zbog dužine trajanja izvršnog postupka u predmetu Osnovnog suda u Srebrenici (u daljnjem tekstu: Osnovni sud) broj 82 0 I 006900 19 I 4, te protiv Rješenja Okružnog suda broj 82 0 I 006900 19 Gž 5 od 17. decembra 2019. godine.

AP 521/20

9. Milan Vasić (u daljnjem tekstu: apelant) iz Srebrenice, kojeg zastupa Danilo Mrkaljević, advokat iz Srebrenice, podnio je 7. februara 2020. godine apelaciju Ustavnom sudu zbog dužine trajanja izvršnog postupka u predmetu Osnovnog suda u Srebrenici (u daljnjem tekstu: Osnovni sud) broj 82 0 I 006900 19 I 4, te protiv Rješenja Okružnog suda broj 82 0 I 006900 19 Gž 5 od 17. decembra 2019. godine.

II.Postupak pred Ustavnim sudom

10. Na osnovu člana 23 Pravila Ustavnog suda, od Osnovnog suda i Okružnog suda u Bijeljini (u daljnjem tekstu: Okružni sud) zatraženo je u periodu od 4. decembra 2020. do 11. decembra 2020. godine da dostave odgovore na apelacije.

11. Osnovni sud je 16. decembra 2020. godine dostavio odgovore na predmetne apelacije.

12. Okružni sud je 21. decembra 2020. godine dostavio odgovore na apelacije.

13. Ustavni sud je 16. decembra 2020. godine od Osnovnog suda pribavio informaciju o statusu predmetâ.

14. S obzirom na to da se sve navedene apelacije odnose na isto pitanje, Ustavni sud je, u skladu sa članom 32 stav (1) Pravila Ustavnog suda, odlučio da spoji predmete br. AP 368/20, AP 369/20, AP 372/20, AP 469/20, AP 470/20, AP 471/20, AP 519/20, AP 520/20 i AP 521/20, te da vodi jedan postupak i donese jednu odluku pod brojem AP 368/20. III.Činjenično stanje

15. Činjenice predmeta koje proizlaze iz apelacionih navoda i dokumenata predočenih Ustavnom sudu mogu da se sumiraju na sljedeći način.

16. Apelanti su u periodu od 13. oktobra 2006. do 3. februara 2009. godine podnijeli prijedloge za izvršenje protiv izvršenika („Unis-Feros“ a.d. Srebrenica) radi naplate potraživanja na osnovu pravosnažnih sudskih presuda Osnovnog suda, odnosno sudskih poravnanja (zaključenih između izvršenika i određenih apelanata) kojima je izvršenik obavezan da im, po osnovu potraživanja iz radnog odnosa, isplati određene novčane iznose (u rasponu od 4.780,00 KM do 15.056,00 KM) sa zakonskom zateznom kamatom i da im nadoknadi troškove postupka (u rasponu od 310,00 KM do 2.880,00 KM), predlažući izvršenje zapljenom, procjenom i prodajom svih pokretnih stvari izvršenika, odnosno utvrđivanjem vrijednosti nepokretnosti izvršenika, te prodajom i namirenjem apelanata iz iznosa dobijenog prodajom nepokretnosti izvršenika.

17. Osnovni sud je rješenjima o izvršenju donesenim u periodu od 5. oktobra 2007. do 22. maja 2009. godine dozvolio predložena izvršenja.

18. U predmetima u kojima su izvršenja određena zapljenom, procjenom i prodajom svih pokretnih stvari izvršenika, apelanti su podnescima od 19. marta 2008. do 1. juna 2009. godine predložili novo sredstvo i predmet izvršenja predlažući zabilježbu izvršenja na nepokretnostima izvršenika, te utvrđivanje vrijednosti, njihovu prodaju i namirenje apelanata iz iznosa dobijenog prodajom predmetnih nepokretnosti, te je Osnovni sud rješenjima o izvršenju donesenim u periodu od 18. juna 2008. do 22. jula 2009. godine dozvolio predmetna izvršenja.

19. Osnovni sud je, s obzirom na veliki broj pokrenutih izvršnih postupaka protiv istog izvršenika, predmetne izvršne postupke pripojio jednom predmetu, te se svi navedeni izvršni postupci vode pod brojem 82 0 I 006900 06 I.

