Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-927/21 (N. G.)
Odluka donesena 21. 04. 2021.
- Apelacija preuranjena
Sastav suda
Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević
Citirani propisi
Predmeti (1)
AP-927/21
Apelacija
Odluka o dopustivosti
21. 04. 2021.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u sastavu: predsjednik Zlatko M. Knežević, potpredsjednici Mato Tadić i Mirsad Ćeman i sudije Valerija Galić, Miodrag Simović i Seada Palavrić, na sjednici održanoj 21. aprila 2021. godine, u predmetu broj AP-927/21, rješavajući apelaciju koju je podnijela Nada Gligorić, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. stav (3) tačka l), člana 57. stav (2) tačka a) i člana 58. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – Prečišćeni tekst ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" broj 94/14), donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI
Odbacuje se kao nedopuštena apelacija koju je podnijela Nada Gligorić protiv Presude Okružnog suda u Banjaluci broj 71 0 K 225119 20 Kž od 12. februara 2021. godine, zato što je preuranjena.
OBRAZLOŽENJE
1. Nada Gligorić (u daljnjem tekstu: apelantica) iz Banjaluke, koju zastupa Marko Mikeš advokat iz Banjaluke, podnijela je 22. marta 2021. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Presude Okružnog suda u Banjaluci (u daljnjem tekstu: Okružni sud) broj 71 0 K 225119 20 Kž od 12. februara 2021. godine.
2. Osnovni sud u Banjaluci je Presudom broj 71 0 K 225119 16 K od 29. oktobra 2018. godine, koja je potvrđena osporenom presudom Okružnog suda od 12. februara 2021. godine, apelanticu oglasio krivom zbog krivičnog djela prevare iz člana 239. stav 3. u vezi sa stavom 1. Krivičnog zakona Republike Srpske i osudio na kaznu zatvora u trajanju od dvije godine, te je obavezao da plati troškove krivičnog postupka u iznosu od 500,00 KM, dok je oštecene P.K. i S.K. uputio na parnični postupak sa imovinskopravnim zahtjevom. Od apelantice je oduzeo imovinsku korist pribavljenu izvšenjem krivičnog djela i odlučio da se od apelantice oduzme iznos od 125.000,00 KM, te odredio da ošteceni mogu tražiti da budu namireni iz navedenog iznosa oduzete imovinske koristi.
3. U konkretnom slučaju apelantica je navela da je protiv odluke Okružnog suda od 12. februara 2021. godine Vrhovnom sudu Republike Srpske podnijela zahtjev za zaštitu zakonitosti 16. marta 2021. godine i da je postupak u toku.
Apelacioni navodi
4. U predmetnoj apelaciji apelantica se poziva na povredu prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija) i prava na ličnu slobodu i sigurnost iz člana II/3.d) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 5. stav 1. Evropske konvencije.
5. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 18. stav (1) i stav (3) tačka l) Pravila Ustavnog suda. Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:
Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kad ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.
Član 18. stav (1) i stav (3) tačka l) Pravila Ustavnog suda glasi:
(1) Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njome pobija, iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku kojeg je koristio.
(3) Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva:
l) apelacija je preuranjena;
6. Prema navedenim odredbama, apelacija se može podnijeti samo protiv presude, odnosno odluke kojom je postupak u određenom predmetu završen.
7. U konkretnom slučaju postupak o predmetu apelacije je, nakon izjavljenog vanrednog pravnog lijeka - zahtjeva za zaštitu zakonitosti od strane apelantice, u toku pred Vrhovnim sudom Republike Srpske, a apelantica nije obavijestila Ustavni sud, u smislu odredbe člana 21. stav (6) Pravila Ustavnog suda, da je nadležni sud donio odluku o izjavljenom pravnom lijeku.
8. U vezi s tim Ustavni sud ukazuje da apelanti odlučuju koji će pravni lijek koristiti, bez obzira da li se radi o redovnom ili vanrednom pravnom lijeku. U interesu ostvarivanja prava apelanata je da se iscrpe sve mogućnosti odlučivanja pred redovnim sudovima, u skladu sa pozitivnim propisima.
9. Ustavni sud zapaža da se zahtjev za zaštitu zakonitosti primjenjuje u Republici Srpskoj na osnovu Zakona o krivičnom postupku („Službeni glasnik Republike Srpske“, br. 53/12, 91/17 i 66/18). Zahtjev za zaštitu zakonitosti predstavlja vanredni pravni lijek koji nadležni tužilac, osuđeni i branilac mogu podnijeti protiv pravosnažne presude u roku od tri mjeseca od dana prijema pravosnažne presude. Zahtjev za zaštitu zakonitosti se može podnijeti protiv pravosnažne presude u slučaju povrede Krivičnog zakona i zbog povrede odredaba krivičnog postupka. Zbog toga je u konkretnom slučaju apelacija preuranjena, jer je podnesena prije odluke nadležnog suda o izjavljenom pravnom lijeku. Nakon donošenja odluke o zahtjevu za zaštitu zakonitosti, nezavisno od vrste te odluke, apelantica ima mogućnost da ponovo podnese apelaciju u kojoj je dužna na propisanom obrascu apelacije pod tačkom 8. (Dodatni podaci i napomene-Ostale odluke) navesti i ovu odluku Ustavnog suda (vidi, Odluke o dopustivosti br. AP-4809/18 od 12. marta 2019. godine, AP-4450/20 od 12. januara 2021. godine i AP-4463/20 od 12. januara 2021. godine, dostupne na www.ustavnisud.ba).
10. Imajući u vidu odredbu člana 18. stav (3) tačka l) Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je preuranjena, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
11. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Zlatko M. Knežević