Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o meritumu u predmetu AP-2854/20 (ITI Computers d.o.o. Sarajevo)

Odluka donesena 07. 04. 2021.

Nema povrede
Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje)
  • Pravično suđenje - razuman rok
  • Izvršni postupak
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-2854/20

Apelacija

Odluka o meritumu

07. 04. 2021.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u sastavu: predsjednik Zlatko M. Knežević, potpredsjednici Mato Tadić i Mirsad Ćeman i sudije Valerija Galić, Miodrag Simović i Seada Palavrić, na sjednici održanoj 7. aprila 2021. godine, u predmetu broj AP 2854/20, rješavajući apelaciju „ITI Computers“ d.o.o. Sarajevo, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 57. stav (2) tačka b) i člana 59. st. (1) i (3) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – prečišćeni tekst („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ broj 94/14), donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI I MERITUMU

Odbija se kao neosnovana apelacija koju je podnio „ITI Computers“ d.o.o. Sarajevo zbog povrede prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda u odnosu na dužinu trajanja izvršnog postupka koji se vodi pred Okružnim privrednim sudom u Doboju kao predmet broj 60 0 Ip 022473 15 Ip.

OBRAZLOŽENJE

I.Uvod 1„ITI Computers“ d.o.o. Sarajevo (u daljnjem tekstu: apelant), kojeg zastupa Tarik Potogija, advokat iz Sarajeva, podnio je 7. augusta 2020. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) zbog nerazumne dužine trajanja izvršnog postupka koji se vodi pred Okružnim privrednim sudom u Doboju (u daljnjem tekstu: Okružni privredni sud) kao predmet broj 60 0 Ip 022473 15 Ip.

II.Postupak pred Ustavnim sudom 2Na osnovu člana 23. Pravila Ustavnog suda, od Okružnog privrednog suda zatraženo je 1. septembra 2020. i 11. marta 2021. godine da dostavi odgovore na apelaciju.

3Okružni privredni sud je dostavio odgovore na apelaciju 10. septembra 2020. i 22. marta 2021. godine.

III.Činjenično stanje 4Činjenice predmeta koje proizlaze iz apelacionih navoda i dokumenata predočenih Ustavnom sudu mogu se sumirati na sljedeći način:

5Apelant je 7. oktobra 2015. godine Okružnom privrednom sudu podnio prijedlog za izvršenje na nekretninama protiv izvršenika „Ozrenturist“ d.o.o. Doboj na osnovu Presude zbog propuštanja Okružnog privrednog suda broj 60 0 Ps 021107 14 Ps od 29. januara 2015. godine radi naplate duga, vrijednost spora 25.283,71 KM.

6Iz odgovora na apelaciju proizlazi da je Okružni privredni sud zaključkom od 27. oktobra 2015. godine naložio apelantu da, u smislu odredbe člana 70. ZIP-a, dostavi izvod iz evidencije za nekretnine na kojima predlaže izvršenje u kojoj se te nekretnine vode na imenu izvršenika, te da je to ponovo zatražio zaključkom od 4. januara i 4. februara 2016. godine, jer je apelant u više navrata tražio produženje roka za postupanje po zaključku.

7Okružni privredni sud je rješenjem o izvršenju od 24. marta 2016. godine odredio izvršenje na nekretninama izvršenika. Predmetnim rješenjem o izvršenju je određena zabilježba rješenja o izvršenju u zemljišnim knjigama na predmetnim nekretninama koju će provesti RUGIP nakon upisa predmetnih nekretnina u zemljišne knjige.

8Iz odgovora na apelaciju proizlazi da je Okružni privredni sud istog dana, odnosno 24. marta 2016. godine, odredio i zastoj postupka do upisa u zemljišne knjige nekretnina na kojima je određeno izvršenje s obzirom na to da one nisu upisane kao vlasništvo izvršenika, shodno odredbi člana 113. stav 3. Zakona o izvršnom postupku a u vezi sa odredbom člana 382a. Zakona o parničnom postupku.

9Iz odgovora na apelaciju dalje proizlazi da je apelant, nakon što je sud odredio zastoj postupka, podneskom od 11. augusta 2020. godine tražio nastavak postupka. Okružni privredni sud je zaključcima od 27. augusta, 14. septembra, 8. oktobra i 29. decembra 2020, te 28. januara i 9. marta 2021. godine ponovo naložio apelantu da, u smislu odredbe člana 70. ZlP-a, dostavi izvod iz evidencije za nekretnine na kojima predlaže izvršenje u kojoj se te nekretnine vode na imenu izvršenika, kako bi bili ispunjeni uvjeti da sud postupak nastavi.

