Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o meritumu u predmetu AP-1643/20 (A.G.)

Odluka donesena 07. 04. 2021.

Povreda
Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje)
  • Građanski postupak
  • Pravično suđenje - razuman rok
  • Naknada štete
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-1643/20

Apelacija

Odluka o meritumu

07. 04. 2021.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u sastavu: predsjednik Zlatko M. Knežević, potpredsjednici Mato Tadić i Mirsad Ćeman i sudije Valerija Galić, Miodrag Simović i Seada Palavrić, na sjednici održanoj 7. aprila 2021. godine, u predmetu broj AP 1643/20, rješavajući apelaciju koju je podnio A. G., na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 57. stav (2) tačka b), člana 59. st. (1) i (2), člana 62. stav (7), člana 72. st. (4) i (5) i člana 74. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – prečišćeni tekst („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ broj 94/14), donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI I MERITUMU

Usvaja se apelacija koju je podnio A. G.

Utvrđuje se povreda člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda zbog dužine trajanja parničnog postupka koji se vodi pred Općinskim sudom u Sarajevu u predmetu broj 65 0 Mal 667608 17 Mal.

Na osnovu člana 62. stav (7) Pravila Ustavnog suda, nalaže se predsjednici Općinskog suda u Sarajevu da odmah preduzme odgovarajuće mjere za okončanje postupka u predmetu broj 65 0 Mal 667608 17 Mal, u skladu sa članom II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članom 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.

Na osnovu člana 74. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, nalaže se Vladi Sarajevskog kantona da A. G. isplati iznos od 300,00 KM na ime naknade nematerijalne štete zbog dužine trajanja predmetnog postupka, i to u roku od tri mjeseca od dostavljanja ove odluke, uz obavezu da nakon isteka tog roka plati zakonsku zateznu kamatu na eventualno neisplaćeni iznos ili dio iznosa naknade određene ovom odlukom.

Na osnovu člana 72. stav (5) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, nalaže se predsjednici Općinskog suda u Sarajevu i Vladi Sarajevskog kantona da najkasnije u roku od tri mjeseca od dostavljanja ove odluke obavijeste Ustavni sud Bosne i Hercegovine o preduzetim mjerama s ciljem izvršenja ove odluke.

OBRAZLOŽENJE

I.Uvod

1. Apelant A. G. (u daljnjem tekstu: apelant) iz Sarajeva, kojeg zastupa Advokatsko društvo s ograničenom odgovornošću „Nedžad E. Beća“ iz Sarajeva, podnio je 6. maja 2020. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) zbog dužine trajanja parničnog postupka koji se vodi pred Općinskim sudom u Sarajevu (u daljnjem tekstu: Općinski sud) u predmetu broj 65 0 Mal 667608 17 Mal.

II.Postupak pred Ustavnim sudom

2. Na osnovu člana 23. Pravila Ustavnog suda, od Općinskog suda zatraženo je 5. oktobra 2020. godine da dostavi odgovor na apelaciju, a 18. februara 2021. godine da dostavi obavijest o statusu predmeta.

3. Općinski sud je odgovor na apelaciju dostavio 13. oktobra 2021. godine, a obavijest 4. marta 2021. godine.

III.Činjenično stanje

4. Činjenice predmeta koje proistječu iz apelacionih navoda i dokumenata predočenih Ustavnom sudu mogu se sumirati na sljedeći način.

5. Apelant je 19. septembra 2017. godine podnio tužbu protiv tuženika (E. K.) radi naknade nematerijalne štete (v. sp. 2.000,00 KM).

6. Apelant je 31. oktobra 2017. godine dostavio punomoć za zastupanje u predmetnoj pravnoj stvari za advokata Nedžada Beću.

7. Općinski sud je 5. decembra 2017. godine dostavio tuženiku tužbu na odgovor.

8. Podnescima od 26. decembra 2018. godine i 6. maja 2020. godine apelant je predložio donošenje presude zbog propuštanja.

