Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o meritumu u predmetu AP-1874/20 (M.B., Š.M. i E.A)

Odluka donesena 09. 06. 2021.

Povreda
Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje)
  • Građanski postupak
  • Pravično suđenje - razuman rok
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-1874/20

Apelacija

Odluka o meritumu

09. 06. 2021.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u sastavu: predsjednik Mato Tadić, potpredsjednici Miodrag Simović i Mirsad Ćeman i sudije Valerija Galić, Seada Palavrić i Zlatko M. Knežević, na sjednici održanoj 9. juna 2021. godine, u predmetu broj AP 1874/20, rješavajući apelaciju koju su podnijeli M. B. i drugi, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 57. stav (2) tačka b), člana 59. st. (1) i (2), člana 62. stav (7), člana 72. st. (4) i (5) i člana 74. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – prečišćeni tekst („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ broj 94/14), donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI I MERITUMU

Usvaja se apelacija koju su podnijeli M. B., Š. M. i E. A.

Utvrđuje se povreda člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda zbog dužine trajanja parničnog postupka koji se vodi pred Vrhovnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine u predmetu broj 36 0 P 015392 21 Rev 2, na rješavanju po reviziji apelanata izjavljenoj na Presudu Kantonalnog suda u Zenici u predmetu broj 36 0 P 015392 20 Gž 3.

Na osnovu člana 62. stav (7) Pravila Ustavnog suda, nalaže se predsjednici Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine da, u skladu s ovom odlukom, odmah preduzme odgovarajuće mjere za okončanje postupka u predmetu broj 36 0 P 015392 21 Rev 2 u skladu sa članom II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članom 6. stav 1.

Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.

Na osnovu člana 74. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, nalaže se Vladi Zeničko-dobojskog kantona da M. B., Š. M. i E. A. isplati iznose od po 500,00 KM na ime naknade nematerijalne štete zbog dužine trajanja predmetnog parničnog postupka, i to u roku od tri mjeseca od dostavljanja ove odluke, uz obavezu da nakon isteka ovog roka plati zakonsku zateznu kamatu na eventualno neisplaćeni iznos ili dio iznosa naknade određene ovom odlukom.

Na osnovu člana 72. stav (5) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, nalaže se predsjednici Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine i Vladi Zeničko-dobojskog kantona da najkasnije u roku od tri mjeseca od dostavljanja ove odluke obavijeste Ustavni sud Bosne i Hercegovine o preduzetim mjerama s ciljem izvršenja ove odluke.

OBRAZLOŽENJE

I.Uvod

1. M. B., Š. M. i E. A (u daljnjem tekstu: apelanti), svi iz Kaknja, koje zastupa Zahid Hadžić, advokat iz Visokog, podnijeli su 29. maja 2020. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) zbog dužine trajanja parničnog postupka koji se u trenutku podnošenja apelacije u ponovnom postupku vodio pred Općinskim sudom Kaknju (u daljnjem tekstu: Općinski sud) u predmetu broj 36 0 P 015392 20 P 2.

II.Postupak pred Ustavnim sudom

2. Na osnovu člana 23. Pravila Ustavnog suda, od Općinskog suda i Kantonalnog suda u Zenici (u daljnjem tekstu: Kantonalni sud) zatraženo je 13. septembra 2020. godine da dostave odgovor na apelaciju, te je od Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vrhovni sud) zatraženo 15. aprila 2021. godine da dostavi odgovor na apelaciju. Od Općinskog suda je 9. marta 2021. godine zatražena informacija o statusu predmeta, te od Kantonalnog suda 13. januara 2021. godine.

3. Općinski sud je odgovor na apelaciju dostavio 24. septembra 2020. godine, Kantonalni sud 18. septembra 2020. godine, dok je Vrhovni sud odgovor na apelaciju dostavio 21. aprila 2021. godine.

4. Općinski sud i Kantonalni sud dostavili su tražene informacije o statusu predmeta u vremenskom periodu od 18. januara 2021. do 19. marta 2021. godine.