20. Osnovni sud je, na prijedlog apelanata, izvršio procjenu nepokretnosti i zabilježbu predmetnog izvršenja na nepokretnostima izvršenika. Nadalje, Osnovni sud je zakazao i održao tri ročišta za prodaju nepokretnosti (20. avgusta 2010, 1. oktobra 2010. i 26. novembra 2010. godine) koja su proglašena neuspjelim.

21. Na prijedlog punomoćnika apelanata (jer se izvršenik nije složio s neposrednom prodajom) sud je ponovo odredio ročište za prodaju nepokretnosti.

22. Osnovni sud je naveo da je prvo ročište održano 1. marta 2012. godine i proglašeno je neuspjelim.

23. Drugo ročište (u zapisniku je omaškom napisano prvo ročište) zakazano je za 5. april 2012. godine i tri lica su proglašena za najboljeg kupca (R. J., S. V. i M. G.), ali nisu položila kauciju. S obzirom na to da su punomoćnici tražilaca izvršenja priložili pismeno vansudsko poravnanje i da su u tom poravnanju bila i imena lica koja su učestvovala na licitaciji (jer je vansudsko poravnanje zaključeno između izvršenika i, između ostalih, i ova tri lica), sud je poništio javnu prodaju nepokretnosti od 5. aprila 2012. godine i zakazao novo ročište za 26. april 2012. godine.

24. Na ročištu od 26. aprila 2012. godine (u zapisniku je ponovo omaškom napisano prvo ročište, zapravo se radi o drugom ročištu) proglašeni su najbolji ponuđači (R. J., S. V. i M. G.) koji nisu izvršili uplatu cijene u ostavljenom roku.

25. Osnovni sud je rješenjem o obustavljanju postupka od 6. decembra 2012. godine obustavio predmetni izvršni postupak (budući da su u međuvremenu stupile na snagu izmjene Zakona o izvršnom postupku kojima je ukinuta mogućnost održavanja trećeg ročišta).

26. Rješenjem Okružnog suda 28. marta 2013. godine ukinuto je rješenje Osnovnog suda o obustavljanju postupka od 6. decembra 2012. godine zbog povrede odredbi Zakona o izvršnom postupku i zbog potrebe da se pozovu apelanti da predlože novo sredstvo i način izvršenja.

27. Postupajući po uputama Okružnog suda, Osnovni sud je zaključkom od 15. avgusta 2013. godine pozvao apelante (i ostale tražioce izvršenja) da predlože novo sredstvo i predmet izvršenja, te su oni ponovo predložili prodaju nepokretnosti.

28. Rješenjem Osnovnog suda broj 82 0 I 006900 13 I 2 od 15. novembra 2013. godine predmetni izvršni postupak je obustavljen i naloženo je Područnoj jedinici Srebrenica Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove Republike Srpske (u daljnjem tekstu: Republička uprava) da nakon pravosnažnosti rješenja izvrši brisanje zabilježbe izvršenja na nepokretnostima izvršenika.

29. Odlučujući o žalbama apelanata izjavljenim protiv rješenja Osnovnog suda od 15. novembra 2013. godine, Okružni sud je Rješenjem broj 82 0 I 006900 14 Gž 2 od 12. februara 2014. godine predmetne žalbe odbio kao neosnovane i potvrdio prvostepeno rješenje.

30. Odlukom Ustavnog suda broj AP 1154/14 od 11. januara 2017. godine usvojena je apelacija apelanata i drugih, utvrđena povreda prava na pravično suđenje, te ukinuto rješenje Okružnog suda od 12. februara 2014. godine i rješenje Osnovnog suda od 15. novembra 2013. godine.

31. Zaključkom o prodaji nepokretnosti Osnovnog suda broj 82 0 I 006900 17 I 3 od 2. oktobra 2018. godine određena je prodaja usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti pobliže označenih izrekom predmetnog zaključka, te je određena vrijednost predmetnih nepokretnosti u ukupnom iznosu od 1.375.400,00 KM.

32. Zaključkom Osnovnog suda broj 82 0 I 006900 17 I 3 od 9. novembra 2018. godine utvrđeno je da su predmetne nepokretnosti prodate „Medžlisu Islamske zajednice Srebrenica“ kao jedinom ponuđaču koji je u predviđenom roku platio ukupnu prodajnu cijenu.