9. Općinski sud je zakazao pripremno ročište za 29. oktobar 2020. godine budući da u konkretnom slučaju nisu ispunjeni uvjeti za donošenje presude zbog propuštanja (zahtjev za donošenje takve presude nije sadržan u apelantovoj tužbi).

10. Općinski sud je 29. oktobra 2020. godine održao pripremno ročište na kojem je apelantov punomoćnik predložio izvođenje dokaza vještačenjem po vještaku medicinske struke na okolnost visine nematerijalne štete koju je apelant pretrpio, a koji nalaz se ima izraditi na osnovu dokumentacije iz predmetnog parničnog spisa, kao i kaznenog spisa broj 65 0 K 507775 16 K, te na osnovu neposrednog intervjua s apelantom. Glavna rasprava zakazana je za 19. januar 2021. godine.

11. Apelant je 23. novembra 2020. godine predujmio troškove vještačenja.

12. Općinski sud je 4. decembra 2020. godine rješenjem odredio provođenje predloženog vještačenja, te tražio od Kaznenog odjeljenja priklapanje kaznenog spisa broj 65 0 K 507775 16 K.

13. Općinski sud je odgodio glavnu raspravu za 23. mart 2021. godine budući da u međuvremenu nije dostavljana tražena dokumentacija potrebna za vještačenje, te vještak nije mogao izraditi nalaz i mišljenje.

14. Prema stanju spisa, predmet je u toku pred Općinskim sudom.

IV.Apelacija

a) Navodi iz apelacije

15. Apelant smatra da mu je zbog nepostupanja suda po zahtjevu za donošenje presude zbog propuštanja povrijeđeno pravo na suđenje u razumnom roku kao jednog od segmenata prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija). Apelant nadalje traži isplatu nematerijalne štete u iznosu od 1.000,00 KM.

b) Odgovori na apelaciju

16. U odgovoru na apelaciju i obavijesti o statusu predmeta Općinski sud je ukratko naveo hronologiju postupanja, predstavljenu u činjeničnom dijelu ove odluke. Pri tome je sud naveo da postupa u okviru propisanih rokova koliko je to objektivno moguće s obzirom na obimnost referata, te činjenicu da prednost u rješavanju imaju predmeti koji su obuhvaćeni Planom rješavanja predmeta, a koji obuhvata najstarije predmete u referatu. U konkretnom slučaju predmet nije obuhvaćen Planom rješavanja predmeta.

V.Relevantni propisi

17. Zakon o parničnom postupku („Službene novine Federacije BiH“ br. 53/03, 73/05, 19/06 i 98/15). Za potrebe ove odluke koristi se neslužbeni prečišćeni tekst sačinjen u Ustavnom sudu, koji u relevantnom dijelu glasi:

Član 10.

(1) Stranka ima pravo da sud odluči o njezinim zahtjevima i prijedlozima u razumnom roku.

(2) Sud je dužan provesti postupak bez odugovlačenja i sa što manje troškova, te onemogućiti svaku zloupotrebu prava koja strankama pripadaju u postupku.

Član 75.

(1) Po prijemu odgovora na tužbu, odnosno odgovora na protutužbu, sud će zakazati pripremno ročište.

(2) Ako tuženik nije dostavio odgovor na tužbu, a tužitelj u tužbi nije tražio donošenje presude zbog propuštanja, sud će zakazati pripremno ročište po isteku roka za podnošenje odgovora na tužbu.

(3) Datum održavanja pripremnoga ročišta sud će, po pravilu, odrediti uz prethodnu konzultaciju sa strankama.

(4) Pripremno ročište održati će se, po pravilu, najkasnije u roku od 30 dana od dana prijema u sudu pismenoga odgovora na tužbu, odnosno od dana proteka roka za podnošenje odgovora na tužbu, ili, ako je tuženik podnio protutužbu, u roku od 30 dana od dana prijema odgovora na protutužbu.