III.Činjenično stanje

5. Činjenice predmeta koje proistječu iz apelacionih navoda i dokumenata predočenih Ustavnom sudu mogu se sumirati na sljedeći način.

6. Apelanti su 16. maja 2011. godine podnijeli tužbu Općinskom sudu protiv tuženog (JP „Elektroprivreda BiH“ d.d. Sarajevo – ZD RMU „Kakanj“ d.o.o. Kakanj) radi naknade štete (v.sp. 93.000,00 KM).

7. Presudom Općinskog suda od 27. decembra 2013. godine odbijen je kao neosnovan tužbeni zahtjev apelanata kojim su tražili da im tuženi na ime naknade štete isplati određene iznose.

8. Predmetni spis dostavljen je na postupanje Kantonalnom sudu 19. februara 2014. godine.

9. Presudom Kantonalnog suda od 23. juna 2014. godine žalba apelanata je odbijena i potvrđena prvostepena presuda.

10. Predmetni spis je dostavljen na postupanje Vrhovnom sudu 15. augusta 2014. godine.

11. Rješenjem Vrhovnog suda od 19. decembra 2017. godine revizija je usvojena, drugostepena presuda ukinuta i predmet je vraćen drugostepenom sudu na ponovno suđenje.

12. Predmetni spis dostavljen je na postupanje Kantonalnom sudu 13. marta 2018. godine.

13. Rješenjem Kantonalnog suda od 12. juna 2018. godine žalba apelanata je usvojena, prvostepena presuda ukinuta i predmet je vraćen prvostepenom sudu na ponovni postupak.

14. Predmetni spis dostavljen je na postupanje Općinskom sudu 26. juna 2018. godine.

15. Presudom Općinskog suda od 22. septembra 2020. godine ponovno je odbijen tužbeni zahtjev apelanata kao neosnovan.

16. Predmetni spis dostavljen je na postupanje Kantonalnom sudu 4. novembra 2020. godine.

17. Presudom Kantonalnog suda od 15. januara 2021. godine žalbe apelanata su odbijene i potvrđena je prvostepena presuda.

18. Predmetni spis dostavljen je na postupanje Vrhovnom sudu 30. marta 2021. godine. IV.Apelacija

a) Navodi iz apelacije

19. Apelanti smatraju da im je zbog dužine trajanja parničnog postupka povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija) i pravo na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju. Zbog dužine trajanja predmetnog postupka apelanti traže naknadu nematerijalne štete.

b) Odgovori na apelaciju

20. U odgovoru na apelaciju Općinski sud je predstavio hronološki tok postupka, predstavljen u činjeničnom dijelu ove odluke. Općinski sud je naveo da smatra da nisu povrijeđena prava apelanata u situaciji kada su redovni sudovi donijeli pet meritornih odluka, od čega je Općinski sud donio dvije odluke, u kojima su izvođeni i cijenjeni dokazi. Općinski sud je istakao da, imajući u vidu navedeno, smatra da su odluke donošene u razumnom roku s obzirom na opterećenost sudova drugim složenim i hitnim predmetima.

21. U odgovoru na apelaciju Kantonalni sud je istakao da smatra da pred tim sudom nisu narušena prava apelanata budući da je Kantonalni sud postupao u kratkim rokovima.

22. U odgovoru na apelaciju Vrhovni sud je istakao da, imajući u vidu zaostatke i broj neriješenih predmeta koji su bili u Vrhovnom sudu u vrijeme podnošenja prvobitne odluke, smatra da je ona donesena u razumnom roku. Vrhovni sud je istakao da će predmet koji se ponovno nalazi pred Vrhovnim sudom na rješavanju imati prioritet u radu.

V.Relevantni propisi

23. Zakon o parničnom postupku („Službene novine Federacije BiH“ br. 53/03, 73/05, 19/06 i 98/15) Za potrebe ove odluke koristi se neslužbeni prečišćeni tekst sačinjen u Ustavnom sudu BiH koji glasi:

Član 10.