10Iz odgovora na apelaciju proizlazi da je apelant, nakon prijema svakog od ovih zaključaka, tražio produženje roka za postupanje, a da nikada nije postupio po zaključku.

IV.Apelacija

a) Navodi iz apelacije 11Apelant ukazuje na kršenje prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija) i pravo na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju. Apelant je naveo tok postupka, naveden u činjeničnom dijelu odluke, ističući da postupak traje duže od četiri godine, odnosno da apelant duže od četiri godine čeka na nastavak izvršnog postupka i provođenje izvršenja na nekretninama izvršenika radi namirenja dosuđenih potraživanja, pri čemu, kako navodi, nije uopće izvjesno kada će do njega doći. Kako nije došlo do nastavka izvršnog postupka i prodaje nekretnina određenih u rješenju o izvršenju a radi namirenja apelanta, smatra da je u konkretnom slučaju došlo do povrede apelantovog prava na suđenje u razumnom roku i prava na imovinu, te predlaže da Ustavni sud naloži Vladi Republike Srpske da mu isplati naknadu nematerijalne štete u iznosu od 1.000,00 KM zbog nerazumne dužine trajanja izvršnog postupka.

b) Odgovori na apelaciju 12U odgovorima na apelaciju Okružni privredni sud je vrlo detaljno naveo tok postupka, naveden u činjeničnom dijelu odluke, ističući da je postupao u rokovima predviđenim zakonom. Ističe da je, imajući u vidu da apelant nije postupio po zaključku suda, zastao sa postupkom i odredio da će se on nastaviti kada apelant dostavi dokaz da su nekretnine upisane na ime izvršenika. Ukazuje da apelant nije dostavio u spis suda taj dokaz, te da time ovaj sud smatra da je primijenio mjerodavno materijalno i procesno pravo, kao i da je dao jasne razloge u svojoj odluci, tako da ne stoje navodi apelacije. Smatra da je tokom postupka postupao u skladu sa pozitivnim zakonodavstvom, određujući zastoj postupka, da apelant nikada u spis suda nije dostavio dokaz da su nekretnine na kojima traži izvršenje vlasništvo izvršenika, kako je predviđeno odredbom člana 70. Zakona o izvršnom postupku.

V.Relevantni propisi 13U Zakonu o izvršnom postupku („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 59/03, 85/03, 64/05, 118/07, 29/10, 57/12, 67/13, 98/14, 5/17 - OUSRS, 60/17 - OUSBiH, 115/17-OUSBiH, 58/18 - Rješenje USBiH i 66/18) relevantne odredbe glase:

Hitnost i redoslijed postupanja Član 5.

(1) U postupku izvršenja sud je dužan da postupa hitno.

(2) Sud je dužan da predmete uzima u rad redom kako ih je primio, osim ako priroda potraživanja ili posebne okolnosti zahtijevaju da se postupi drugačije. Rokovi za postupanje Član 15.

Sud je u pravilu dužan da o prijedlogu za izvršenje odluči u roku od osam dana, a o prigovoru u roku od 15 dana od dana ispunjavanja uslova da se o prigovoru odluči.

Dovršenje izvršenja Član 64.

Postupak izvršenja smatra se završenim pravosnažnošću odluke o odbacivanju ili odbijanju izvršnog prijedloga, sprovođenjem izvršne radnje kojom se izvršenje dovršava ili obustavom izvršenja.

Dokaz o svojini izvršenika Član 70 (1) Uz prijedlog za izvršenje na nepokretnosti tražilac izvršenja je dužan podnijeti izvod iz zemljišne knjige kao dokaz o tome da je nepokretnost upisana kao svojina izvršenika.

(2) Ako je pravo na nepokretnosti iz stava 1. ovog člana upisano u zemljišnoj knjizi na drugo lice, a ne na izvršenika, prijedlogu se može udovoljiti samo ako su, po utvrđenju izvršenikove imovine u skladu sa članom 37. ovog zakona, ispunjeni uslovi za promjenu zemljišnoknjiškog stanja Član 113 (1) Postupak izvršenja na nepokretnostima koje nisu upisane u zemljišne knjige provodi se prema odredbama glave X ovog zakona, ako odredbama ovog člana nije drugačije određeno.

