Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o meritumu u predmetu AP-204/20 (N. I.)
Odluka donesena 03. 02. 2021.
- Povreda
- Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje)
- Građanski postupak
- Pravično suđenje - razuman rok
Sastav suda
Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević
Citirani propisi
- Zakon o parničnom postupku
- Zakon o sudovima u Federaciji Bosne i Hercegovine
- Ukaz o proglašenju Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku
- Ukaz o proglašenju Zakona o dopuni Zakona o sudovima u Federaciji Bosne i Hercegovine
- Ukaz o proglašenju Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima u Federaciji Bosne i Hercegovine
- Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima u Federaciji Bosne i Hercegovine
- Zakon o izmjeni Zakona o parničnom postupku
- Zakon o sudovima u Federaciji Bosne i Hercegovine
- Zakon o dopunama Zakona o parničnom postupku
- Ukaz o proglašenju Zakona o parničnom postupku
- Pravila Ustavnog Suda Bosne i Hercegovine · čl. 74
Predmeti (1)
AP-204/20
Apelacija
Odluka o meritumu
03. 02. 2021.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u sastavu: predsjednik Zlatko M. Knežević, potpredsjednici Mato Tadić i Mirsad Ćeman i sudije Valerija Galić, Miodrag Simović i Seada Palavrić, na sjednici održanoj 3. februara 2021. godine, u predmetu broj AP 204/20, rješavajući apelaciju koju je podnio Nedžad Imširović, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 57. stav (2) tačka b), člana 59. st. (1) i (2), člana 62. stav (7), člana 72. st. (4) i (5) i člana 74. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – prečišćeni tekst („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ broj 94/14), donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI I MERITUMU
Usvaja se apelacija koju je podnio Nedžad Imširović.
Utvrđuje se povreda člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda zbog dužine trajanja parničnog postupka koji se vodi pred Općinskim sudom u Srebreniku u predmetu broj 30 0 Mal 066766 18 Mal 2.
Na osnovu člana 62. stav (7) Pravila Ustavnog suda, nalaže se predsjedniku Općinskog suda u Srebreniku da, u skladu s ovom odlukom, odmah preduzme odgovarajuće mjere za okončanje postupka u predmetu broj 30 0 Mal 066766 18 Mal 2, u skladu sa članom II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članom 6. stav 1.
Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.
Na osnovu člana 74. stav (1) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, nalaže se Vladi Tuzlanskog kantona da Nedžadu Imširoviću isplati iznos od 300,00 KM na ime naknade nematerijalne štete zbog dužine trajanja predmetnog parničnog postupka, i to u roku od tri mjeseca od dostavljanja ove odluke, uz obavezu da nakon isteka tog roka plati zakonsku zateznu kamatu na eventualno neisplaćeni iznos ili dio iznosa naknade određene ovom odlukom.
Na osnovu člana 72. stav (5) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, nalaže se Općinskom sudu u Srebreniku i Vladi Tuzlanskog kantona da najkasnije u roku od tri mjeseca od dostavljanja ove odluke obavijeste Ustavni sud Bosne i Hercegovine o preduzetim mjerama s ciljem izvršenja ove odluke.
OBRAZLOŽENJE
I.Uvod
1. Nedžad Imširović (u daljnjemu tekstu: apelant) iz Srebrenika, kojeg zastupa Hajrudin Škahić, advokat iz Srebrenika, podnio je 16. januara 2020. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) zbog dužine trajanja parničnog postupka koji se vodio pred Općinskim sudom u Gradačcu pod brojem 28 0 Mal 066766 18 Mal, odnosno koji se vodi pred Općinskim sudom u Srebreniku pod brojem 30 0 Mal 066766 18 Mal 2.
II.Postupak pred Ustavnim sudom
2. Na osnovu člana 23. Pravila Ustavnog suda, od Općinskog suda u Srebreniku zatraženo je 18. maja 2020. godine da dostavi odgovor na apelaciju, dok je od Općinskog suda u Gradačcu zatraženo 18. decembra 2020. godine da dostavi odgovor na apelaciju. Od Općinskog suda u Srebreniku 18. decembra 2020. godine zatražena je informacija o statusu predmeta.
