Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o meritumu u predmetu AP-378/20 (H. V.)
Odluka donesena 03. 03. 2021.
- Povreda
- Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje)
- Građanski postupak
- Pravično suđenje - razuman rok
Sastav suda
Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević
Citirani propisi
- Zakon o parničnom postupku
- Zakon o sudovima u Federaciji Bosne i Hercegovine
- Ukaz o proglašenju Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku
- Ukaz o proglašenju Zakona o dopuni Zakona o sudovima u Federaciji Bosne i Hercegovine
- Ukaz o proglašenju Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima u Federaciji Bosne i Hercegovine
- Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima u Federaciji Bosne i Hercegovine
- Zakon o izmjeni Zakona o parničnom postupku
- Zakon o sudovima u Federaciji Bosne i Hercegovine
- Zakon o dopunama Zakona o parničnom postupku
- Ukaz o proglašenju Zakona o parničnom postupku
- Pravila Ustavnog Suda Bosne i Hercegovine · čl. 74
Predmeti (1)
AP-378/20
Apelacija
Odluka o meritumu
03. 03. 2021.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u sastavu: predsjednik Zlatko M. Knežević, potpredsjednici Mato Tadić i Mirsad Ćeman i sudije Valerija Galić, Miodrag Simović i Seada Palavrić, na sjednici održanoj 3. marta 2021. godine, u predmetu broj AP 378/20, rješavajući apelaciju koju je podnio Hamdija Veladžić, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 57. stav (2) tačka b), člana 59. st. (1) i (2), člana 62. stav (7), člana 72. st. (4) i (5) i člana 74. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – prečišćeni tekst („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ broj 94/14), donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI I MERITUMU
Usvaja se apelacija koju je podnio Hamdija Veladžić.
Utvrđuje se povreda člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda zbog dužine trajanja parničnog postupka koji se vodi pred Općinskim sudom u Bihaću u predmetu broj 17 0 Ps 071424 15 Ps.
Na osnovu člana 62. stav (7) Pravila Ustavnog suda, nalaže se predsjedniku Općinskog suda u Bihaću da, shodno ovoj odluci, odmah preduzme odgovarajuće mjere za okončanje postupka u predmetu broj 17 0 Ps 071424 15 Ps, shodno članu II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članu 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.
Na osnovu člana 74. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, nalaže se Vladi Unsko-sanskog kantona da Hamdiji Veladžiću isplati iznos od 500,00 KM na ime naknade nematerijalne štete zbog dužine trajanja predmetnog parničnog postupka, i to u roku od tri mjeseca od dostavljanja ove odluke, uz obavezu da nakon isteka tog roka plati zakonsku zateznu kamatu na eventualno neisplaćeni iznos ili dio iznosa naknade određene ovom odlukom.
Na osnovu člana 72. stav (5) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, nalaže se predsjedniku Općinskog suda u Bihaću i Vladi Unsko-sanskog kantona da najkasnije u roku od tri mjeseca od dostavljanja ove odluke obavijeste Ustavni sud Bosne i Hercegovine o preduzetim mjerama s ciljem izvršenja ove odluke.
OBRAZLOŽENJE
IUvod 1Hamdija Veladžić (u daljnjem tekstu: apelant) iz Bihaća podnio je 28. januara 2020. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) zbog dužine trajanja parničnog postupka koji se vodi pred Općinskim sudom u Bihaću (u daljnjem tekstu: Općinski sud) u predmetu broj 17 0 Ps 071424 15 Ps.
IIPostupak pred Ustavnim sudom 2Na osnovu člana 23. Pravila Ustavnog suda, od Općinskog suda je zatraženo 21. maja 2020. godine da dostavi odgovor na apelaciju, te je od Općinskog suda 18. decembra 2020. godine zatražena informacija o statusu predmeta.
3Općinski sud je odgovor na apelaciju dostavio 8. juna 2020. godine, kao i traženu informaciju o statusu predmeta.
IIIČinjenično stanje 4Činjenice predmeta koje proistječu iz apelacionih navoda i dokumenata predočenih Ustavnom sudu mogu se sumirati na sljedeći način.