(2) U slučaju nepokretnosti iz stava 1. ovog člana, tražilac izvršenja će uz prijedlog za izvršenje podnijeti dokaze da je izvršenik njen vlasnik ili će od suda zatražiti dostavljanje dokaza u skladu sa članom 37. ovog zakona. Tražilac izvršenja je dužan označiti nepokretnost prema podacima iz katastra, a ako takvih podataka u katastru nema, dužan je naznačiti mjesto na kojemu se nepokretnost nalazi, njezin naziv, granice i površinu.

(3) Nakon donošenja rješenja o izvršenju, sud će zastati sa izvršenjem do okončanja postupaka predviđenih u stavu 4., odnosno stavu 8. ovog člana.

(4) Nakon što je rješenje o izvršenju doneseno, postupak izvršenja na nepokretnostima na području gdje zemljišne knjige nisu uspostavljene ili su uništene, odnosno nestale, nastaviće se nakon što se nepokretnost koja je predmet izvršenja upiše u zemljišne knjige u skladu sa glavom VIII Zakona o zemljišnim knjigama, ukoliko takav upis nije u suprotnosti sa zakonom.

(5) Tražilac izvršenja je obavezan da zahtijeva upis u zemljišne knjige u skladu sa stavom 4. ovog člana u roku od 15 dana od dana donošenja rješenja o izvršenju, te da o tome, u roku koji mu bude određen, izvijesti izvršni sud. Ako tražilac izvršenja ne podnese zahtjev za upis u zemljišne knjige u predviđenom roku ili u datom mu roku o tome ne izvijesti izvršni sud, postupak izvršenja će se obustaviti. (6) Ako bi upis u zemljišne knjige bio u suprotnosti sa zakonom, sud će obaviti popis zapljene nepokretnosti za koju je predloženo izvršenje, i na ročište za popis zapljene pozvati tražioca izvršenja, izvršenika i lica s čijim nepokretnostima graniči ta nepokretnost.

(7) Zapisnik o popisu zapljene objavljuje se na sudskoj ploči.

(8) O obavljenom popisu zapljene sud će u "Službenom glasniku Republike Srpske" i najmanje dva dnevna lista koja se distribuiraju na teritoriji Republike Srpske objaviti oglas u kojem će navesti sud koji objavljuje oglas, broj predmeta, ime i adrese stranaka, podatke o nepokretnosti na kojoj se izvršenje sprovodi, te obavijesti o tome gdje je i kad održano ročište na kojemu je nepokretnost popisana i kad je zapisnik o popisu zapljene istaknut na sudskoj ploči. Tim će oglasom sud pozvati sva zainteresovana lica da pismeno ili usmeno obavijeste sud o razlozima zbog kojih se izvršenje ne može sprovesti na toj nepokretnosti. VI.Dopustivost

1. U skladu sa članom VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.

2. U skladu sa članom 18. stav (1) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njom pobija, iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku koji je koristio.

3. U konkretnom slučaju apelacija se odnosi na dužinu izvršnog postupka. S tim u vezi, Ustavni sud je u svojoj praksi kontinuirano ukazivao na praksu Evropskog suda za ljudska prava (u daljnjem tekstu: Evropski sud) prema kojoj izvršenje pravosnažne sudske odluke predstavlja sastavni dio prava na pravično suđenje iz člana 6. stav 1. Evropske konvencije, te da je dužnost države da organizira svoj pravni sistem tako da omogući sudovima da se povinuju zahtjevima i uvjetima Evropske konvencije. Ustavni sud je, također, u kontinuitetu ukazivao i da u Republici Srpskoj ne postoji djelotvorno pravno sredstvo koje bi apelantima omogućilo da se prije podnošenja apelacije žale zbog neizvršenja pravosnažnog rješenja kojim je dozvoljeno izvršenje sudske presude (vidi, Ustavni sud, odluke o dopustivosti i meritumu br. AP 3060/06 od 26. februara 2009. godine, tačka 12, i AP 2318/16 od 7. marta 2017. godine, tač. 23-24. s daljnjim referencama). Imajući ovo u vidu, Ustavni sud smatra da je predmetna apelacija dopustiva. Osim toga, apelacija ispunjava i uvjete iz člana 18. st. (3) i (4) Pravila Ustavnog suda, jer ne postoji neki formalni razlog zbog kojeg ne bi bila dopustiva, niti je očigledno (prima facie) neosnovana.

4. Imajući u vidu odredbe člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. st. (1), (2), (3) i (4) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud zaključuje da predmetna apelacija ispunjava uvjete u pogledu dopustivosti.