3. Općinski sud u Srebreniku je odgovor na apelaciju i traženu informaciju o statusu predmeta dostavio 28. maja 2020. godine. Općinski sud u Gradačcu je odgovor na apelaciju dostavio 24. i 30. decembra 2020. godine.
III.Činjenično stanje
4. Činjenice predmeta koje proistječu iz apelacionih navoda i dokumenata predočenih Ustavnom sudu mogu se sumirati na sljedeći način.
5. Apelant je 21. februara 2018. godine Općinskom sudu u Gradačcu podnio tužbu protiv tuženih (S. M. i S. M.) radi naknade štete, vrijednost spora 2.000,00 KM.
6. Općinski sud u Gradačcu je dopisom od 28. februara 2018. godine dostavio tužbu tuženim na odgovor, a tuženi su dostavili odgovor na tužbu 19. aprila 2018. godine.
7. Općinski sud u Gradačcu je dopisom od 18. juna 2018. godine dostavio apelantu odgovor na tužbu.
8. Općinski sud u Gradačcu je 30. novembra 2018. godine, nakon što je osnovan Općinski sud u Srebreniku, dostavio Općinskom sudu u Srebreniku, kao stvarno i mjesno nadležnom, spis broj 28 0 Mal 066766 18 Mal koji je kod Općinskog suda u Srebreniku zaveden i vodi se pod brojem 30 0 Mal 066766 18 Mal 2.
9. Općinski sud u Srebreniku je Rješenjem broj 30 0 Mal 066766 18 Mal 2 od 10. marta 2020. godine naložio apelantu da na ime sudske takse na tužbu uplati iznos od 80,00 KM.
10. Općinski sud u Srebreniku je zakazivao pripremna ročišta za 19. juni, 27. juli i za 14. septembar 2020. godine, koja su na prijedlog apelantovog punomoćnika odložena.
11. Općinski sud u Srebreniku je ponovo zakazao pripremno ročište za 19.
oktobar 2020. godine, ali je to ročište zbog neuredne dostave za tužene odložio za 23. novembar 2020. godine.
12. Apelantov punomoćnik je na ročištu od 23. novembra 2020. godine predložio da se ono odloži zbog mogućnosti ponovnog dogovora parničnih stranaka, pa je Općinski sud u Srebreniku odložio pripremno ročište za 18. decembar 2020. godine.
13. Općinski sud u Srebreniku je održao pripremno ročište 18. decembra 2020. godine, te na tom ročištu zakazao ročište za glavnu raspravu za 2. mart 2021. godine.
14. Prema stanju spisa, predmetni postupak je u toku pred Općinskim sudom u Srebreniku. IV.Apelacija
a) Navodi iz apelacije
15. Apelant smatra da mu je zbog dužine trajanja parničnog postupka povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija), zbog čega traži naknadu nematerijalne štete.
b) Odgovori na apelaciju
16. U odgovoru na apelaciju Općinski sud u Srebreniku je predstavio hronološki tok postupka, kako je navedeno u činjeničnom dijelu ove odluke.
17. U odgovoru na apelaciju Općinski sud u Gradačcu je također predstavio hronološki tok postupka, kao što je navedeno u činjeničnom dijelu ove odluke.
V.Relevantni propisi
18. Zakon o parničnom postupku („Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine“ br. 53/03, 73/05, 19/06 i 98/15). Za potrebe ove odluke koristi se neslužbeni prečišćeni tekst sačinjen u Ustavnom sudu, koji u relevantnom dijelu glasi:
Član 10.
Stranka ima pravo da sud odluči o njezinim zahtjevima i prijedlozima u razumnom roku.
Sud je dužan provesti postupak bez odugovlačenja i sa što manje troškova, te onemogućiti svaku zloupotrebu prava koja strankama pripadaju u postupku.
