Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o meritumu u predmetu AP-3787/20 (J.S.)
Odluka donesena 17. 02. 2021.
- Nema povrede
- Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje)
- Građanski postupak
- Pravično suđenje - razuman rok
Sastav suda
Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević
Citirani propisi
- Zakon o parničnom postupku
- Zakon o sudovima u Federaciji Bosne i Hercegovine
- Ukaz o proglašenju Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku
- Ukaz o proglašenju Zakona o dopuni Zakona o sudovima u Federaciji Bosne i Hercegovine
- Ukaz o proglašenju Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima u Federaciji Bosne i Hercegovine
- Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima u Federaciji Bosne i Hercegovine
- Zakon o izmjeni Zakona o parničnom postupku
- Zakon o sudovima u Federaciji Bosne i Hercegovine
- Zakon o dopunama Zakona o parničnom postupku
- Ukaz o proglašenju Zakona o parničnom postupku
- Pravila Ustavnog Suda Bosne i Hercegovine · čl. 59
Predmeti (1)
AP-3787/20
Apelacija
Odluka o meritumu
17. 02. 2021.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u sastavu: predsjednik Zlatko M. Knežević, potpredsjednici Mato Tadić i Mirsad Ćeman i sudije Valerija Galić, Miodrag Simović i Seada Palavrić, na sjednici održanoj 17. februara 2021. godine, u predmetu broj AP 3787/20, rješavajući apelaciju J. S., na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 57. stav (2) tačka b), člana 59. st. (1) i (3) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – prečišćeni tekst („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ broj 94/14), donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI I MERITUMU
Odbija se kao neosnovana apelacija koju je podnijela J. S.
zbog nedonošenja odluke u razumnom roku u parničnom postupku koji se vodi pred Kantonalnim sudom u Sarajevu kao predmet broj 65 0 P 661923 19 Gž.
OBRAZLOŽENJE
I.Uvod
1. J. S. (u daljnjem tekstu: apelantica) iz Trebinja, koju zastupa ZOU Raguž iz Stoca, podnijela je 21. oktobra 2020. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) zbog nedonošenja odluke u razumnom roku u predmetu koji se vodi pred Kantonalnim sudom u Sarajevu (u daljnjem tekstu: Kantonalni sud) pod brojem 65 0 P 661923 19 Gž. II.Postupak pred Ustavnim sudom
2. Na osnovu člana 23. Pravila Ustavnog suda, 6. januara 2021. godine od Općinskog suda u Sarajevu (u daljnjem tekstu: Općinski sud) i Kantonalnog suda zatraženo je da dostave odgovore na apelaciju.
3. Odgovor na apelaciju Kantonalni sud je dostavio 11. januara 2021. godine, a Općinski sud 20. januara 2021. godine.
III.Činjenično stanje
4. Činjenice predmeta koje proizlaze iz apelacionih navoda i dokumenata predočenih Ustavnom sudu mogu se sumirati na sljedeći način:
5. Apelantica je 3. avgusta 2017. godine Općinskom sudu podnijela tužbu protiv tuženog „ASA-osiguranja“ d.d. Sarajevo radi naknade štete. Općinski sud je tužbu na odgovor tuženom dostavio 7. septembra 2017. godine.
6. Općinski sud je, nakon provedenog obimnog dokaznog postupka, vještačenja vještaka saobraćajne i mašinske struke, saslušanja više svjedoka, uvida u brojnu dokumentaciju, donio Presudu broj 65 0 P 661923 17 P od 5. novembra 2018. godine kojom je u cijelosti odbio apelantičin tužbeni zahtjev, te je obavezao da tuženom nadoknadi troškove parničnog postupka.
7. Protiv prvostepene presude apelantica je 5. decembra 2018. godine podnijela žalbu. Tuženi je odgovor na žalbu dostavio 31. decembra 2018. godine, te je predmet 14. januara 2019. godine dostavljen Kantonalnom sudu radi postupanja u drugom stepenu.