VII.Meritum

5. Apelant smatra da mu je, zbog dužine trajanja izvršnog postupka, povrijeđeno pravo na suđenje u «razumnom» roku kao jednom od segmenata prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije i pravo na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju. a)Pravo na pravično suđenje Član II/3. Ustava Bosne i Hercegovine u relevantnom dijelu glasi:

Sva lica na teritoriji Bosne i Hercegovine uživaju ljudska prava i slobode iz stava 2. ovog člana, što uključuje:

e) Pravo na pravično saslušanje u građanskim i krivičnim stvarima i druga prava u vezi sa krivičnim postupkom.

Član 6. stav 1. Evropske konvencije u relevantnom dijelu glasi:

1Prilikom utvrđivanja njegovih građanskih prava i obaveza ili krivične optužbe protiv njega, svako ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom ustanovljenim zakonom. [...] Relevantni principi

6. Ustavni sud podsjeća da se, prema konzistentnoj praksi Evropskog suda i Ustavnog suda, razumnost dužine trajanja izvršnog postupka mora ocijeniti u svjetlu okolnosti pojedinog predmeta, vodeći računa o kriterijima uspostavljenim sudskom praksom Evropskog suda, a naročito o složenosti predmeta, ponašanju strana u postupku i nadležnog suda ili drugih javnih vlasti, te o značaju koji konkretna pravna stvar ima za apelanta (vidi, Evropski sud, Mahmutović protiv Hrvatske, aplikacija broj 9505/03 od 15. februara 2007. godine, stav 26).

7. U vezi s predmetom postupka, Ustavni sud smatra da država ima pozitivnu obavezu da organizira sistem za izvršenje presuda koji treba da bude efektivan kako u normativnom dijelu, tako i u praksi, te da osigura njihovo izvršenje bez nepotrebnog odgađanja (vidi, Evropski sud za ljudska prava, Scollo protiv Italije, 1995. godine). Međutim, Ustavni sud ukazuje da se, prema praksi Evropskog suda (u predmetima u kojima niti jedna stranka u sporu nije vlast niti državni organ) uloga vlasti svodi na to da razumno pomogne izvršenju presude u korist stranke koja je spor dobila, ali ne da garantira izvršenje u svim okolnostima (vidi, Fuklev protiv Ukrajine, st. 84-86, 2005. godina). Dakle, u izvršnom postupku sudovi nisu odgovorni za namirenje tražioca izvršenja, već za djelotvorno i ekonomično provođenje sudskog postupka. Period koji se uzima u obzir

8. Ustavni sud će u odnosu na dužinu trajanja izvršnog postupka razmatrati period od 7. oktobra 2015. godine, kao dana kada je apelant podnio prijedlog za izvršenje, pa do odluke Ustavnog suda, dakle, period duži od pet godina i pet mjeseci.

Analiza dužine trajanja izvršnog postupka

9. Rukovodeći se navedenim kriterijima ustanovljenim praksom Evropskog suda, Ustavni sud najprije zapaža da se u konkretnom slučaju radi o izvršnom postupku koji je po zakonu hitne prirode. Ustavni sud smatra da eventualna "složenost predmeta", kao jedan od kriterija koje Ustavni sud ima u vidu pri ocjeni dužine postupka, nije utjecala na trajanje postupka imajući u vidu činjenicu da se predmetni postupak nalazi na samom početku (Okružni privredni sud je istog dana odredio predloženo izvršenje, te zastoj postupka), te se stoga Ustavni sud neće posebno baviti tim pitanjem.