18. Zakon o sudovima Federacije Bosne i Hercegovine („Službene novine FBiH“ br. 38/05, 22/06, 63/10, 7/13 i 52/14). Za potrebe ove odluke koristi se neslužbeni prečišćeni tekst relevantnih odredbi Zakona o sudovima sačinjen u Ustavnom sudu, koji glasi:

Član 31.

Dužnosti predsjednika suda Predsjednik suda odgovoran je za rukovođenje cjelokupnim sudom i sudačkom upravom. [...] VI.Dopustivost

19. Prema članu VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, Ustavni sud ima apelacionu nadležnost za pitanja iz Ustava koja se pojave na osnovu presude bilo kojeg drugog suda u Bosni i Hercegovini.

20. Ustavni sud naglašava da, u skladu sa članom 18. stav (2) Pravila Ustavnog suda, može izuzetno razmatrati apelaciju i kada nema odluke nadležnog suda, ukoliko apelacija ukazuje na ozbiljna kršenja prava i osnovnih sloboda koje štiti Ustav Bosne i Hercegovine ili međunarodni dokumenti koji se primjenjuju u Bosni i Hercegovini. U konkretnom slučaju, apelant predmetnom apelacijom ukazuje na povredu prava na donošenje odluke u razumnom roku, u smislu odredbi člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije u predmetnom parničnom postupku koji je u toku, pa imajući u vidu činjenično stanje predmeta, Ustavni sud smatra da je predmetna apelacija dopustiva u smislu člana 18. stav (2) Pravila Ustavnog suda.

21. Osim toga, apelacija ispunjava i uvjete iz člana 18. st. (3) i (4) Pravila Ustavnog suda jer ne postoji neki formalni razlog zbog kojeg ne bi bila dopustiva, niti je očigledno (prima facie) neosnovana.

22. Imajući u vidu odredbe člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 18. st. (2), (3) i (4) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud zaključuje da predmetna apelacija ispunjava uvjete u pogledu dopustivosti u odnosu na pravo na pravično suđenje iz člana 6. stav 1. Evropske konvencije. VII.Meritum

23. Apelant smatra da je zbog dužine trajanja predmetnog postupka došlo do povrede prava na suđenje u „razumnom“ roku kao jednog od segmenata prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije.

Pravo na pravično suđenje – razuman rok

24. Član II/3. Ustava Bosne i Hercegovine u relevantnom dijelu glasi:

Sva lica na teritoriji Bosne i Hercegovine uživaju ljudska prava i slobode iz stava 2. ovog člana, što uključuje:

e) Pravo na pravično saslušanje u građanskim i krivičnim stvarima i druga prava u vezi sa krivičnim postupkom.

25. Član 6. Evropske konvencije u relevantnom dijelu glasi:

1) Prilikom utvrđivanja njegovih građanskih prava i obaveza ili krivične optužbe protiv njega, svako ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom ustanovljenim zakonom. […] Relevantna načela

26. Ustavni sud, prije svega, ukazuje da se, prema konzistentnoj praksi Evropskog suda za ljudska prava (u daljnjem tekstu: Evropski sud) i Ustavnog suda, razumnost dužine trajanja postupka mora cijeniti u svjetlu okolnosti pojedinog predmeta, vodeći računa o kriterijima uspostavljenim sudskom praksom Evropskog suda, a naročito o složenosti predmeta, ponašanju strana u postupku i nadležnog suda ili drugih javnih vlasti, te o značaju koji konkretna pravna stvar ima za apelanta (vidi Evropski sud, Mikulić protiv Hrvatske, aplikacija broj 53176/99 od 7. februara 2002. godine, Izvještaj broj 2002-I, stav 38).