19. Zakon o sudovima Federacije Bosne i Hercegovine („Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine“ br. 38/05, 22/06, 63/10, 7/13 i 52/14). Za potrebe ove odluke koristi se neslužbeni prečišćeni tekst relevantnih odredbi Zakona o sudovima sačinjen u Ustavnom sudu, koji glasi:
Član 31.
Dužnosti predsjednika suda Predsjednik suda odgovoran je za rukovođenje cjelokupnim sudom i sudačkom upravom. [...] VI.Dopustivost
20. Prema članu VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.
21. Ustavni sud naglašava da, u skladu sa članom 18. stav (2) Pravila Ustavnog suda, može izuzetno razmatrati apelaciju i kada nema odluke nadležnog suda, ukoliko apelacija ukazuje na ozbiljna kršenja prava i osnovnih sloboda koje štiti Ustav Bosne i Hercegovine ili međunarodni dokumenti koji se primjenjuju u Bosni i Hercegovini. U konkretnom slučaju, apelant predmetnom apelacijom ukazuje na povredu prava na donošenje odluke u razumnom roku, u smislu odredbi člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije, u predmetnom postupku koji je u toku, pa imajući u vidu činjenično stanje predmeta, Ustavni sud smatra da je predmetna apelacija dopustiva u smislu člana 18. stav (2) Pravila Ustavnog suda.
22. Konačno, apelacija ispunjava i uvjete iz člana 18. st. (3) i (4) Pravila Ustavnog suda, zato što nije očigledno (prima facie) neosnovana, niti postoji neki drugi formalni razlog zbog kojeg ne bi bila dopustiva.
23. Imajući u vidu odredbe člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 18. st. (2), (3) i (4) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud zaključuje da predmetna apelacija ispunjava uvjete u pogledu dopustivosti u odnosu na pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije.
VII.Meritum
24. Apelant smatra da je zbog dužine trajanja predmetnog postupka došlo do povrede prava na suđenje u „razumnom“ roku kao jednog od elemenata prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije.
a)Pravo na pravično suđenje – razuman rok
25. Član II/3. Ustava Bosne i Hercegovine u relevantnom dijelu glasi:
Sva lica na teritoriji Bosne i Hercegovine uživaju ljudska prava i slobode iz stava 2. ovog člana, što uključuje:
e) Pravo na pravično saslušanje u građanskim i krivičnim stvarima i druga prava u vezi sa krivičnim postupkom.
26. Član 6. stav 1. Evropske konvencije u relevantnom dijelu glasi:
Prilikom utvrđivanja građanskih prava i obaveza ili osnovanosti bilo kakve krivične optužbe protiv njega, svako ima pravo na pravično suđenje i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim, zakonom ustanovljenim sudom. [...] Relevantni principi
27. Ustavni sud, prije svega, ističe da se, prema konzistentnoj praksi Evropskog suda za ljudska prava (u daljnjem tekstu: Evropski sud) i Ustavnog suda, razumnost dužine trajanja postupka mora cijeniti u svjetlu okolnosti pojedinog predmeta, vodeći računa o kriterijima uspostavljenim sudskom praksom Evropskog suda, a naročito o složenosti predmeta, ponašanju strana u postupku i nadležnog suda ili drugih javnih vlasti, te o značaju koji konkretna pravna stvar ima za apelanta (vidi Evropski sud, Mikulić protiv Hrvatske, aplikacija broj 53176/99 od 7. februara 2002. godine, Izvještaj broj 2002-I, stav 38).
28. Ustavni sud, podržavajući praksu Evropskog suda, podsjeća na to da član 6. stav 1. Evropske konvencije nameće državama ugovornicama dužnost da organiziraju svoje pravosudne sisteme na način da sudovi mogu zadovoljiti uvjete tog člana, uključujući i obavezu da postupaju u razumnom roku (vidi Evropski sud, Marinović protiv Hrvatske, presuda od 6. oktobra 2005. godine, stav 23).