8. Iz stanja spisa proizlazi da je postupak u toku pred Kantonalnim sudom.
IV.Apelacija
a) Navodi iz apelacije
9. Apelantica smatra da joj je, zbog nedonošenja odluke u razumnom roku, povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija), pravo na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju, te zabrana diskriminacije iz člana II/4. Ustava Bosne i Hercegovine i člana
14. Evropske konvencije zbog čega traži naknadu nematerijalne štete.
b) Odgovor na apelaciju
10. U odgovoru na apelaciju Općinski sud je ukratko naveo tok predmetnog postupka koji je naveden u činjeničnom dijelu odluke. Općinski sud je istakao da je prvostepena presuda donesena na zakonit način, te da tokom prvostepenog postupka nisu povrijeđena apelantičina prava na koja se u apelaciji poziva.
11. U odgovoru na apelaciju Kantonalni sud je naveo da je Visoko sudsko i tužilačko vijeće za sve sudove sačinilo Plan rješavanja predmeta prema starosti inicijalnog akta. Postupajući prema Planu, te s obzirom na to da je postupajući sudija zadužen sa oko 800 predmeta, odlučuje se o žalbama na odluke donesene u predmetima u kojima je tužba podnesena u drugoj polovini 2013. i početkom 2014. godine. S obzirom na to da je u konkretnom predmetu tužba podnesena 3. avgusta 2017. godine, postupanje po predmetu na koji se odnosi apelacija nije bilo moguće. V.Relevantni propisi
12. Zakon o parničnom postupku ("Službene novine Federacije BiH" br. 53/03, 73/05, 19/06 i 98/15) Za potrebe ove odluke koristi se neslužbeni prečišćeni tekst, sačinjen u Ustavnom sudu BiH, koji glasi:
Član 10.
(1) Stranka ima pravo da sud odluči o njenim zahtjevima i prijedlozima u razumnom roku.
(2)Sud je dužan da sprovede postupak bez odugovlačenja i sa što manje troškova, te da onemogući svaku zloupotrebu prava koja strankama pripadaju u postupku.
Član 217. st. (1), (4) i (5) Drugostepeni sud odlučuje o žalbi na sjednici vijeća ili na osnovu održane rasprave.
(4) Drugostepeni sud će održati sjednicu vijeća, odnosno raspravu, u roku od 45 dana nakon što od prvostepenog suda primi spise po žalbi.
(5) Drugostepeni sud će donijeti odluku u roku od 30 dana od dana održavanja sjednice vijeća na kojoj je odlučeno o žalbi, odnosno, ako je održana rasprava, u roku od 30 dana od dana zaključenja rasprave.
13. Zakon o sudovima Federacije Bosne i Hercegovine („Službene novine FBiH“ br. 38/05, 22/06, 63/10, 7/13 i 52/14) Za potrebe ove odluke koristi se neslužbeni prečišćeni tekst relevantnih odredaba Zakona o sudovima, sačinjen u Ustavnom sudu BiH, koje glase:
Član 31.
Dužnosti predsjednika suda Predsjednik suda odgovoran je za rukovođenje cjelokupnim sudom i sudijskom upravom. [...] VI.Dopustivost
14. U skladu sa članom VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, Ustavni sud, takođe, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.
15. U skladu sa članom 18. stav (1) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njome pobija, iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku kojeg je koristio.
16. Ustavni sud naglašava da, u skladu sa članom 18. stav (2) Pravila Ustavnog suda, može izuzetno razmatrati apelaciju i kada nema odluke nadležnog suda ukoliko apelacija ukazuje na ozbiljna kršenja prava i osnovnih sloboda koje štiti Ustav Bosne i Hercegovine ili međunarodni dokumenti koji se primjenjuju u Bosni i Hercegovini. U konkretnom slučaju apelantica predmetnom apelacijom ukazuje na nerazumnu dužinu trajanja predmetnog postupka, odnosno nedonošenje odluke u razumnom roku, u smislu odredaba člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav
1. Evropske konvencije, u parničnom postupku koji je u toku. Apelacija ispunjava i uslove iz člana 18. st. (2), (3) i (4) Pravila Ustavnog suda, jer ne postoji neki formalni razlog zbog kojeg apelacija nije dopustiva, niti je očigledno (prima facie) neosnovana.
17. Imajući u vidu odredbe člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. st. (2), (3) i (4) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je utvrdio da predmetna apelacija ispunjava uslove u pogledu dopustivosti.