33. Rješenjem o dosudi Osnovnog suda broj 82 0 I 006900 17 I 3 od 7. decembra 2018. godine dosuđene su nepokretnosti pobliže označene izrekom predmetnog rješenja i određena je predaja u posjed tih nepokretnosti ponuđaču „Medžlisu Islamske zajednice Srebrenica“ kao kupcu, te je naloženo Republičkoj upravi da predmetne nepokretnosti upiše kao posjed i svojinu s dijelom 1/1 na ime navedenog kupca, kao i da izvrši brisanje svih upisanih prava trećih lica.

34. Odlučujući o žalbi izvršenika izjavljenoj protiv rješenja Osnovnog suda od 7. decembra 2018. godine, Okružni sud je Rješenjem broj 82 0 I 006900 19 Gž 4 od 22. maja 2019. godine predmetnu žalbu uvažio kao osnovanu, ukinuo osporeno rješenje i predmet vratio prvostepenom sudu na ponovni postupak.

35. Rješenjem o dosudi Osnovnog suda broj 82 0 I 006900 17 I 4 od 8. jula 2019. godine dosuđene su nepokretnosti pobliže označene izrekom predmetnog rješenja i određena je predaja u posjed tih nepokretnosti ponuđaču „Medžlisu Islamske zajednice Srebrenica“ kao kupcu, te je naloženo Republičkoj upravi da predmetne nepokretnosti upiše kao posjed i svojinu s dijelom 1/1 na ime navedenog kupca, kao i da izvrši brisanje svih upisanih prava trećih lica.

36. Odlučujući o žalbi izvršenika izjavljenoj protiv rješenja Osnovnog suda od 8. jula 2019. godine, Okružni sud je Rješenjem broj 82 0 I 006900 19 Gž 5 od 17. decembra 2019. godine predmetnu žalbu uvažio kao osnovanu, ukinuo osporeno rješenje i predmet vratio prvostepenom sudu na ponovni postupak.

37. Prema stanju apelacionih spisa, predmetni postupak je u toku pred Osnovnim sudom. IV.Apelacije

a) Navodi iz apelacijâ

38. Iz apelacionih navoda proizlazi da apelanti smatraju da im je u predmetnom postupku povrijeđeno pravo na pravično suđenje i pravo na suđenje u razumnom roku kao element prava na pravično suđenje iz člana II/3e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6 stav 1 Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija) i pravo na imovinu iz člana II/3k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1 Protokola 1 uz Evropsku konvenciju. Apelanti su opisali tok postupka do podnošenja apelacijâ i ukazali na to da predmetni izvršni postupak nerazumno i nepotrebno dugo traje, te da apelanti svojim ponašanjem nisu doprinijeli dužini trajanja tog postupka, zbog čega traže naknadu nematerijalne štete. Apelanti navode da je osporenim rješenjem Okružnog suda prvostepeno rješenje ukinuto u cijelosti, a „samo zbog izlicitirane jedinstvene cijene“, te da se postupak, a shodno obrazloženju osporenog rješenja, „vraća u fazu prodaje izvršenikovog zemljišta zvanog fabrički krug“, pri čemu ukazuju na to da su predmetne nepokretnosti prodate, kupoprodajna cijena uplaćena i stoji na depozitnom računu, a apelanti i dalje nisu namireni.

b) Odgovori na apelacije

39. Osnovni sud je naveo da smatra da su odluke tog suda zakonite, kako u procesnom tako i u materijalno-pravnom smislu, pri čemu se nije posebno očitovao na navode o dužini trajanja predmetnog izvršnog postupka. Takođe je naveo da taj sud nije donosio nikakve odluke u predmetnom izvršnom postupku od dana podnošenja predmetnih apelacijâ.

40. Okružni sud je naveo da smatra da u konkretnom predmetu, odlukom tog suda, nisu povrijeđena prava apelanata, na koje povrede apelanti ukazuju predmetnim apelacijama, te je napomenuo da je spis predmeta 27. avgusta 2019. godine dostavljen tom sudu na odlučivanje o žalbi izjavljenoj protiv rješenja Osnovnog suda od 8. jula 2019. godine, a da je Okružni sud svoju odluku donio 17. decembra 2019. godine.

V.Relevantni propisi

41. Zakon o izvršnom postupku („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 59/03, 85/03, 64/05, 118/07, 29/10, 57/12, 67/13, 98/14, 58/18 – rješenje USBiH i 66/18) Za potrebe ove odluke koristi se neslužbeni prečišćeni tekst sačinjen u Ustavnom sudu BiH, koji u relevantnom dijelu glasi:

Član 5.