Period koji se uzima u obzir
29. Ustavni sud će u odnosu na dužinu trajanja predmetnog postupka razmatrati period od 21. februara 2018. godine kao dana podnošenja tužbe Općinskom sudu u Gradačcu, pa do donošenja odluke Ustavnog suda, dakle period od dvije godine i 11 mjeseci.
Analiza dužine trajanja predmetnog postupka
30. Ustavni sud zapaža da se u konkretnom slučaju radi o parničnom postupku koji po zakonu nije hitne prirode. U pogledu ocjene složenosti predmeta, a imajući u vidu činjenice i materijalne dokaze predočene Ustavnom sudu, Ustavni sud zaključuje da se ne može govoriti o složenom predmetu.
31. Analizirajući ponašanje Općinskog suda u Gradačcu, Ustavni sud zapaža da je taj sud u postupku preduzeo samo dvije procesne radnje s ciljem provođenja i okončanja predmetnog postupka. Naime, bez odugovlačenja je dostavio tuženim tužbu na odgovor, te dva mjeseca nakon dostave odgovora na tužbu tuženih preduzeo drugu procesnu radnju kada je dopisom dostavio apelantu odgovore na tužbu. U nastavku postupka Ustavni sud primjećuje neaktivnost u radu ovog suda koja je trajala pet mjeseci, tačnije sve do 30. novembra 2018.
godine kada je predmetni spis dostavio Općinskom sudu u Srebreniku na daljnje postupanje. Ustavni sud zapaža da se postupak pred Općinskim sudom u Gradačcu vodio devet mjeseci, u kojem periodu taj sud nije zakazao pripremno ročište, iako iz stanja spisa proizlazi da za to nije imao procesnih smetnji. Općinski sud u Gradačcu u odgovoru na apelaciju nije ponudio opravdanje za neblagovremeno i neefikasno postupanje u postupku. Analizirajući ponašanje Općinskog suda u Srebreniku, Ustavni sud zapaža dug period potpune neaktivnosti tog suda nakon što mu je kao stvarno i mjesno nadležnom sudu predmet dostavljen na postupanje 30. novembra 2018. godine. Naime, Općinski sud u Srebreniku jednu godinu i oko četiri mjeseca nije preduzimao procesne radnje u predmetnom postupku, a u odgovoru na apelaciju nije ponudio obrazloženje za tako dug period neaktivnosti.
Međutim, u nastavku postupka, Ustavni sud zapaža da je Općinski sud u Srebreniku preduzeo niz procesnih radnji, pa je tako pet puta zakazao pripremno ročište, dok je održao jedno pripremno ročište i zakazao ročište za glavnu raspravu za 2. mart 2021. godine.
32. Također, Ustavni sud podsjeća da je u Odluci o dopustivosti i meritumu broj AP 4101/15 od 10. maja 2017. godine (dostupna na www.ustavnisud.ba) zaključio da kršenje prava na suđenje u razumnom roku koje je utvrđeno u tom predmetu „nije izolirani incident, niti se može pripisati konkretnom slijedu događaja u ovom predmetu, nego je posljedica sistemskih nedostataka u organiziranju pravosuđa i efektivnom ostvarivanju nadležnosti iz ove oblasti i mora biti kvalificirano tako da proizlazi iz prakse koja nije kompatibilna s ustavnim pravom na pravično suđenje“. Ustavni sud smatra da navedena praksa nije primjenjiva u konkretnom slučaju jer se takva pasivnost redovnih sudova mora pripisati konkretnom slijedu događaja u ovom predmetu i ne može se definirati kao posljedica općih okolnosti i nedostataka u organiziranju nadležnosti u oblasti pravosuđa. Dužina trajanja predmetnog postupka mora se sagledati u kontekstu adekvatnosti administriranja pravde od redovnih sudova koji su postupali u predmetnom postupku. Posmatrajući postupak u cjelini, Ustavni sud smatra da je ukupnoj dužini trajanja postupka u odlučujućoj mjeri doprinijela činjenica da redovni sudovi nisu učinkovito postupali, odnosno nisu u razumnim rokovima preduzimali raspoložive procesne radnje, niti su ponudili razloge za takvu neaktivnost. Ocjenjujući apelantovo ponašanje, Ustavni sud zapaža da je apelant u četiri navrata tražio odlaganje ročišta u predmetnom postupku (tri puta na periode od po mjesec dana i jednom na period od dva mjeseca), što ukazuje da je apelant svojim ponašanjem u određenom dijelu doprinio dužini trajanja predmetnog postupka.