5Apelant je 2. oktobra 2015. godine podnio Općinskom sudu tužbu protiv tuženog (DOO „Interkeramika“ Bihać) radi isplate duga za izvršene advokatske usluge u iznosu od 80.734,56 KM. 6Općinski sud je 9. marta 2016. godine održao pripremno ročište na kojem je naložio apelantu da u ostavljenom roku dostavi dokazne prijedloge, te naveo da će nastavak pripremnog ročišta zakazati kada se za to steknu uvjeti, odnosno kada apelant dostavi dokazne prijedloge. Apelant je 24. marta 2016. godine postupio po nalogu suda.
7Općinski sud je 21. aprila 2017. godine održao nastavak pripremnog ročišta na kojem je naložio tuženom da dostavi ovjerenu kopiju potvrde o plaćanju od 2. marta 2013. godine, te je naložio apelantu da se u roku od osam dana od dana kada mu bude dostavljen podnesak tuženog s potvrdom o plaćanju od 2. marta 2013. godine očituje o prijedlogu tuženog za zaključenje sudske nagodbe. 8Tuženi je 28. aprila 2017. godine dostavio traženi dokaz. Općinski sud je dopisom od 11. maja 2017. godine dostavio apelantu navedeni dokaz tuženog. Apelant je 24. maja 2017. godine vratio navedeni dokaz tuženog, te zatražio da tuženi navedeni dokaz dostavi u ovjerenoj fotokopiji, a da originalni primjerak donese na naredno ročište.
9Općinski sud je 14. juna 2017. godine održao nastavak pripremnog ročišta na kojem je apelant iskazao spremnost da se nagodi s tuženim, te zatražio od tuženog da dostavi ponudu o iznosu, načinu i roku isplate duga. S obzirom na to da su parnične stranke predložile da se u tu svrhu odredi nastavak pripremnog ročišta, Općinski sud je usvojio prijedlog parničnih stranka i nastavak pripremnog ročišta zakazao za 28. august 2017. godine.
10Općinski sud je 28. augusta 2017. godine održao nastavak pripremnog ročišta na kojem je tuženi podnio kompenzacionu protivtužbu protiv apelanta radi isplate duga u iznosu od 26.964,79 KM sa zakonskom zateznom kamatom, zbog čega je nastavak pripremnog ročišta zakazao za 12. oktobar 2017. godine. Apelant je 14. septembra 2017. godine dostavio odgovor na protivtužbu. 11Općinski sud je 14. februara 2018. godine održao nastavak pripremnog ročišta, te je na prijedlog parničnih stranaka nastavak ročišta zakazao za 2. april 2018. godine na kojem bi Općinski sud odlučio koji će se od predloženih materijalnih dokaza izvesti na glavnoj raspravi, te kako bi odlučio i o ostalim prijedlozima dokaza parničnih stranaka.
12Apelant je 27. septembra i 14. novembra 2019. godine urgirao postupanje Općinskog suda radi zakazivanja novog termina održavanja pripremnog ročišta.
13Općinski sud je zakazao nastavak pripremnog ročišta za 22. april 2020. godine, ali ga je odgodio zbog pandemije uzrokovane virusom COVID-19, te novi nastavak pripremnog ročišta zakazao za 16. juni 2020. godine.
14Općinski sud je nastavak pripremnog ročišta održao 16. juna 2020. godine na kojem je predložen veliki broj materijalnih dokaza, saslušanje svjedoka i parničnih stranaka, vještačenje po vještaku finansijske struke, a ročište za glavu raspravu je zakazao za 1. septembar 2020. godine, te je nakon toga spis predmeta dostavio vještaku finansijske struke radi izrade nalaza i mišljenja. Općinski sud je odgodio ročište za glavnu raspravu zakazano za 1. septembar 2020. godine, a nakon toga i ročište zakazano za 8. februar 2021. godine jer vještak nije bio izradio nalaz i mišljenje, te je ročište za glavnu raspravu zakazao za 19. april 2021. godine.
15Prema stanju spisa, predmetni postupak je u toku pred Općinskim sudom.