Hitnost i redoslijed postupanja (1) U postupku izvršenja sud je dužan da postupa hitno.

(2) Sud je dužan da predmete uzima u rad redom kako ih je primio, osim ako priroda potraživanja ili posebne okolnosti zahtijevaju da se postupi drukčije.

Član 15.

Rokovi za postupanje Sud je u pravilu dužan da o prijedlogu za izvršenje odluči u roku od osam dana, a o prigovoru u roku od 15 dana od dana ispunjavanja uvjeta da se o prigovoru odluči.

Član 63.

Obustava izvršenja (3) Izvršenje će se obustaviti ako je postalo nemoguće ili se iz drugih razloga ne može provesti.

(4) Prije donošenja rješenja o obustavi izvršenja iz stava 3. ovog člana sud će pozvati tražioca izvršenja da podnese prijedlog iz člana 8. stav 3. ovog zakona u roku od 15 dana od dana prijema poziva. Rješenje o obustavi izvršenja sud će donijeti ako prijedlog ne bude u roku podnesen ili ako je prijedlog neosnovan.

(7) Rješenjem o obustavi izvršenja ukinut će se sve provedene izvršne radnje ako se time ne dira u stečena prava trećih lica.

Član 64.

Dovršenje izvršenja Postupak izvršenja smatra se završenim pravosnažnošću odluke o odbacivanju ili odbijanju izvršnog prijedloga, provođenjem izvršne radnje kojom se izvršenje dovršava ili obustavom izvršenja.

Član 96.

Kad se pristupa namirenju Sud pristupa namirenju tražilaca izvršenja odmah nakon donošenja rješenja o dosudi.

Član 108.

Ročište za diobu (1)Nakon ispunjenja uslova iz člana 96. ovog zakona, sud određuje ročište za diobu cijene (iznosa dobijenog prodajom) ako ima više od jednog tražioca izvršenja ili trećih lica koja imaju prava na namirenje.

[…]

42. Zakon o sudovima Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske” br. 37/12, 14/14 – odluka US, 44/15 i 100/17) u relevantnom dijelu glasi:

Član 48.

[...] (3) Predsjednik suda odgovoran je za rukovođenje cjelokupnim sudom i sudskom upravom.

VI.Dopustivost

43. U skladu sa članom VI/3b) Ustava Bosne i Hercegovine, Ustavni sud, takođe, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.

44. U skladu sa članom 18 stav (1) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud može da razmatra apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njom pobija, iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku koji je koristio.

Dopustivost apelacijâ u odnosu na dužinu trajanja postupka

45. Ustavni sud naglašava da, u skladu sa članom 18 stav (2) Pravila Ustavnog suda, može izuzetno razmatrati apelaciju i kada nema odluke nadležnog suda ukoliko apelacija ukazuje na ozbiljna kršenja prava i osnovnih sloboda koje štiti Ustav Bosne i Hercegovine ili međunarodni dokumenti koji se primjenjuju u Bosni i Hercegovini.

46. Ustavni sud naglašava da, u skladu sa članom 18 stav (2) Pravila Ustavnog suda, može izuzetno razmatrati apelaciju i kada nema odluke nadležnog suda ukoliko apelacija ukazuje na ozbiljna kršenja prava i osnovnih sloboda koje štiti Ustav Bosne i Hercegovine ili međunarodni dokumenti koji se primjenjuju u Bosni i Hercegovini. U konkretnom slučaju predmetne apelacije se u ovom dijelu odnose na dužinu trajanja izvršnog postupka. U vezi s tim Ustavni sud je u svojoj praksi kontinuirano ukazivao na praksu Evropskog suda za ljudska prava (u daljnjem tekstu: Evropski sud) prema kojoj izvršenje pravosnažne sudske odluke predstavlja sastavni dio prava na pravično suđenje iz člana 6 stav 1 Evropske konvencije, te da je dužnost države da organizuje svoj pravni sistem tako da omogući sudovima da se povinuju zahtjevima i uslovima Evropske konvencije. Ustavni sud je takođe u kontinuitetu ukazivao i da u Bosni i Hercegovini, tj. u Republici Srpskoj ne postoji djelotvorno pravno sredstvo koje bi apelantima omogućilo da se prije podnošenja apelacije žale zbog neizvršenja pravosnažnog rješenja kojim je dozvoljeno izvršenje sudske presude (vidi Ustavni sud, odluke o dopustivosti i meritumu br. AP 3060/06 od 26. februara 2009. godine, tačka 12 i AP 2318/16 od 7. marta 2017. godine, tač. 23–24 s daljnjim referencama, dostupne na www.ustavnisud.ba). Imajući ovo u vidu, Ustavni sud smatra da su predmetne apelacije dopustive prema članu 18 stav (2) Pravila Ustavnog suda. Osim toga, apelacije ispunjavaju i uslove iz člana 18 st. (3) i (4) Pravila Ustavnog suda jer ne postoji neki formalni razlog zbog kojeg ne bi bile dopustive, niti su očigledno (prima facie) neosnovane.