(1)Stranka ima pravo da sud odluči o njenim zahtjevima i prijedlozima u razumnom roku.

(2)Sud je dužan provesti postupak bez odugovlačenja i sa što manje troškova, te onemogućiti svaku zloupotrebu prava koja strankama pripadaju u postupku.

24. U Zakonu o sudovima u Federaciji Bosne i Hercegovine („Službene novine FBiH“ br. 38/05, 22/06, 63/10, 72/10 – ispravka, 7/13 i 52/14) relevantne odredbe glase:

Član 31. stav (1) Dužnosti predsjednika suda Predsjednik suda odgovoran je za rukovođenje cjelokupnim sudom i sudačkom upravom. [...] VI.Dopustivost

25. Prema članu VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, Ustavni sud također ima apelacionu nadležnost za pitanja iz Ustava koja se pojave na osnovu presude bilo kojeg drugog suda u Bosni i Hercegovini.

26. Ustavni sud naglašava da, u skladu sa članom 18. stav (2) Pravila Ustavnog suda, može izuzetno razmatrati apelaciju i kada nema odluke nadležnog suda ukoliko apelacija ukazuje na ozbiljna kršenja prava i osnovnih sloboda koje štiti Ustav Bosne i Hercegovine ili međunarodni dokumenti koji se primjenjuju u Bosni i Hercegovini. U konkretnom slučaju apelanti predmetnom apelacijom ukazuju na povredu prava na donošenje odluke u razumnom roku u smislu odredbi člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije u predmetnom postupku koji je u toku pred Vrhovnim sudom, pa imajući u vidu činjenično stanje predmeta, Ustavni sud smatra da je predmetna apelacija dopustiva u smislu člana 18. stav (2) Pravila Ustavnog suda.

27. Osim toga, apelacija ispunjava i uvjete iz člana 18. st. (3) i (4) Pravila Ustavnog suda jer ne postoji neki formalni razlog zbog kojeg ne bi bila dopustiva, niti je očigledno (prima facie) neosnovana.

28. Imajući u vidu odredbe člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 18. st. (2), (3) i (4) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud zaključuje da predmetna apelacija ispunjava uvjete u pogledu dopustivosti u odnosu na pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije.

VII.Meritum

29. Apelanti smatraju da im je zbog dužine trajanja predmetnog postupka došlo do povrede prava na suđenje u „razumnom“ roku kao jednog od segmenata prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije i prava na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju. Pravo na pravično suđenje – razuman rok

30. Član II/3. Ustava Bosne i Hercegovine u relevantnom dijelu glasi:

Sva lica na teritoriji Bosne i Hercegovine uživaju ljudska prava i slobode iz stava 2. ovog člana, što uključuje:

e) Pravo na pravično saslušanje u građanskim i krivičnim stvarima i druga prava u vezi sa krivičnim postupkom.

31. Član 6. Evropske konvencije u relevantnom dijelu glasi:

1. Prilikom utvrđivanja njegovih građanskih prava i obaveza ili krivične optužbe protiv njega, svako ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom ustanovljenim zakonom. […] Relevantna načela

32. Ustavni sud, prije svega, ukazuje da se prema konzistentnoj praksi Evropskog suda za ljudska prava (u daljnjem tekstu: Evropski sud) i Ustavnog suda, razumnost dužine trajanja postupka mora cijeniti u svjetlu okolnosti pojedinog predmeta, vodeći računa o kriterijima uspostavljenim sudskom praksom Evropskog suda, a naročito o složenosti predmeta, ponašanju strana u postupku i nadležnog suda ili drugih javnih vlasti, te o značaju koju konkretna pravna stvar ima za apelanta (vidi Evropski sud, Mikulić protiv Hrvatske, aplikacija broj 53176/99 od 7. februara 2002. godine, Izvještaj broj 2002-I, stav 38).

