Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-187/21 (A. S. i "Binela komerc" d.o.o. Vitez)

Odluka donesena 03. 03. 2021.

  • Pokretanje krivičnog postupka protiv trećih lica
  • Apelacija ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-187/21

Apelacija

Odluka o dopustivosti

03. 03. 2021.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikome vijeću, u sastavu: predsjednik Zlatko M. Knežević, dopredsjednici Mato Tadić i Mirsad Ćeman i suci Valerija Galić, Miodrag Simović i Seada Palavrić, na sjednici održanoj 3. ožujka 2021. godine, u predmetu broj AP-187/21, rješavajući apelaciju koju su podnijeli Azrudin Sarajlić i "Binela komerc" d.o.o. Vitez, na temelju članka VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, članka 18. stavak (3) točka h), članka 57. stavak (2) točka a) i članka 58. Pravila Ustavnoga suda Bosne i Hercegovine – Prečišćeni tekst ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" broj 94/14), donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI

Odbacuje se kao nedopuštena apelacija koju su podnijeli Azrudin Sarajlić i "Binela komerc" d.o.o. Vitez zbog „nedonošenja tužiteljske odluke nakon podnošenja kaznene prijave“, zbog toga što je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine.

OBRAZLOŽENJE

1. Azrudin Sarajlić i "Binela komerc" d.o.o. Vitez (u daljnjemu tekstu: apelanti), koje zastupa Emir Karača, odvjetnik iz Sarajeva, podnijeli su 19. siječnja 2021. godine apelaciju Ustavnome sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjemu tekstu: Ustavni sud) zbog „nedonošenja tužiteljske odluke nakon podnošenja kaznene prijave“. Apelant je dopunio apelaciju podnescima od 25. siječnja 2021. godine i 5. veljače 2021. godine.

2. Apelanti u predmetnoj apelaciji navode da su apelanti kao oštećeni podnijeli kaznenu prijavu Tužiteljstvu Bosne i Hercegovine (u daljnjemu tekstu: Tužiteljstvo) protiv „određenih lica“. Apelanti nadalje navode da Tužiteljstvo povodom navedene prijave nije donijelo bilo kakvu tužiteljstvu odluku i nakon više od četiri godine od dana podnošenja kaznene prijave, te da nedonošenje bilo kakve tužiteljske odluke onemogućava korištenje jedinoga pravnoga lijeka koji apelanti mogu koristiti – prigovor protiv odluke o neprovođenju istrage.

3. Prema stanju spisa, Tužiteljstvo je apelanta Azrudina Sarajlić dopisima od 24. prosinca 2018. godine i 1. travnja 2020. godine obavijestilo da je uvidom u službene evidencije Tužiteljstva, kao i izjašnjenje postupajućega tužitelja, utvrđeno da je u svezi sa događajima koje je apelant Azrudin Sarajlić dostavio, formiran predmet, koji je u statusu „otvoren“. Također, prema stanju spisa, Tužiteljstvo je dopisom od 10. siječnja 2019. godine obavijestilo Instituciju ombudsmena za ljudska prava Bosne i Hercegovine da je utvrđeno da se radi o predmetu u kojemu se provode istražne radnje i u kojemu je apelant Azrudin Sarajlić saslušan kao svjedok, kojom prilikom je u izjavi koju je dao, sam sebe teretio za izvršenje kaznenoga djela, te mu je u tomu pravcu pojašnjenja mogućnost davanja imuniteta, dakle, da nema status osumnjičenoga niti oštećenoga. Apelacioni navodi

4. U predmetnoj apelaciji apelanti su se pozvali na povredu prava na pravično suđenje iz članka II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 6. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (u daljnjem tekstu: Europska konvencija), te prava na učinkovit pravni lijek iz članka 13. Europske konvencije.

5. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba članka VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 18. stavak (3) točka h) Pravila Ustavnoga suda. Članak VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:

Ustavni sud također ima prizivnu nadležnost za pitanja iz Ustava koja se pojave na temelju presude bilo kojeg drugog suda u Bosni i Hercegovini.

Članak 18. stavak (3) točka h) Pravila Ustavnoga suda glasi:

(3) Apelacija nije dopustiva ako postoji neki od sljedećih slučajeva:

h) apelacija je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom;

6. Ustavni sud, prije svega, treba dati odgovor na pitanje da li su u konkretnome slučaju primjenjive garancije članka II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 6. stavak 1. Europske konvencije. Naime, Ustavni sud ukazuje da se postavlja pitanje uživaju li apelanti u ovome slučaju zaštitu prava na pravično suđenje u okviru značenja članka 6. stavak 1. Europske konvencije, koji priznaje pravo svakome pojedincu na određenu procesnu zaštitu prilikom utvrđivanja utemeljenosti kaznene optužbe protiv njega.

7. U svezi s tim, Ustavni sud zapaža da se predmetni postupak koji se vodi pred Tužiteljstvom odnosi na "utemeljenost kaznene optužbe" protiv trećih osoba, u kojemu se apelant pojavljuje u ulozi podnositelja kaznene prijave. Ustavni sud smatra da u kaznenim postupcima članak 6. Europske konvencije nudi pravo na zaštitu samo nekome protiv koga se utvrđuje [...] utemeljenost bilo kakve kaznene optužbe. Naime, samo se takva osoba može smatrati «žrtvom» u smislu članka

6. Europske konvencije. Prema tomu, obrnuto tumačenje članka 6. Europske konvencije, prema kojem bi se pravo na pravičan postupak garantiralo i nekome tko traži utvrđivanje utemeljenosti kaznene optužbe protiv druge osobe, nadmašilo bi jezičke okvire tumačenja članka 6. Europske konvencije (vidi odluke Ustavnog suda, br. AP-19/02 od 17. ožujka 2004. godine i AP-2641/17 od 7. rujna 2017. godine, dostupne na web-stranici Ustavnoga suda, www.ustavnisud.ba). Iz navedenoga proistječe da pravo na pravično suđenje iz članka 6. stavak 1. Europske konvencije ne obuhvaća pravo na pokretanje kaznenoga postupka protiv trećih osoba i da članak 6. stavak 1. Europske konvencije nije primjenjiv na konkretan slučaj. Budući da članak II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine ne pruža širi obim zaštite od članka 6. Europske konvencije, slijedi da su navodi apelacije u svezi sa povredom prava na pravično suđenje ratione materiae inkompatibilni sa Ustavom Bosne i Hercegovine.

8. Imajući u vidu da su navodi apelanata o kršenju članka II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 6. stavak 1. Europske konvencije ratione materiae inkompatibilni sa Ustavom Bosne i Hercegovine, Ustavni sud ukazuje da su, stoga, i navodi apelanata o povredi prava na učinkovit pravni lijek iz članka 13. Europske konvencije (kao akcesornoga prava) u svezi sa pravom na pravično suđenje, također, ratione materiae inkompatibilni sa Ustavom Bosne i Hercegovine.

9. Sukladno navedenome, a imajući u vidu odredbu članka 18. stavak (3) točka h) Pravila Ustavnoga suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine, Ustavni je sud odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

10. Prema članku VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnoga suda su konačne i obvezujuće.

Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Zlatko M. Knežević

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-187/21 (A. S. i "Binela komerc" d.o.o… | Sudska praksa | Aktio