47. Imajući u vidu odredbe člana VI/3b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18 st. (2), (3) i (4) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud zaključuje da predmetne apelacije u ovom dijelu ispunjavaju uslove u pogledu dopustivosti.

Dopustivost apelacijâ u odnosu na osporeno rješenje Okružnog suda od 17. decembra 2019. godine

48. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije u odnosu na ostale aspekte prava na pravično suđenje Ustavni sud je pošao od odredbi člana VI/3b) Ustava Bosne i Hercegovine, te člana 18 stav (1) i stav (3) tačka l) Pravila Ustavnog suda.

49. Član VI/3b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:

Ustavni sud ima i apelacionu nadležnost nad pitanjima po ovom Ustavu, koja proističu iz presude svakog suda u Bosni i Hercegovini.

50. Član 18 stav (1) i stav (3) tačka l) Pravila Ustavnog suda glasi:

(1) Ustavni sud može da razmatra apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njome osporava, iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako je podnesena u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku koji je koristio.

(3) Apelacija nije dopustiva ako postoji neki od sljedećih slučajeva:

l) apelacija je preuranjena;

51. Prema navedenim odredbama, apelacija se može podnijeti samo protiv presude, odnosno odluke kojom je postupak u određenom predmetu završen.

52. U konkretnom slučaju apelanti osporavaju rješenje Okružnog suda, a kojim je ukinuto rješenje o dosudi Osnovnog suda od 8. jula 2019. godine i predmet vraćen prvostepenom sudu na ponovni postupak. S obzirom na to, Ustavni sud ukazuje da je predmetna apelacija u ovom dijelu preuranjena.

53. Imajući u vidu odredbu člana 18 stav (3) tačka l) Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je preuranjena, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

VII.Meritum

54. Apelanti smatraju da im je zbog dužine trajanja predmetnog izvršnog postupka povrijeđeno pravo na suđenje u razumnom roku kao element prava na pravično suđenje iz člana II/3e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6 stav 1 Evropske konvencije. Pravo na pravično suđenje – razuman rok

55. Član II/3 Ustava Bosne i Hercegovine u relevantnom dijelu glasi:

Sva lica na teritoriji Bosne i Hercegovine uživaju ljudska prava i osnovne slobode iz stava 2 ovog člana, a ona obuhvataju:

e) Pravo na pravičan postupak u građanskim i krivičnim stvarima i druga prava u vezi s krivičnim postupkom.

56. Član 6 stav 1 Evropske konvencije u relevantnom dijelu glasi:

1. Prilikom utvrđivanja njegovih građanskih prava i obaveza ili krivične optužbe protiv njega, svako ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom ustanovljenim zakonom.

Relevantni principi

57. Ustavni sud, prije svega, ukazuje da se prema konzistentnoj praksi Evropskog suda i Ustavnog suda, razumnost dužine trajanja postupka mora cijeniti u svjetlu okolnosti pojedinog predmeta, vodeći računa o kriterijumima uspostavljenim sudskom praksom Evropskog suda, a naročito o složenosti predmeta, ponašanju strana u postupku i nadležnog suda ili drugih javnih vlasti, te o značaju koju konkretna pravna stvar ima za apelanta (vidi Evropski sud, Mikulić protiv Hrvatske, aplikacija broj 53176/99 od 7. februara 2002. godine, Izvještaj broj 2002-I, stav 38). Evropski sud je takođe ukazao da je potrebna naročita marljivost nadležnih vlasti u svim predmetima koji se tiču ličnog statusa i svojstva, a da je ovaj zahtjev naročito važan u državama u kojima domaći zakon propisuje da određeni sudski postupci imaju hitan karakter (vidi Evropski sud, Borgese protiv Italije, presuda od 26. februara 1992. godine, serija A broj 228-B, stav 18 i Novović protiv Crne Gore, predstavka broj 13210/05, presuda od 23. oktobra 2012. godine, stav 51) Period koji se uzima u obzir