14U konkretnom slučaju postupak je započeo 7. oktobra 2015. godine, kada je apelant Okružnom privrednom sudu podnio prijedlog za izvršenje, predlažući izvršenje na nekretninama izvršenika. Prema apelantovim navodima, Općinski sud, nakon donošenja rješenja o izvršenju na nekretninama izvršenika, nije u periodu od oko četiri godine odredio nastavak postupka i provođenje izvršenja na nekretninama izvršenika radi namirenja dosuđenog potraživanja. U odgovoru na apelaciju Okružni privredni sud je naveo da je prije donošenja predmetnog rješenja o izvršenju putem zaključka (27. oktobar 2015. godine) naložio apelantu da, u smislu odredbe člana 70. ZIP-a, dostavi izvod iz evidencije za nekretnine na kojima predlaže izvršenje u kojoj se te nekretnine vode na imenu izvršenika, a da je to ponovio u dva navrata (zaključkom od 4. januara i 4. februara 2016. godine), jer je apelant u više navrata tražio produženje roka za postupanje po zaključku, nakon čega je istog dana donio rješenje o izvršenju i odredio zastoj postupka do upisa u zemljišne knjige nekretnina na kojima je određeno izvršenje s obzirom na to da one nisu upisane kao vlasništvo izvršenika, shodno odredbi člana 113. stav 3. Zakona o izvršnom postupku a u vezi sa odredbom člana 382a. Zakona o parničnom postupku. Također, iz odgovora na apelaciju proizlazi da je apelant 11. augusta 2020. godine od Okružnog privrednog suda tražio nastavak postupka, te da je taj sud u više navrata (zaključcima od 27. augusta, 14. septembra, 8. oktobra i 29. decembra 2020, te 28. januara i 9. marta 2021. godine) ponovo nalagao apelantu da, u smislu odredbe člana 70. ZIP-a, dostavi izvod iz evidencije za nekretnine na kojima predlaže izvršenje u kojoj se te nekretnine vode na imenu izvršenika, kako bi bili ispunjeni uvjeti da sud postupak nastavi, te da je apelant nakon prijema svakog od ovih zaključaka tražio produženje roka za postupanje, a da nikada (do pisanja odgovora na apelaciju) po zaključku nije postupio. Stoga, imajući u vidu apelantovu pasivnost tokom postupka koja se ogleda u činjenici da ni nakon devet naloga Okružnog privrednog suda da dostavi dokaz da su nekretnine upisane na ime izvršenika nije postupio po tom nalogu i dostavio traženi dokaz, Ustavni sud smatra da je apelantov propust da postupi u skladu s nalogom suda i dostavi traženi dokaz uzrokovao zastoj predmetnog postupka, jer se nisu stekli uvjeti za određivanje nastavka postupka. Kako je Ustavni sud već istakao, uloga vlasti se svodi na to da razumno pomogne izvršenju presude u korist stranke koja je spor dobila, ali ne da garantira izvršenje u svim okolnostima. Dakle, u izvršnom postupku sudovi nisu odgovorni za namirenje tražioca izvršenja, već za djelotvorno i ekonomično provođenje sudskog postupka, što je u ovom predmetu nesumnjivo ispoštovano, jer je Okružni privredni sud donio rješenje o izvršenju bez nepotrebnog odgađanja i više puta nalagao apelantu da dostavi dokaz da su nekretnine na kojima je predloženo izvršenje upisane na ime izvršenika, kako bi se stekli uvjeti za nastavak postupka, odnosno preduzimao procesne radnje u skladu s procesnim mogućnostima bez nepotrebnog odugovlačenja. Stoga, Ustavni sud zapaža da u ponašanju Okružnog privrednog suda nema ničega što bi ukazivalo na neopravdanu neaktivnost i odugovlačenje postupka.

10. Ustavni sud, na osnovu navedenog i uzevši u obzir sve faktore, zaključuje da u ovom slučaju nije povrijeđeno apelantovo pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije u odnosu na donošenje odluke u razumnom roku.

b)Ostali navodi

11. Apelant navodi da mu je, zbog dužine trajanja predmetnog postupka, povrijeđeno i pravo na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju. Imajući u vidu utvrđenje u vezi sa članom II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članom 6. stav 1. Evropske konvencije, Ustavni sud smatra da nema potrebe ispitivati da li je u ovom predmetu, također, došlo i do povrede navedenog prava.

VIII.Zaključak

12. Ustavni sud zaključuje da, uzevši u obzir sve okolnosti konkretnog predmeta, nema povrede apelantovog prava na pravično suđenje u razumnom roku kao segmentu prava iz člana II/3.e)Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije budući da je Okružni privredni sud postupao u skladu sa standardima prava na pravično suđenje i zakonskim odredbama i u tom smislu nastojao da provodi procesne radnje s ciljem okončanja predmetnog postupka, pri čemu nije odgovoran za apelantovo nepostupanje po nalogu suda da dostavi dokaz da su predmetne nekretnine upisane na ime izvršenika.

13. Na osnovu člana 57. stav (2) tačka b) i člana 59. st. (1) i (3) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

14. Prema članu VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Zlatko M. Knežević

Odluka o meritumu u predmetu AP-2854/20 (ITI Computers d.o.o. Sarajevo) | Sudska praksa | Aktio