27. Ustavni sud, podržavajući praksu Evropskog suda, podsjeća na to da član 6. stav 1. Evropske konvencije nameće državama ugovornicama dužnost da organiziraju svoje pravosudne sisteme tako da sudovi mogu zadovoljiti uvjete tog člana, uključujući i obavezu da postupaju u razumnom roku (vidi Evropski sud, Marinović protiv Hrvatske, presuda od 6. oktobra 2005. godine, stav 23).

Razdoblje koje treba uzeti u obzir

28. Ustavni zapaža da je predmetni parnični postupak pokrenut tužbom od 19. septembra 2017. godine, te da do donošenja odluke Ustavnog suda nije okončan. Dakle, relevantno razdoblje koje Ustavni sud treba uzeti pri ocjeni dužine predmetnog postupka jeste oko tri godine i šest mjeseci. Analiza dužine trajanja predmetnog postupka

29. Ustavni sud zapaža da se u konkretnom slučaju radi o parničnom postupku koji je apelant pokrenuo radi naknade štete. Imajući u vidu činjenično stanje predmeta, odnosno činjenicu da je u predmetnom postupku predloženo izvođenje dokaza vještačenjem po vještaku medicinske struke, te da je potrebno pribaviti dokumentaciju iz kaznenog spisa radi provođenja predloženog vještačenja, Ustavni sud ukazuje da se u konkretnom slučaju radi o relativno složenom predmetu.

30. Ocjenjujući apelantovo ponašanje, Ustavni sud zapaža da apelant prilikom podnošenja tužbe nije dostavio odgovarajuću punomoć, pa je tužba dostavljena na odgovor tek nakon dostavljanja punomoći za zastupanje 31. oktobra 2017. godine (dakle, nakon oko mjesec dana od podnošenja). Međutim, Ustavni sud primjećuje da je nakon toga apelant aktivno sudjelovao u postupku.

31. Ocjenjujući ponašanje Općinskog suda, Ustavni sud zapaža da je nakon dostavljanja tužbe na odgovor tuženiku pripremno ročište održano tek po preteku razdoblja od oko dvije godine i jedanaest mjeseci. Navedeno razdoblje predstavlja razdoblje neopravdane pasivnosti jer iz stanja spisa proistječe da sud nije imao procesnih smetnji za održavanje pripremnog ročišta. Nakon toga, Općinski sud je redovno preduzimao procesne radnje (odredio vještaka i zakazao ročište za glavnu raspravu, ali je iz opravdanih razloga ročište za glavnu raspravu moralo biti odgođeno). Ustavni sud zapaža da u odgovoru na apelaciju Općinski sud nije ponudio obrazloženje za neaktivnost od oko dvije godine i jedanaest mjeseci navodeći samo da predmet nije uvršten u Plan rješavanja predmeta, što ukazuje na to da je sasvim neizvjesno i kada će biti okončan. Imajući u vidu izloženo stanje predmeta, Ustavni sud smatra da je Općinski sud odgovoran za tako dugo trajanje postupka imajući u vidu naprijed navedeno razdoblje neaktivnosti i činjenicu da je zakazao pripremno ročište nakon oko dvije godine i jedanaest mjeseci, te da dužina trajanja predmetnog postupka prelazi granice „razumnoga roka“ (vidi Ustavni sud, Odluka o dopustivosti i meritumu broj AP 4714/19 od 28. oktobra 2020. godine, dostupna na internetskoj stranici Ustavnog suda www.ustavnisud.ba). Nadalje, Ustavni sud podsjeća da je u Odluci o dopustivosti i meritumu broj AP 4101/15 od 10. maja 2017. godine (odluka dostupna na www.ustavnisud.ba) zaključio da kršenje prava na suđenje u razumnom roku koje je utvrđeno u tom predmetu „nije izolirani incident, niti se može pripisati konkretnom slijedu događaja u ovom predmetu, nego je posljedica sistemskih nedostataka u organiziranju pravosuđa i efektivnom ostvarivanju nadležnosti iz ove oblasti i mora biti kvalificirano tako da proistječe iz prakse koja nije kompatibilna s ustavnim pravom na pravično suđenje“. Ustavni sud smatra da navedena praksa nije primjenjiva u konkretnom slučaju jer se takva pasivnost Općinskog suda može pripisati konkretnom slijedu događaja u ovom predmetu i ne može se definirati kao posljedica općih okolnosti i nedostataka u organiziranju nadležnosti u oblasti pravosuđa.