Međutim, Ustavni sud smatra da apelantovo ponašanje, iako je u određenom dijelu doprinijelo dužini postupka, ipak nije bilo odlučujući faktor za ukupnu dužinu predmetnog postupka.
33. Na osnovu izloženog, Ustavni sud smatra da dužina predmetnog postupka pred redovnim sudovima ne zadovoljava zahtjev „razumnog roka“ iz člana 6. stav 1. Evropske konvencije, te da postoji kršenje apelantovog prava na „suđenje u razumnom roku“ kao jednog od elemenata prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije.
Pitanje naknade nematerijalne štete
34. U smislu člana 74. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud može odrediti naknadu nematerijalne štete. Međutim, Ustavni sud podsjeća na to da, za razliku od postupka pred redovnim sudovima, naknadu nematerijalne štete određuje u posebnim slučajevima kršenja zagarantiranih ljudskih prava i osnovnih sloboda.
35. S obzirom na odluku u ovom predmetu, a imajući u vidu presude Evropskog suda protiv Bosne i Hercegovine (vidi Evropski sud, Spahić i ostali protiv BiH, aplikacija broj 20514/15 i dr. od 14. novembra 2017. godine, Kunić i ostali protiv BiH, aplikacija broj 68955/12 i dr. od 14. novembra 2017. godine, Elčić i ostali protiv BiH, aplikacija broj 34524/15 i dr. od 17. januara 2019. godine, Golić i ostali protiv BiH, aplikacija broj 51441/16 i dr. od 16. maja 2019. godine i Ugarak i ostali protiv BiH, aplikacija broj 25941/18 i dr. od 19. septembra 2019. godine), dosadašnju praksu, ekonomske uvjete u Bosni i Hercegovini (podaci dostupni na www.bhas.ba) i okolnosti konkretnog slučaja, prema članu 74. Pravila Ustavnog suda, odnosno članu 41. Evropske konvencije, Ustavni sud smatra da u konkretnom slučaju na ime naknade nematerijalne štete zbog nerazumne dužine trajanja postupka apelantu treba isplatiti iznos od 300,00 KM.
36. Ovu naknadu je dužna platiti Vlada Tuzlanskog kantona u roku od tri mjeseca od dana dostavljanja ove odluke, uz obavezu da nakon isteka tog roka plati apelantu zakonsku zateznu kamatu na eventualno neisplaćeni iznos ili dio iznosa naknade određene ovom odlukom.
37. Ova odluka Ustavnog suda u dijelu koji se odnosi na naknadu nematerijalne štete predstavlja izvršnu ispravu.
VIII.Zaključak
38. Ustavni sud zaključuje da postoji kršenje apelantovog prava na „suđenje u razumnom roku“ kao jednog od elemenata prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6.
stav 1. Evropske konvencije jer predmetni postupak traje dvije godine i 11 mjeseci, a toj dužini je u odlučujućoj mjeri doprinijelo neučinkovito postupanje redovnih sudova koji u predmetnom postupku nisu u razumnim rokovima preduzimali raspoložive procesne radnje, niti su ponudili razloge za takvu neaktivnost.
39. Na osnovu člana 57. stav (2) tačka b), člana 59. st. (1) i (2), člana 62. stav (7), člana 72. st. (4) i (5) i člana 74. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
40. Prema članu VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće. Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Zlatko M. Knežević