Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-386/21 (S. B.)
Odluka donesena 05. 05. 2021.
- Ponavljanje postupka
- Apelacija ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom
Sastav suda
Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević
Citirani propisi
Predmeti (1)
AP-386/21
Apelacija
Odluka o dopustivosti
05. 05. 2021.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u sastavu: predsjednik Zlatko M. Knežević, potpredsjednici Mato Tadić i Mirsad Ćeman i sudije Valerija Galić, Miodrag Simović i Seada Palavrić, na sjednici održanoj 5. maja 2021. godine, u predmetu broj AP-386/21, rješavajući apelaciju koju je podnio Suad Balić, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. stav (3) tačka h), člana 57. stav (2) tačka a) i člana 58. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – Prečišćeni tekst ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" broj 94/14), donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI
Odbacuje se kao nedopuštena apelacija koju je podnio Suad Balić protiv Presude Okružnog suda u Banjaluci broj 11 0 U 013201 20 Uvlž 2 od 7. decembra 2020. godine, zbog toga što je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
OBRAZLOŽENJE
1. Suad Balić (u daljnje m tekstu:
apelant) iz Banjalu ke, sa boraviš tem u Kraljev ini Dansko j, kojeg zastupa Radmil a Plavšić advokat iz Banjalu ke, podnio je 4.
februar a 2021.
godine apelacij u Ustavn om sudu Bosne i Herceg ovine (u daljnje m tekstu:
Ustavni sud) protiv Presude Okružn og suda u Banjalu ci (u daljnje m tekstu:
Okružn i sud) broj 11 0 U 013201 20 Uvlž 2 od 7.
decemb ra 2020.
godine.
2. Republi čka uprava za geodets ke i imovin sko-pravne poslove Republi ke Srpske (u daljnje m tekstu:
tužena), PJ Banjalu ka je Rješenj em broj 21.11/9 52.4-1- 2972/1 1 od 3.
maja 2012.
godine odbila zahtjev S.H. za uknjižb u prava vlasništ va na nekretn inama, upisani m u A listu zemljiš noknjiž nog uloška kao društve na svojina sa trajnim pravom korište nja F.H.
sa ½ dijela, te odlučila da će se u C listu zemljiš noknjiž nog uloška upisati zabiljež ba odbijan ja zahtjev a.
3. Tužena je rješenje m broj 21.05/7 14- 224/12 od 29.
oktobra 2012.
godine odbila žalbu S.H.
izjavlje nu protiv rješenja od 3.
maja 2012.
godine.
4. U upravn om sporu S.H., kao tužioca, protiv rješenja od 29.
oktobra 2012.
godine, Okružn i sud je donio presudu broj 11 0 U 013201 13 U od 15.
decemb ra 2014.
godine kojom je uvažio predme tnu tužbu i poništi o rješenja tužene od 29.
oktobra 2012.
godine.
5. Okružn i sud je Rješenj em broj 11 0 U 013201 19 Uvl od 14.
februar a 2020.
godine odbacio kao nedopu šten apelant ov prijedlo g za ponavlj anje pravosn ažno okonča nog upravn og spora Presud om Okružn og suda broj 11 0 U 013201 13 U od 15.
decemb ra 2014.
godine.
6. Odluču jući o apelant ovoj žalbi od 23.
marta 2020.
godine izjavlje noj protiv rješenja od 14.
februar a 2020.
godine, Okružn i sud je Rješenj em broj 11 0 U 013201 Uvlž2 od 7.
decemb ra 2020.
godine odbio kao neosno vanu predme tnu žalbu.
U obrazlo ženju osporen og rješenja Okružn i sud je naveo da apelant prijedlo g za ponavlj anje zasniva na članu 41. stav 1. tačka 6) Zakona o upravni m sporovi ma, jer je zajedno sa S.H.
suvlasn ik nekretn ina u Banjalu ci. Pri tome je ukazao da je odredb om člana 13. stav 2.
Zakona o upravni m sporovi ma propisa no da treće lice kome bi poništaj osporen og upravn og akta neposre dno bio na štetu (zainter esovan o lice) ima u sporu položaj stranke.
Dalje je naveo da je predme tni upravni postupa k pokren ut po zahtjev u S.H.
22.
novem bra 2011.
godine, odnosn o u vrijeme kada apelant nije ni bio upisan sa određen im pravim a u zemljiš noknjiž ni uložak u kojem se traži promje na.
Takođe r je naveo da je presudo m Okružn og suda od 15.
decemb ra 2014.
godine pravosn ažno okonča n upravni spor na način da je ponište n upravni akt od 29.
oktobra 2012.
godine.
Osnovo m navede nog, Okružn i sud je zaključi o da presuda od 15.
decemb ra 2014.
godine ne proizvo di neposre dnu štetu za apelant a, da bi apelant imao položaj stranke u istom upravn om sporu.
Apelacioni navodi
7. U predme tnoj apelacij i apelant se poziva na povred u prava na pravičn o suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Herceg ovine i člana 6.
stav 1.
Evrops ke konven cije za zaštitu ljudski h prava i osnovni h sloboda (u daljnje m tekstu:
Evrops ka konven cija), prava na imovin u iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Herceg ovine i člana 1 Protoko la broj 1 uz Evrops ku konven ciju, povred u prava na djelotv oran pravni lijek iz člana 13.