32. Na osnovu izloženog, Ustavni sud smatra da dužina predmetnog postupka ne zadovoljava zahtjev „razumnog roka“ iz člana 6. stav 1. Evropske konvencije, te da postoji kršenje apelantovog prava na „suđenje u razumnom roku“ kao jednog od elemenata prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije.

Pitanje naknade nematerijalne štete

33. U smislu člana 74. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud može odrediti naknadu nematerijalne štete. Međutim, Ustavni sud podsjeća na to da, za razliku od postupka pred redovnim sudovima, naknadu nematerijalne štete određuje u posebnim slučajevima kršenja zagarantiranih ljudskih prava i osnovnih sloboda.

34. S obzirom na odluku u ovom predmetu, a imajući u vidu presude Evropskog suda protiv Bosne i Hercegovine (vidi Evropski sud, Spahić i ostali protiv BiH, aplikacija broj 20514/15 i dr. od 14. novembra 2017. godine, Kunić i ostali protiv BiH, aplikacija broj 68955/12 i dr. od 14. novembra 2017. godine, Elčić i ostali protiv BiH, aplikacija broj 34524/15 i dr. od 17. januara 2019. godine, Golić i ostali protiv BiH, aplikacija broj 51441/16 i dr. od 16. maja 2019. godine i Ugarak i ostali protiv BiH, aplikacija broj 25941/18 i dr. od 19. septembra 2019. godine), dosadašnju praksu, ekonomske uvjete u Bosni i Hercegovini (podaci dostupni na www.bhas.ba) i okolnosti konkretnog slučaja, prema članu 74. Pravila Ustavnog suda, odnosno članu 41. Evropske konvencije, Ustavni sud smatra da u konkretnom slučaju na ime naknade nematerijalne štete zbog nerazumne dužine trajanja predmetnog postupka apelantu treba isplatiti iznos od 300,00 KM.

35. Ovu naknadu je dužna platiti Vlada Sarajevskog kantona u roku od tri mjeseca od dana dostavljanja ove odluke, uz obavezu da nakon isteka tog roka apelantu plati zakonsku zateznu kamatu na eventualno neisplaćeni iznos ili dio iznosa naknade određene ovom odlukom.

36. Ova odluka Ustavnog suda u dijelu koji se odnosi na naknadu nematerijalne štete predstavlja izvršnu ispravu.

VIII.Zaključak

37. Ustavni sud zaključuje da postoji kršenje prava na „suđenje u razumnom roku“ kao jednog od segmenata prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije jer je Općinski sud u predmetnom postupku koji traje oko tri godine i šest mjeseci zakazao pripremno ročište nakon razdoblja neaktivnosti od dvije godine i jedanaest mjeseci, pri čemu nije ponudio objektivno prihvatljivo opravdanje za tako dugo razdoblje neaktivnosti. Takvo postupanje u konkretnom slučaju predstavlja neadekvatno administriranje pravde od Općinskog suda, odnosno postupanje koje je suprotno standardima prava na pravično suđenje i ne zadovoljava zahtjeve prava na suđenje u razumnom roku.

38. Na osnovu člana 57. stav (2) tačka b), člana 59. st. (1) i (2), člana 62. stav (7), člana 72. st. (4) i (5) i člana 74. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

39. Prema članu VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće. Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Zlatko M. Knežević

Odluka o meritumu u predmetu AP-1643/20 (A.G.) | Sudska praksa | Aktio