VII.Meritum
18. Apelantica smatra da joj je, zbog nedonošenja odluke u razumnom roku, povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije, pravo na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju, te zabrana diskriminacije iz člana II/4. Ustava Bosne i Hercegovine i člana 14. Evropske konvencije.
a)Pravo na pravično suđenje Član II/3. Ustava Bosne i Hercegovine u relevantnom dijelu glasi:
Sva lica na teritoriji Bosne i Hercegovine uživaju ljudska prava i slobode iz stava 2. ovog člana, što uključuje:
e) Pravo na pravično saslušanje u građanskim i krivičnim stvarima i druga prava u vezi sa krivičnim postupkom.[...] Član 6. stav 1. Evropske konvencije u relevantnom dijelu glasi:
1. Prilikom utvrđivanja njegovih građanskih prava i obaveza ili krivične optužbe protiv njega, svako ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom ustanovljenim zakonom.[...] Period koji se uzima u obzir
19. Ustavni sud će u odnosu na razumnost dužine trajanja predmetnog postupka razmatrati period od 3. avgusta 2017. godine, kao dana podnošenja tužbe, pa do donošenja odluke Ustavnog suda. Dakle, razmatrat će period koji traje tri i po godine.
Relevantni principi
20. Ustavni sud, prije svega, ističe da se, prema konzistentnoj praksi Evropskog suda za ljudska prava (u daljem tekstu: Evropski sud) i Ustavnog suda, razumnost dužine trajanja postupka mora ocijeniti u svjetlu okolnosti pojedinog predmeta, vodeći računa o kriterijima uspostavljenim sudskom praksom Evropskog suda, a naročito o složenosti predmeta, ponašanju strana u postupku i nadležnog suda ili drugih javnih vlasti, te o značaju koji konkretna pravna stvar ima za apelanta (vidi, Evropski sud, Mikulić protiv Hrvatske, aplikacija broj 53176/99 od 7. februara 2002. godine, Izvještaj broj 2002-I, stav 38).
21. Ustavni sud, podržavajući praksu Evropskog suda, podsjeća na to da član 6. stav 1. Evropske konvencije nameće državama ugovornicama dužnost da organizuju svoje pravosudne sisteme na način da sudovi mogu zadovoljiti uslove tog člana, uključujući i obavezu da postupaju u razumnom roku (vidi, Evropski sud, Marinović protiv Hrvatske, presuda od 6. oktobra 2005. godine, stav 23).
Analiza razumnosti trajanja postupka
22. Ustavni sud zapaža da se u konkretnom slučaju radi o parničnom postupku koji po zakonu nije hitne prirode. S obzirom na navedene činjenice i materijalne dokaze dostavljene Ustavnom sudu, Ustavni sud zapaža da se radi o relativno složenom postupku.
23. Analizirajući apelantičino ponašanje, Ustavni sud zapaža da apelantica svojim postupcima nije utjecala na dužinu trajanja predmetnog postupka koji je za nju značajan, jer putem suda pokušava da ostvari pravo na naknadu štete od tuženog.
24. Analizirajući ponašanje Općinskog suda, Ustavni sud zapaža da je Općinski sud predmetni postupak vodio efikasno, da nije imao većih perioda neopravdane pasivnosti, te da je prvostepenu odluku donio jednu godinu i četiri mjeseca nakon što je apelantica podnijela tužbu. Dakle, postupak je pred Općinskim sudom započeo podnošenjem inicijalnog akta 3. avgusta 2017. godine, a prvostepena presuda je donesena 5. novembra 2018. godine. U okolnostima konkretnoga slučaja navedeni period se može smatrati razumnim rokom za provođenje prvostepenog postupka s obzirom na to da se pred prvostepenim sudom provodi dokazni postupak na osnovu kojeg se utvrđuje činjenično stanje koje služi kao osnov za donošenje sudske odluke. Takvo postupanje Općinskog suda u okolnostima konkretnog slučaja, u postupku koji po zakonu nije hitne prirode, predstavlja postupanje koje je u skladu sa standardima prava na pravično suđenje.