IVApelacija
a) Navodi iz apelacije 16Apelant smatra da mu je zbog dužine trajanja predmetnog parničnog postupka pred Općinskim sudom povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija), zbog čega traži naknadu nematerijalne štete. Apelant je opisao tok postupka do podnošenja apelacija, te istakao da „ovaj parnični postupak traje duže od četiri godine i tri mjeseca, a Općinski sud još uvijek nije okončao pripremno ročište“.
b) Odgovor na apelaciju 17Općinski sud je u odgovoru na apelaciju naveo da je u predmetnom postupku tri puta mijenjan postupajući sudija, da je trenutno postupajući sudija zakazao ročište za 22. april 2020. godine, ali je to ročište odgođeno zbog pandemije uzrokovane virusom COVID-19. Općinski sud je u informaciji o statusu predmeta naveo da je predmetni spis dostavljen vještaku finansijske struke radi izrade nalaza i mišljenja, ali vještak još uvijek nije sačinio nalaz i mišljenje, zbog čega je Općinski sud odgađao zakazana ročišta.
VRelevantni propisi 18Zakon o parničnom postupku („Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine“ br. 53/03, 73/05, 19/06 i 98/15). Za potrebe ove odluke koristi se neslužbeni prečišćeni tekst sačinjen u Ustavnom sudu, koji u relevantnom dijelu glasi:
Član 10.
Stranka ima pravo da sud odluči o njezinim zahtjevima i prijedlozima u razumnom roku.
Sud je dužan provesti postupak bez odugovlačenja i sa što manje troškova, te onemogućiti svaku zloupotrebu prava koja strankama pripadaju u postupku.
Član 420.
U postupku u parnicama iz radnih odnosa, a naročito pri određivanju rokova i ročišta, sud će uvijek obraćati naročitu pažnju na potrebu hitnog rješavanja radnih sporova.
19Zakon o sudovima Federacije Bosne i Hercegovine („Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine“ br. 38/05, 22/06, 63/10, 7/13 i 52/14). Za potrebe ove odluke koristi se neslužbeni prečišćeni tekst relevantnih odredbi Zakona o sudovima sačinjen u Ustavnom sudu, koji glasi: Član 31.
Dužnosti predsjednika suda Predsjednik suda odgovoran je za rukovođenje cjelokupnim sudom i sudačkom upravom. [...] VIDopustivost 20Prema članu VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.
21Ustavni sud naglašava da, u skladu sa članom 18. stav (2) Pravila Ustavnog suda, može izuzetno razmatrati apelaciju i kada nema odluke nadležnog suda, ukoliko apelacija ukazuje na ozbiljna kršenja prava i osnovnih sloboda koje štiti Ustav Bosne i Hercegovine ili međunarodni dokumenti koji se primjenjuju u Bosni i Hercegovini. U konkretnom slučaju, apelant predmetnom apelacijom ukazuje na povredu prava na donošenje odluke u razumnom roku, u smislu odredbi člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije, u predmetnom postupku koji je u toku, pa imajući u vidu činjenično stanje predmeta, Ustavni sud smatra da je predmetna apelacija dopustiva u smislu člana 18. stav (2) Pravila Ustavnog suda.
22Konačno, apelacija ispunjava i uvjete iz člana 18. st. (3) i (4) Pravila Ustavnog suda zato što nije očigledno (prima facie) neosnovana, niti postoji neki drugi formalni razlog zbog kojeg ne bi bila dopustiva.
23Imajući u vidu odredbe člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 18. st. (2), (3) i (4) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud zaključuje da predmetna apelacija ispunjava uvjete u pogledu dopustivosti u odnosu na pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije.
VIIMeritum 24Apelant smatra da je zbog dužine trajanja predmetnog postupka došlo do povrede prava na suđenje u „razumnom“ roku kao jednog od elemenata prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije.
Pravo na pravično suđenje – razuman rok 25Član II/3. Ustava Bosne i Hercegovine u relevantnom dijelu glasi:
Sva lica na teritoriji Bosne i Hercegovine uživaju ljudska prava i slobode iz stava 2. ovog člana, što uključuje:
e) Pravo na pravično saslušanje u građanskim i krivičnim stvarima i druga prava u vezi sa krivičnim postupkom.
