Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-312/21 (M. R.)

Odluka donesena 17. 02. 2021.

Nema povrede
Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje)
  • Građanski postupak
  • Pravično suđenje – obrazložena presuda
  • Smetanje posjeda
  • Očigledno (prima facie) neosnovana
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-312/21

Apelacija

Odluka o dopustivosti

17. 02. 2021.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikome vijeću, u sastavu: predsjednik Zlatko M. Knežević, dopredsjednici Mato Tadić i Mirsad Ćeman i suci Valerija Galić, Miodrag Simović i Seada Palavrić, na sjednici održanoj 17. veljače 2021. godine, u predmetu broj AP-312/21, rješavajući apelaciju koju je podnio Milovan Radić, na temelju članka VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, članka 18. stavak (4), članka 57. stavak (2) točka a) i članka 58. Pravila Ustavnoga suda Bosne i Hercegovine – Prečišćeni tekst ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" broj 94/14), donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI

Odbacuje se kao nedopuštena apelacija koju je podnio Milovan Radić protiv Rješenja Okružnoga suda u Banjaluci broj 75 0 P 046663 19 Gž od 11. svibnja 2020. godine, zbog toga što je očigledno (prima facie) neutemeljena.

OBRAZLOŽENJE

1. Milovan Radić (u daljnjemu tekstu: apelant) iz Mrkonjić Grada, kojega zastupa Nedeljko Krajišnik, odvjetnik iz Banjaluke, podnio je 29. siječnja 2021. godine apelaciju Ustavnome sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjemu tekstu: Ustavni sud) protiv Rješenja Okružnoga suda u Banjaluci (u daljnjemu tekstu: Okružni sud) broj 75 0 P 046663 19 Gž od 11. svibnja 2020. godine.

2. Rješenjem Osnovnoga suda u Mrkonjić Gradu od 1. studenoga 2019. godine utvrđeno je da je tuženik (S.P.) smetao apelanta u posljednjem mirnome i faktičkome posjedu ograde, 12 metalnih i 10 hrastovih stupova, metalne pletene i bodljikave žice koja je bila pričvršćena na stupove, a koja je bila postavljena na dijelu nekretnina, predmetne nekretnine bliže označene u izreci prvostupanjske odluke, tako što je navedeno porušio i posjekao 21. travnja 2018. godine. Nadalje, naloženo je tuženiku da u roku od osam dana o dana donošenja rješenja uspostavi stanje prije smetanja posjeda na način da na mjestu gdje su bili postavljeni metalni i hrastovi stupovi, metalna i pletena bodljikava žica, postavi metalne i hrastove stupove i bodljikavu žicu na stupove, te je zabranjeno tuženiku svako daljnje isto ili slično smetanje apelanta u mirnome i faktičkome posjedu pod prijetnjom izricanja novčane kazne.

3. Osporenim rješenjem Okružnoga suda od 11. svibnja 2020. godine priziv tuženika je uvažen, prvostupanjsko je rješenje preinačeno tako da se apelant odbija sa tužbenim zahtjevom.

4. U obrazloženju osporene odluke Okružni je sud istakao da prvostupanjski sud nije pravilno cijenio sve izvedene dokaze, što je bilo od utjecaja na donošenje pravilne odluke. Okružni je sud istakao da je činjenica da je apelant bio u posjedu predmetne ograde, čitavoga potoka i pojasa uz potok, koji posjed je prije postavljanja ograde pripadao tuženiku, a koji posjed je tuženik prepustio apelantu na njegovo traženje, pod uvjetom da njemu apelant ustupi nogostup do ceste, te se apelant o takvoj zamjeni obvezao kod notara sačiniti ugovor o zamjeni. Okružni je sud istakao da budući da nije došlo do zamjene i da je tuženik pozivao apelanta da takvu zamjernu realiziraju zaključivanjem ugovora kod notara, a apelant to izbjegavao, te u situaciji kada je tuženik pozivao apelanta da ukloni ogradu, jer će je on u protivnome ukloniti, pa mu pri tomu odredio nekoliko rokova, to apelant nije imao mirni posjed, nego je isti stekao zlouporabom povjerenja. Okružni je sud istakao da stoga, budući da je apelant imao uvjetnu fizičku vlast na stvari, koju je stekao zlouporabom povjerenja, on nema pravo na posjedovnu zaštitu u odnosu na tuženika. Okružni je sud istakao da u smislu čl. 308. st. 1. Zakona o stvarnim pravima (u daljnjemu tekstu: ZSP) posjed se prenosi predajom stvari, a predaja je izvršena čim se stjecatelj voljom prenositelja nađe u položaju izvršavati vlast u pogledu stvari. Okružni je sud istakao da je volja tuženika kao prenositelja bila uvjetovana predajom njemu dijela nepokretnosti u vlasništvu apelanta. Okružni je sud istakao da pošto se posjed, u smislu čl.

309. ZSP prenosi pravnim poslom koji mora da bude valjan da bi proizveo pravne učinke, to slijedi da predmetni posjed nije prenesen na valjan način, te da apelant nije dokazao da je bio mirni posjednik. Okružni je sud istkao da je posjed istinit tj. miran ukoliko nije pribavljen silom, prijevarom ili zlouporabom povjerenja. Okružni je sud istakao da prema tome, kako je apelant kao posjednik isti stekao zlouporabom povjerenja tuženika u smislu čl. 313. st. 6. ZSP, to mu ne pripada pravo da traži u odnosu na tuženika, kao osobe od koje je prethodno stekao posjed, zaštitu od smetanja posjeda.