25. Dalje, Ustavni sud zapaža da je Kantonalni sud predmet radi postupanja u drugom stepenu zaprimio 14. januara 2019. godine, tj. prije dvije godine i jednog mjeseca, što u okolnostima konkretnog slučaja predstavlja period koji je u određenoj mjeri doprinio dužini trajanja postupka, naročito imajući u vidu da postupak pred drugostepenim sudom traje devet mjeseci duže nego pred prvostepenim sudom, a da je prvostepeni sud, pored obimnog dokaznog postupka koji je proveo, prvostepenu odluku donio u roku od jedne godine i četiri mjeseci. Međutim, Ustavni sud ukazuje da se razumnost dužine trajanja postupka mora ocijeniti u odnosu na postupak kao cjelinu, te da eventualni periodi pasivnosti u radu suda u jednoj fazi postupka ne predstavljaju, per se, povredu prava na pravično suđenje u segmentu donošenja odluke u razumnom roku (vidi, Ustavni sud, Odluka o dopustivosti i meritumu broj AP 1893/20 od 12. januara 2021. godine, tačka 27, odluka dostupna na web-stranici Ustavnoga suda www.ustavnisud.ba).
26. Naime, sagledavajući postupak u cjelini, i pored dužine žalbenog postupka koja se, po mišljenju Ustavnog suda, ne može podvesti pod prihvatljivu pasivnost u radu suda u jednoj fazi postupka, imajući u vidu da se ne radi o predmetu koji je po izričitoj zakonskoj normi hitne prirode, Ustavni sud zaključuje da u okolnostima konkretnoga predmeta nema elemenata koji ukazuju da je povrijeđeno apelantičino pravo na suđenje u razumnom roku kao elementu prava na pravično suđenje. Imajući u vidu sve navedene okolnosti konkretnoga slučaja, Ustavni sud ne može ocijeniti da period od tri i po godine, koliko postupak traje na dvije sudske instance, predstavlja nerazumno dug period, te, ipak, u okolnostima konkretnog slučaja dužina trajanja postupka još uvijek nije prešla granice "razumnoga roka" u smislu člana 6. stav 1. Evropske konvencije.
27. Imajući u vidu navedeno, Ustavni sud zaključuje da u konkretnom slučaju nije došlo do povrede apelantičinog prava na pravično suđenje u odnosu na donošenje odluke u razumnom roku iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije. a)Pitanje naknade nematerijalne štete
28. U smislu člana 74. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud može odrediti naknadu nematerijalne štete. Međutim, Ustavni sud podsjeća na to da, za razliku od postupka pred redovnim sudovima, naknadu nematerijalne štete određuje u posebnim slučajevima kršenja zagarantovanih ljudskih prava i osnovnih sloboda.
29. S obzirom na odluku u ovom predmetu, apelantici ne pripada pravo na naknadu nematerijalne štete.
Ostali navodi
30. Takođe, apelantica navodi da joj je, zbog nedonošenja odluke u razumnom roku, povrijeđeno pravo na imovinu i zabrana diskriminacije. S obzirom na to da povredu ovog prava temelji na identičnim navodima koji su već detaljno ispitani u ovoj odluci u odnosu na povredu prava na donošenje odluke u razumnom roku, kao jednom od elemenata prava na pravično suđenje, Ustavni sud smatra da su i navodi o povredi prava na imovinu iz člana 1. Protokola broj uz Evropsku konvenciju i zabrana diskriminacije iz člana II/4. Ustava Bosne i Hercegovine i člana 14. Evropske konvencije, takođe, neosnovani.
VIII.Zaključak
31. Ustavni sud zaključuje da u predmetnom parničnom postupku nema kršenja apelantičinog prava na donošenje odluke u razumnom roku kao jednom od elemenata prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije, jer predmetni postupak na dvije sudske instance ukupno traje tri i po godine, što u okolnostima konkretnog slučaja, u postupku koji po zakonu nije hitne prirode, ne predstavlja nerazumno dug period koji bi bio suprotan standardima prava na pravično suđenje u odnosu na donošenje odluke u razumnom roku.
32. Na osnovu člana 57. stav (2) tačka b), člana 59. st. (1) i (3) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
33. Prema članu VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Zlatko M. Knežević