26Član 6. stav 1. Evropske konvencije u relevantnom dijelu glasi:
Prilikom utvrđivanja građanskih prava i obaveza ili osnovanosti bilo kakve krivične optužbe protiv njega, svako ima pravo na pravično suđenje i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim, zakonom ustanovljenim sudom. [...] Relevantni principi 27Ustavni sud, prije svega, ističe da se, prema konzistentnoj praksi Evropskog suda za ljudska prava (u daljnjem tekstu: Evropski sud) i Ustavnog suda, razumnost dužine trajanja postupka mora cijeniti u svjetlu okolnosti pojedinog predmeta, vodeći računa o kriterijima uspostavljenim sudskom praksom Evropskog suda, a naročito o složenosti predmeta, ponašanju strana u postupku i nadležnog suda ili drugih javnih vlasti, te o značaju koji konkretna pravna stvar ima za apelanta (vidi Evropski sud, Mikulić protiv Hrvatske, aplikacija broj 53176/99 od 7. februara 2002. godine, Izvještaj broj 2002-I, stav 38).
28Ustavni sud, podržavajući praksu Evropskog suda, podsjeća na to da član 6. stav 1. Evropske konvencije nameće državama ugovornicama dužnost da organiziraju svoje pravosudne sisteme na način da sudovi mogu zadovoljiti uvjete tog člana, uključujući i obavezu da postupaju u razumnom roku (vidi Evropski sud, Marinović protiv Hrvatske, presuda od 6. oktobra 2005. godine, stav 23).
Period koji se uzima u obzir 29Ustavni sud će u odnosu na dužinu trajanja predmetnog postupka razmatrati period od 2. oktobra 2015. godine kao dana podnošenja tužbe, pa do donošenja odluke Ustavnog suda, dakle period od pet godina i četiri mjeseca.
Analiza dužine trajanja predmetnog postupka 30U konkretnom slučaju, u pogledu ocjene složenosti predmeta, Ustavni sud zapaža da se u predmetnom postupku odlučuje o apelantovoj tužbi i o protivtužbi tuženog, te imajući u vidu činjenično stanje predmeta, Ustavni sud smatra da se radi o relativno složenom predmetu. 31Ocjenjujući ponašanje Općinskog suda, Ustavni sud zapaža da je taj sud u predmetnom postupku preduzimao procesne radnje u smislu da je zakazivao i održavao pripremno ročište i nastavke pripremnog ročišta, zakazivao ročišta za glavnu raspravu, nalagao strankama da dostave određenu traženu dokumentaciju, te naložio provođenje finansijskog vještačenja, s tim da je između pojedinih nastavaka pripremnog ročišta protekao veoma dug period. Naime, Ustavni sud zapaža da je prvi nastavak pripremnog ročišta održao tek nakon jedne godine i jednog mjeseca nakon održanog prethodnog ročišta, dok je drugi nastavak pripremnog ročišta održao 14. februara 2018. godine, dakle šest mjeseci nakon održanog prethodnog nastavka ročišta. Također, Ustavni sud zapaža da je nakon toga sljedeći nastavak pripremnog ročišta održao tek 16. juna 2020. godine, dakle dvije godine i četiri mjeseca nakon održanog prethodnog nastavka ročišta. Općinski sud je u odgovoru na apelaciju naveo da je ročište koje je bilo zakazano za 22. april 2020. godine odgodio zbog pandemije uzrokovane virusom COVID-19, a da je novo ročište zakazao za 16. juni 2020. godine. U vezi s tim, Ustavni sud smatra da se nepostupanje ovog suda u navedenom periodu može smatrati objektivnom okolnosti uzrokovanom epidemiološkom situacijom koja je u navedenom periodu utjecala na postupanje suda. Međutim, Ustavni sud smatra da se razlozi koje je Općinski sud naveo u odgovoru na apelaciju ne mogu prihvatiti kao opravdanje za gore utvrđene periode neaktivnosti prije nastupanja okolnosti uzrokovanih virusom COVID-19.