58. Ustavni sud će u odnosu na dužinu trajanja izvršnog postupka razmatrati periode od podnošenja prijedloga za izvršenje (koji su podneseni u periodu od 13. oktobra 2006. do 3. februara 2009. godine) do donošenja odluke Ustavnog suda. Pri tome, Ustavni sud ukazuje da je svojom Odlukom broj AP 1154/14 od 11. januara 2017. godine ukinuo rješenje Okružnog suda od 12. februara 2014. godine i rješenje Osnovnog suda od 15. novembra 2013. godine, ali da navedenom odlukom (krećući se u okviru navoda iz apelacije) nije razmatrao dužinu predmetnog izvršnog postupka. Stoga će Ustavni sud, povodom predmetnih apelacijâ, razmatrati periode od oko 11 godina i 11 mjeseci (koliko je proteklo od posljednjeg podnesenog prijedloga za izvršenja) do 14 godina i dva mjeseca (koliko je proteklo od prvog podnesenog prijedloga za izvršenja).

Analiza dužine trajanja izvršnog postupka

59. Ustavni sud najprije zapaža da se u konkretnom slučaju radi o izvršnom postupku koji je po zakonu hitne prirode. Osim toga, Ustavni sud primjećuje da su u predmetnom postupku prijedlozi za izvršenje podneseni na osnovu pravosnažnih sudskih presuda, odnosno sudskih poravnanja, kojima je tražilac izvršenja obavezan da po osnovu potraživanja iz radnog odnosa apelantima isplati određene novčane iznose, pa stoga Ustavni sud cijeni da se radi o postupku koji je i od velikog značaja za apelante. U pogledu ocjene složenosti predmeta, Ustavni sud zapaža da su apelanti (i ostali tražioci izvršenja) pokrenuli pojedinačne izvršne postupke protiv izvršenika, te da su ti postupci odlukom Osnovnog suda spojeni u jedan postupak u kojem se u procesnoj ulozi tražioca izvršenja pojavljuje više lica, kao i da je u predmetnom izvršnom postupku izvršenje, na prijedlog pojedinih apelanata, određeno na pokretnim stvarima izvršenika, a zatim na nepokretnostima izvršenika. Imajući navedeno u vidu, Ustavni sud nalazi da se radi o složenom predmetu.

60. Analizirajući ponašanje redovnih sudova, Ustavni sud zapaža da su apelanti u periodu od 13. oktobra 2006. do 3. februara 2009. godine podnijeli prijedloge za izvršenje, te da je predmetni postupak još uvijek u toku. Naime, Ustavni sud zapaža da je Osnovni sud, kako to proizlazi iz činjeničnog stanja predmeta i apelacionih navoda, u dva navrata donio rješenje o dosudi, ali da nije preduzimao daljnje radnje s ciljem namirenja apelanata u smislu odredbi člana 96 Zakona o izvršnom postupku, s tim da su oba rješenja o dosudi, povodom žalbi izvršenika, ukinuta i predmet vraćen prvostepenom sudu na ponovni postupak, tako da je postupak trenutno u toku pred prvostepenim sudom. Pri tome, Ustavni sud ukazuje da se izvršni postupak prema izričitoj zakonskoj odredbi smatra hitnim (član 5 stav 1 Zakona o izvršnom postupku), što je zahtijevalo dodatnu ažurnost suda u tom postupku. Imajući u vidu navedeno, Ustavni sud smatra da je dužina predmetnog sudskog postupka a priori suprotna principu „razumnog roka“ iz člana 6 stav 1 Evropske konvencije, te da bi se mogla opravdati samo u izuzetnim okolnostima. Međutim, Ustavni sud u činjenicama konkretnog predmeta ne nalazi takve izuzetne okolnosti, niti je Osnovni sud u odgovoru na apelacije ukazao na njih. Pri tome, Ustavni sud ukazuje da se, dakle, predmetni postupak (ponovo) nalazi pred Osnovnim sudom i da je, imajući u vidu sadržaj odgovora Osnovnog suda, koji se u njemu nije osvrnuo na navode o dužini trajanja predmetnog postupka, neizvjesno kada će predmetni postupak uopšte biti okončan. S druge strane, Ustavni sud ne nalazi da su apelanti svojim ponašanjem doprinijeli dužini trajanja predmetnog postupka. Naime, Ustavni sud ukazuje da promjena predmeta i sredstva izvršenja predstavlja objektivnu okolnost, koja se ne može staviti na teret ni sudu niti apelantima (vidi Evropski sud, Surmeli protiv Njemačke, aplikacija broj 75529/01 od 8. juna 2006. godine). Stoga, iako je promjena predmeta i sredstva izvršenja (od strane pojedinih apelanata) objektivno uticala na dužinu trajanja postupka, Ustavni sud, uzimajući u obzir ukupnu dužinu trajanja postupaka, ne nalazi da je to u odlučujućoj mjeri doprinijelo trajanju predmetnog postupka (vidi Ustavni sud, Odluka o dopustivosti i meritumu broj AP 4530/17 od 15. oktobra 2019. godine).

