Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-790/21 (H. Š.)
Odluka donesena 07. 04. 2021.
- Neiscrpljivanje pravnih lijekova
Sastav suda
Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević
Citirani propisi
- Izborni zakon Bosne i Hercegovine · čl. 6
- Odluka o izmjenama i dopunama izbornog zakona Bosne i Hercegovine uvrštavanjem, iza člana 18.9 u glavi 18., sljedeća dva člana koja glase: · čl. 6
- Odluka o izmjenama i dopunama izbornog zakona Bosne i Hercegovine · čl. 6
- Zakon o izmjenama i dopunama izbornog zakona Bosne i Hercegovine · čl. 6
- Ispravka Zakona o izmjenama i dopunama izbornog zakona Bosne i Hercegovine · čl. 6
- Odluka kojom se proglašava zakon o izmjenama i dopunama izbornog zakona Bosne i Hercegovine · čl. 6
- Zakon o dopunama izbornog zakona Bosne i Hercegovine · čl. 6
- Odluka kojom se donosi zakon o izmjenama i dopunama izbornog zakona Bosne i Hercegovine · čl. 6
- Pravila Ustavnog Suda Bosne i Hercegovine · čl. 58
Predmeti (1)
AP-790/21
Apelacija
Odluka o dopustivosti
07. 04. 2021.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u sastavu: predsjednik Zlatko M. Knežević, potpredsjednici Mato Tadić i Mirsad Ćeman i sudije Valerija Galić, Miodrag Simović i Seada Palavrić, na sjednici održanoj 7. aprila 2021. godine, u predmetu broj AP-790/21, rješavajući apelaciju koju je podijela Halima Šehanović, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. stav (3) tačka m), člana 57. stav (2) tačka a) i člana 58. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – Prečišćeni tekst ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" broj 94/14), donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI
Odbacuje se kao nedopuštena apelacija koju je podnijela Halima Šehanović protiv Rješenja Suda Bosne i Hercegovine broj S1 3 Iž 039439 21 Iž od 8. januara 2021. godine, zbog neiscrpljivanja pravnih lijekova mogućih prema zakonu.
OBRAZLOŽENJE
1. Halima Šehanović (u daljnjem tekstu: apelantkinja) iz Brčkog, podnijela je 9. marta 2021. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Rješenja Suda Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Sud BiH) broj S1 3 Iž 039439 21 Iž od 8. januara 2021. godine.
2. Rješenjem Izborne komisije Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Izborna komisija) broj 323-1/2020 od 19. novembra 2020. godine odbačen je kao neblagovremen prigovor apelantkinje podnesen zbog navodne povrede prava ustanovljenog Izbornim zakonom Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Izborni zakon BiH).
3. Odlučujući o žalbi apelantkinje izjavljenoj protiv rješenja Izborne komisije od 19. novembra 2020. godine, Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: CIK BiH) je odlukom broj 05-1-07-5-49/20 od 29. decembra 2020. godine predmetnu žalbu odbio kao neosnovanu.
4. Odlučujući o žalbi apelantkinje izjavljenoj protiv rješenja CIK BiH od 29. decembra 2020. godine, Sud BiH je Rješenjem broj S1 3 Iž 039439 21 Iž od 8. januara 2021. godine predmetnu žalbu odbio kao neosnovanu.