Apelacioni navodi

5. U predmetnoj apelaciji apelant se pozvao na povredu prava na pravično suđenje iz članka II/ 3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 6. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (u daljnjem tekstu: Europska konvencija). Apelant, u biti, smatra da je redoviti sud, pri donošenju osporene odluke, pogrešno utvrdio činjenično stanje i pogrešno primijenio pozitivnopravne propise, navodeći da „postupajući na navedeni način, Okružni sud je grubo prekršio odredbe parničnog postupka, kao i odredbe materijalnog propisa, tj. ZSP, čime je direktno ugrozio prava apelanta“.

6. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba članka VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 18. stavak (4) Pravila Ustavnoga suda.

Članak VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:

Ustavni sud također ima prizivnu nadležnost za pitanja iz Ustava koja se pojave na temelju presude bilo kojeg drugog suda u Bosni i Hercegovini.

Članak 18. stavak (4) Pravila Ustavnoga suda glasi:

Ustavni sud će odbaciti apelaciju kao očigledno (prima facie) neutemeljenu kada utvrdi da ne postoji opravdan zahtjev stranke u postupku, odnosno da predočene činjenice ne mogu opravdati tvrdnju da postoji kršenje prava zaštićenih Ustavom i/ili kada se za stranku u postupku utvrdi da ne snosi posljedice kršenja prava zaštićenih Ustavom, tako da je ispitivanje merituma apelacije nepotrebno.

7. Ustavni sud, u fazi ispitivanja dopustivosti apelacije, mora utvrditi, između ostaloga, da li su ispunjeni uvjeti za meritorno odlučivanje koji su nabrojani u članku 18. stavak (4) Pravila Ustavnoga suda. U vezi s tim, Ustavni sud ukazuje da, prema vlastitoj jurisprudenciji i praksi Europskoga suda za ljudska prava (u daljnjem tekstu: Europski sud), apelant mora navesti povredu svojih prava koje štiti Ustav Bosne i Hercegovine i ove povrede moraju djelovati vjerojatno. Apelacija je očito neutemeljena ukoliko joj manjkaju prima facie dokazi koji dovoljno jasno pokazuju da je navedena povreda ljudskih prava i sloboda moguća (vidi, Europski sud, Vanek protiv Slovačke, presuda od 31. svibnja 2005. godine, aplikacija broj 53363/99, i Ustavni sud, Odluka broj AP 156/05 od 18. svibnja 2005. godine), te ako činjenice u odnosu na koje se podnosi apelacija očito ne predstavljaju kršenje prava koje apelant navodi, tj. ako apelant nema „opravdan zahtjev“ (vidi, Europski sud, Mezőtúr-Tiszazugi Vízgazdálkodási Társulat protiv Mađarske, presuda od 26. srpnja 2005. godine, aplikacija broj 5503/02), kao i kad se utvrdi da apelant nije „žrtva“ kršenja prava zaštićenih Ustavom Bosne i Hercegovine.

8. Ustavni sud ukazuje da se apelacioni navodi o povredi ustavnih prava, na koja se apelant pozvao u predmetnoj apelaciji, odnose na način na koji je sud utvrdio činjenično stanje i primijenio pozitivnopravne propise. Ustavni sud, rješavajući brojne ovakve apelacije, konzistentno je ukazivao na praksu Europskoga i Ustavnoga suda prema kojoj zadatak ovih sudova nije da preispituju zaključke redovitih sudova u pogledu činjeničnoga stanja i primjene materijalnoga prava (vidi, Europski sud, Pronina protiv Rusije, odluka o dopustivosti od 30. lipnja 2005. godine, aplikacija broj 65167/01), niti da supstituiraju redovite sudove u procjeni činjenica i dokaza, već je općenito zadatak redovitih sudova da ocijene činjenice i dokaze koje su izveli. Zadatak Ustavnoga suda je da ispita da li je eventualno došlo do povrede ustavnih prava (vidi, npr., Ustavni sud, Odluka broj AP- 20/05 od 18. svibnja 2005. godine, objavljena u „Službenom glasniku BiH“ broj 58/05).

9. Na temelju činjenica konkretnoga predmeta, koje proistječu iz dokumenata predočenih Ustavnome sudu i iz apelacionih navoda, Ustavni sud smatra da je Okružni sud u obrazloženju odluke osporene predmetnom apelacijom, dao jasne i precizne razloge za svoje odlučivanje, u čemu Ustavni sud ne nalazi proizvoljnost. Pri tomu, Ustavni sud ukazuje da apelant nije ponudio relevantne argumente koji bi opravdali njegove tvrdnje da je na bilo koji način došlo do povrede ustavnih prava na koja se pozvao, osim što je nezadovoljan rezultatom postupka u kojemu je donesena osporena odluka. Imajući u vidu navedeno, te konzistentnu praksu Europskoga suda i Ustavnoga suda i stavove navedene i u ovoj odluci, Ustavni sud smatra da nema ništa što ukazuje da navodi apelanta u predmetnoj apelaciji pokreću ustavna pitanja na koja se pozvao, odnosno ništa što ukazuje da apelant ima "opravdan zahtjev" u smislu članka 18. stavak (4) Pravila Ustavnoga suda. Zbog toga, Ustavni sud zaključuje da su ovi navodi očigledno (prima facie) neutemeljeni.

10. Imajući u vidu odredbu članka 18. stavak (4) Pravila Ustavnoga suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je očigledno (prima facie) neutemeljena, Ustavni je sud odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

11. Prema članku VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnoga suda su konačne i obvezujuće.

Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Zlatko M. Knežević

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-312/21 (M. R.) | Sudska praksa | Aktio