61. Na osnovu izloženog, Ustavni sud smatra da dužina predmetnog postupka ne zadovoljava zahtjev „razumnog roka“ iz člana 6 stav 1 Evropske konvencije, te da postoji kršenje prava apelanata na „suđenje u razumnom roku“ kao jednog od elemenata prava na pravično suđenje iz člana II/3e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6 stav 1 Evropske konvencije.

Pitanje naknade nematerijalne štete

62. U smislu člana 74 Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud može odrediti naknadu nematerijalne štete. Međutim, Ustavni sud podsjeća na to da, za razliku od postupka pred redovnim sudovima, naknadu nematerijalne štete određuje u posebnim slučajevima kršenja zagarantovanih ljudskih prava i osnovnih sloboda.

63. S obzirom na odluku u ovom predmetu, a imajući u vidu presude Evropskog suda protiv Bosne i Hercegovine (vidi Evropski sud, Spahić i ostali protiv BiH, aplikacija broj 20514/15 i dr. od 14. novembra 2017. godine, Kunić i ostali protiv BiH, aplikacija broj 68955/12 i dr. od 14. novembra 2017. godine, Elčić i ostali protiv BiH, aplikacija broj 34524/15 i dr. od 17. januara 2019. godine, Golić i ostali protiv BiH, aplikacija broj 51441/16 i dr. od 16. maja 2019. godine i Ugarak i ostali protiv BiH, aplikacija broj 25941/18 i dr. od 19. septembra 2019. godine), dosadašnju praksu, ekonomske uslove u Bosni i Hercegovini (podaci dostupni na www.bhas.ba) i okolnosti konkretnog slučaja, prema članu 74 Pravila Ustavnog suda, odnosno članu 41 Evropske konvencije, Ustavni sud smatra da u konkretnom slučaju na ime naknade nematerijalne štete zbog nerazumne dužine trajanja izvršnog postupka apelantima treba isplatiti iznos od po 1.000,00 KM.

64. Ovu naknadu je dužna platiti Vlada Republike Srpske u roku od tri mjeseca od dana dostavljanja ove odluke, uz obavezu da nakon isteka ovog roka plati apelantima zakonsku zateznu kamatu na eventualno neisplaćeni iznos ili dio iznosa naknade određene ovom odlukom.

65. Ova odluka Ustavnog suda u dijelu koji se odnosi na naknadu nematerijalne štete predstavlja izvršnu ispravu.

VIII.Zaključak

66. Ustavni sud zaključuje da postoji kršenje prava na „suđenje u razumnom roku“ kao jednog od elemenata prava na pravično suđenje iz člana II/3e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6 stav 1 Evropske konvencije jer predmetni izvršni postupak, koji je hitne prirode, traje od 11 godina i oko 11 mjeseci do 14 godina i dva mjeseca, pri čemu redovni sudovi nisu ponudili razloge kojima bi opravdali tako dugo trajanje predmetnog postupka, te je neizvjesno i kada će predmetni postupak uopšte biti okončan.

67. Na osnovu člana 18 stav (3) tačka l), člana 59 st. (1) i (2), člana 62 stav (7) i člana 72 st. (4) i (5) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

68. Prema članu VI/5 Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Zlatko M. Knežević

Odluka o meritumu u predmetu AP-368/20 (T. V. i drugi) | Sudska praksa | Aktio