5. U obrazloženju osporenog rješenja Sud BiH je naveo da je, prema stanju u spisu predmeta, apelantkinja 17. novembra 2020. godine u 14:40 podnijela prigovor Izbornoj komisiji navodeći da joj nije omogućeno glasanje putem mobilnog Covid tima, na Lokalnim izborima održanim 15. novembra 2020. godine, iako je blagovremeno podnijela zahtjev sa traženom dokumentacijom u prilogu. Sud BiH je naveo da apelantkinja, dakle, ne pobija činjenicu da je povreda počinjena na dan održavanja Lokalnih izbora 15. novembra 2020. godine i da je povodom povrede izjavila prigovor 17. novembra 2020. godine, već žalbom osporava pravilnost primjene odredbe člana 6.2 stav (1) Izbornog zakona BiH u pogledu propisanog roka za izjavljivanje prigovora. Sud BiH je ukazao da je navedenom odredbom propisano da birač i politički subjekt čije je pravo ustanovljeno tim zakonom povrijeđeno može izbornoj komisiji uložiti prigovor u roku od 48 sati, odnosno u roku od 24 sata u izbornom periodu od učinjene povrede, osim ako zakonom nije drugačije određeno. Sud BiH je u vezi s tim naveo da građani Bosne i Hercegovine koji su upisani u Centralni glasački spisak glasačko pravo ostvaruju na način propisan Izbornim zakonom BiH, shodno odredbama člana 5.1 stav (1) na biračkim mjestima, a za glasače koji su zbog bolesti vezani za mjesto stanovanja u skladu sa članom 5.21 stav (2), prema propisima koje donosi Centralna izborna komisija. Sud BiH je naveo da, budući da je apelantkinja u vrijeme održavanja Lokalnih izbora bila Covid pacijent, te da je Centralna izborna komisija BiH donijela propise kojima je formirala Covid mobilne timove i propisala uslove za ostvarivanje prava glasanja putem tih timova, apelantkinji je povrijeđeno pravo ustanovljeno Izbornim zakonom BiH da glasa putem mobilnog tima (za što je podnijela blagovremen i potpun zahtjev). Sud BIH je dalje naveo da je do povrede apelantkinjinog prava došlo u izbornom periodu (shodno odredbama člana 1.1a stav (2) tačka 13) Izbornog zakona BiH, to je period od dana raspisivanja izbora do dana potvrđivanja rezultata izbora). Sud BiH je zaključio da, dakle, imajući u vidu period u kome je povreda nastala, te da se povreda odnosi na pravo ustanovljeno Izbornim zakonom BiH, rok za podnošenje prigovora na takvu povredu je, shodno odredbama člana 6.2 stav (1) navedenog zakona, 24 sata od učinjene povrede, pa su citirane odredbe pravilno primijenjene u osporavanom rješenju CIK BiH kod ocjene da je podneseni prigovor neblagovremen.
Apelacioni navodi
6. Apelantkinja smatra da joj je osporenim rješenjem povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropske konvencije), kao i pravo na efikasan pravni lijek iz člana 13. Evropske konvencije, te navodi da je došlo do kršenja zabrane diskriminacije iz člana II/4. Ustava Bosne i Hercegovine i člana 14. Evropske konvencije.
7. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 18. stav (1) i stav (3) tačka m) Pravila Ustavnog suda. Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:
Ustavni sud, takođe, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kad ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.
Član 18. stav (1) i stav (3) tačka m) Pravila Ustavnog suda glasi:
(1) Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njome pobija, iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku kojeg je koristio.
(3) Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva:
m) apelant nije iscrpio pravne lijekove moguće prema zakonu.
8. Prema pravilu o iscrpljivanju pravnih lijekova, apelant mora da dođe do konačne odluke. Konačna odluka predstavlja odgovor na zadnji pravni lijek, koji je djelotvoran i adekvatan da ispita nižestepenu odluku kako u činjeničnom, tako i u pravnom pogledu. Pri tome apelant odlučuje o tome da li će koristiti pravni lijek bez obzira na to da li je riječ o redovnom ili vanrednom pravnom lijeku. Odluka kojom je pravni lijek odbačen zato što apelant nije ispoštovao formalne zahtjeve pravnog lijeka (rok, plaćanje taksi, forma ili ispunjenje drugih zakonskih uslova) ne može se smatrati konačnom. Korištenje takvog pravnog lijeka ne prekida rok od 60 dana propisan članom 18. stav (1) Pravila Ustavnog suda (vidi Ustavni sud, odluke br. AP-283/03 od 14. oktobra 2004. godine i AP-106/04 od 18. januara 2005. godine).
9. U konkretnom slučaju apelantkinja je propustila da, shodno odredbama člana 6.2 stav (1) Izbornog zakona BiH („Službeni glasnik BiH“ br. 23/01, 7/02, 9/02, 20/02, 25/02, 4/04, 20/04, 25/05, 52/05, 65/05, 77/05, 11/06, 24/06, 32/07, 33/08, 37/08, 32/10, 15/12 - Rješenje US BiH, 11/13-Rješenje US BiH, 18/13, 7/14, 31/16 i 41/20) u propisanom roku podnese prigovor Izbornoj komisiji. Prema tome, pošto nije ispunjen uslov iscrpljivanja svih pravnih lijekova mogućih prema zakonu, apelacija se ne može razmatrati.
10. Imajući u vidu odredbu člana 18. stav (3) tačka m) Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko apelant nije iscrpio pravne lijekove moguće prema zakonu, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
11. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Zlatko M. Knežević