32Nadalje, Ustavni sud podsjeća da je u Odluci o dopustivosti i meritumu broj AP 4101/15 od 10. maja 2017. godine (dostupna na www.ustavnisud.ba) zaključio da kršenje prava na suđenje u razumnom roku koje je utvrđeno u tom predmetu „nije izolirani incident, niti se može pripisati konkretnom slijedu događaja u ovom predmetu, nego je posljedica sistemskih nedostataka u organiziranju pravosuđa i efektivnom ostvarivanju nadležnosti iz ove oblasti i mora biti kvalificirano tako da proizlazi iz prakse koja nije kompatibilna sa ustavnim pravom na pravično suđenje“. Ustavni sud smatra da navedena praksa nije primjenjiva u konkretnom slučaju jer se takva pasivnost Općinskog suda može pripisati konkretnom slijedu događaja u predmetnom postupku i ne može se definirati kao posljedica općih okolnosti i nedostataka u organiziranju nadležnosti u oblasti pravosuđa. Dužina trajanja predmetnog postupka mora se sagledati u kontekstu adekvatnosti administriranja pravde od Općinskog suda. U tom kontekstu, Ustavni sud zapaža da se predmetni postupak pred Općinskim sudom vodi već pet godina i četiri mjeseca, te da još uvijek, prema stanju spisa, nije okončan prvostepeni postupak. Stoga se naprijed navedeni periodi pasivnosti u tako dugom periodu moraju okarakterizirati kao neadekvatno administriranje pravde, suprotno standardima prava na pravično suđenje. Ocjenjujući apelantovo ponašanje, Ustavni sud ne nalazi da je apelant svojim ponašanjem u značajnoj mjeri doprinio dužini trajanja postupka. 33Na osnovu izloženog, Ustavni sud smatra da dužina predmetnog parničnog postupka ne zadovoljava zahtjev „razumnog roka“ iz člana 6. stav 1. Evropske konvencije, te da postoji kršenje apelantovog prava na „suđenje u razumnom roku“ kao jednog od elemenata prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije.
Pitanje naknade nematerijalne štete 34U smislu člana 74. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud može odrediti naknadu nematerijalne štete. Međutim, Ustavni sud podsjeća na to da, za razliku od postupka pred redovnim sudovima, naknadu nematerijalne štete određuje u posebnim slučajevima kršenja zagarantiranih ljudskih prava i osnovnih sloboda.
35S obzirom na odluku u ovom predmetu, a imajući u vidu presude Evropskog suda protiv Bosne i Hercegovine (vidi Evropski sud, Spahić i ostali protiv BiH, aplikacija broj 20514/15 i dr. od 14. novembra 2017. godine, Kunić i ostali protiv BiH, aplikacija broj 68955/12 i dr. od 14. novembra 2017. godine, Elčić i ostali protiv BiH, aplikacija broj 34524/15 i dr. od 17. januara 2019. godine, Golić i ostali protiv BiH, aplikacija broj 51441/16 i dr. od 16. maja 2019. godine i Ugarak i ostali protiv BiH, aplikacija broj 25941/18 i dr. od 19. septembra 2019. godine), dosadašnju praksu, ekonomske uvjete u Bosni i Hercegovini (podaci dostupni na www.bhas.ba) i okolnosti konkretnog slučaja, prema članu 74. Pravila Ustavnog suda, odnosno članu 41. Evropske konvencije, Ustavni sud smatra da u konkretnom slučaju na ime naknade nematerijalne štete zbog nerazumne dužine trajanja postupka apelantu treba isplatiti iznos od 500,00 KM.
36Ovu naknadu dužna je platiti Vlada Unsko-sanskog kantona u roku od tri mjeseca od dana dostavljanja ove odluke, uz obavezu da nakon isteka tog roka apelantima plati zakonsku zateznu kamatu na eventualno neisplaćeni iznos ili dio iznosa naknade određene ovom odlukom. 37Ova odluka Ustavnog suda u dijelu koji se odnosi na naknadu nematerijalne štete predstavlja izvršnu ispravu.
VIIIZaključak 38Ustavni sud zaključuje da postoji kršenje prava na „suđenje u razumnom roku“ kao jednog od elemenata prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije budući da predmetni postupak traje već pet godina i četiri mjeseca, a da još uvijek nije okončan prvostepeni postupak pred Općinskim sudom, niti je taj sud ponudio objektivno prihvatljivo opravdanje za tako dugo trajanje postupka. Takvo postupanje u konkretnom slučaju predstavlja neadekvatno administriranje pravde od Općinskog suda, odnosno postupanje koje je suprotno standardima prava na pravično suđenje i ne zadovoljava zahtjeve prava na suđenje u razumnom roku.
39Na osnovu člana 57. stav (2) tačka b), člana 59. st. (1) i (2), člana 62. stav (7), člana 72. st. (4) i (5) i člana 74. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke. 40Prema članu VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće. Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Zlatko M. Knežević