Evrops ke konven cije, kao i člana 1.
Sporaz uma o ljudski m pravim a.
Apelant navodi da je pogreša n „stav Okružn og suda u rješenju broj 11 0 U 013201 Uvlž2 od 7.
decemb ra 2020.
godine da apelant nije bio stranka u postupk u, te da apelant, u momen tu kada je S.H.
podnio zahtjev za provođ enje ugovor a o doživot nom izdržav anju, nije bio upisan kao suvlasn ik navede ne nekretn ine i da je zbog toga praviln o odbače n apelant ov prijedlo g za ponavlj anje pravosn ažno okonča nog postupk a primjen om člana 45 stav Zakona o upravni m sporovi ma“.
Apelant smatra da su bili ispunje ni razlozi za ponavlj anje postupk a propisa ni članom 41. stav 1. tačka Zakona o upravni m sporovi ma.
8. Pri ispitiva nju dopusti vosti apelacij e Ustavni sud je pošao od odredab a člana VI/3.b) Ustava Bosne i Herceg ovine i člana 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavn og suda.
Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:
Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.
Član 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda glasi:
(3) Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva:
h) apelacija je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom;
9. Ustavni sud ukazuje da se apelaci oni navodi o povredi prava na pravičn o suđenje odnose na odluku donese nu u postupk u u kojem se odlučiv alo o prijedlo gu za ponavlj anje pravosn ažno okonča nog postupk a. Prvo pitanje na koje Ustavni sud treba da odgovo ri je primjen jivost člana 6.
stav 1.
Evrops ke konven cije u konkret nim slučaje vima, odnosn o potrebn o je odgovo riti na pitanje da li se u predme tnom postupk u odlučiv alo o „građan skim pravim a i obavez ama“ apelant a.
Ustavni sud, rješavaj ući brojne ovakve apelacij e, konzist entno je ukaziva o na praksu Evrops kog suda za ljudska prava i svoju praksu prema kojoj postupa k po prijedlo gu za obnovu pravosn ažno okonča nog postupk a, u princip u, nije postupa k u kojem se utvrđuj u građans ka prava i obavez e, tj.
nije se raspravl jalo o meritu mu pritužb e (npr.
o osnova nosti tužbeno g zahtijev a), nego se samo odlučuj e o postoja nju uslova da se odobri ponovn i postupa k (vidi, između ostalih, odluku Ustavn og suda AP- 1040/0 7 od 26.
juna 2007.
godine, dostupn a na www.u stavnis ud.ba).
Međuti m, Ustavni sud podsjeć a da izuzetn o, uzevši u obzir specifič ne okolnos ti konkret nog postupk a, ukoliko se u predme tnom slučaju radi u smislu autono mnog značenj a tog pojma o utvrđiv anju „građan skih prava i obavez a“ apelant a, može utvrditi da su takve apelacij e dopusti ve u odnosu na pravo na pravičn o suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Herceg ovine i člana 6 stav 1.
Evrops ke konven cije.
10. Imajući u vidu navede no, Ustavni sud smatra da se, u okolnos tima konkret nog slučaja, u predme tnom postupk u nije odlučiv alo o građans kim pravim a i obavez ama apelant a iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Herceg ovine i člana 6.
stav 1.
Evrops ke konven cije, već se samo odlučiv alo o tome da li su ispunje ni formaln i zakons ki uslovi da se dozvoli ponavlj anje postupa ka.
Stoga, predme tni postupa k ne ulazi u opseg prava na pravičn o suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Herceg ovine i člana 6.
stav 1.
Evrops ke konven cije, pa proizlaz i da je apelacij a ratione materia e inkomp atibilna sa Ustavo m Bosne i Herceg ovine.
11. Imajući u vidu da su navodi apelant a o kršenju člana II/3.e) Ustava Bosne i Herceg ovine i člana 6.
stav 1.
Evrops ke konven cije ratione materia e inkomp atibilni sa Ustavo m Bosne i Herceg ovine, Ustavni sud ukazuje da su, stoga, i navodi o povredi prava na djelotv oran pravni lijek iz člana 13.
Evrops ke konven cije (kao akcesor nog prava) u vezi sa pravom na pravičn o suđenje , također, ratione materia e inkomp atibilni sa Ustavo m Bosne i Herceg ovine.
12. Nadalje , Ustavni sud ukazuje da se u predme tnom postupk u nije odlučiv alo ni o imovin skim pravim a apelant a iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Herceg ovine i člana 1.
Protoko la broj 1 uz Evrops ku konven ciju.
Stoga, Ustavni sud smatra da su navodi apelana ta o povredi prava na imovin u iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Herceg ovine i člana 1.
Protoko la broj 1 uz Evrops ku konven ciju, također, ratione materia e inkomp atibilni sa Ustavo m Bosne i Herceg ovine.
13. U skladu sa navede nim, a imajući u vidu odredb u člana 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavn og suda, prema kojoj će se apelacij a odbaciti kao nedopu štena ukoliko je ratione materia e inkomp atibilna sa Ustavo m Bosne i Herceg ovine, Ustavni sud je odlučio kao u dispozit ivu ove odluke.
14. U skladu sa članom VI/5.
Ustava Bosne i Herceg ovine, odluke Ustavn og suda su konačn e i obavez ujuće.
Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Zlatko M. Knežević