33. Ustavni sud, podržavajući praksu Evropskog suda, podsjeća na to da član 6. stav 1. Evropske konvencije nameće državama ugovornicama dužnost da organiziraju svoje pravosudne sisteme na način da sudovi mogu zadovoljiti uvjete tog člana, uključujući i obavezu da postupaju u razumnom roku (vidi Evropski sud, Marinović protiv Hrvatske, presuda od 6. oktobra 2005. godine, stav 23).

Period koji treba uzeti u obzir

34. Ustavni sud će u odnosu na dužinu trajanja predmetnog postupka razmatrati period od 16. maja 2011. godine, kao dana podnošenja tužbe Općinskom sudu, pa do donošenja odluke Ustavnog suda. Dakle, period od oko deset godina.

Analiza dužine trajanja predmetnog postupka

35. U konkretnom slučaju, u pogledu ocjene složenosti predmeta Ustavni sud zapaža da se, s obzirom na činjenična i prava pitanja koja je trebalo riješiti, u konkretnom slučaju može govoriti o relativno složenom predmetu.

36. Ocjenjujući ponašanje redovnih suda, Ustavni sud zapaža da je nakon podnošenja tužbe Općinski sud donio presudu od 27. decembra 2013. godine, te predmetni spis dostavio Kantonalnom sudu na postupanje 19. februara 2014. godine, dakle, postupak je u ovoj fazi trajao dvije godine i devet mjeseci. Ustavni sud zapaža da je predmetni postupak nakon dostavljanja spisa na postupanje Kantonalnom sudu isti donio presudu od 23. juna 2014. godine, dakle nakon četiri mjeseca. Nakon dostavljanja spisa na postupanje Vrhovnom sudu (15. augusta 2014. godine), Vrhovni sud je donio rješenje kojim je reviziju apelanata uvažio i predmet vratio drugostepenom sudu na ponovni postupak, dakle, postupak pred ovim sudom je trajao u periodu od tri godine i četiri mjeseca u prvoj fazi postupka. Nadalje, Kantonalni sud je u ponovnom postupku pred tim sudom donio rješenje od 12. juna 2018. godine kojim je uvažio žalbu apelanata i predmet vratio prvostepenom sudu na ponovni postupak. Općinski sud je u ponovnom postupku donio presudu od 22. septembra 2020. godine, odnosno dvije godine i tri mjeseca nakon što mu je dostavljen na postupanje. Kantonalni sud je zatim donio presudu od 15. januara 2021. godine, nakon čega se predmet po izjavljenoj reviziji apelanata trenutno nalazi na rješavanju pred Vrhovnim sudom.

37. Iako se pred prvostepenim sudom provodi dokazni postupak, koji služi kao osnov za donošenje odluke, te iako je drugostepeni sud donosio odluke u relativno razumnim rokovima, ipak, Ustavni sud zapaža da je rješenjem Vrhovnog suda ukinuta presuda Kantonalnog suda od 23. juna 2014. godine, odnosno rješenjem Kantonalnog suda ukinuta je presuda Općinskog suda od 27. decembra 2013. godine. Imajući u vidu navedeno, slijedi da Općinski i Kantonalni sud, ipak, nisu efikasno postupali u predmetnom postupku. Ustavni sud, također, podsjeća na stav Evropskog suda i Ustavnog suda da vraćanje predmeta od višeg ka nižem sudu ili organu ne predstavlja uvijek najbolji način da pojedinci realiziraju svoja prava. Ustavni sud mora naglasiti da je za pravni sistem od fundamentalne važnosti vođenje postupka u okviru razumnog vremena jer svako nepotrebno odugovlačenje, kao i vraćanje predmeta od višeg ka nižem sudu, često dovodi do, de facto, lišavanja pojedinca njegovih prava, gubitka djelotvornosti i povjerenja u pravni sistem. Također, razmatrajući dužinu prvobitnog postupka pred Vrhovnim sudom u ukupnom trajanju od tri godine i četiri mjeseca (dakle, postupak je u prethodnoj fazi trajao dvije godine i devet mjeseci pred prvostepenim sudom), Ustavni sud ukazuje da dužina postupka pred sudovima više instance, shodno praksi Evropskog suda, treba trajati kraće u odnosu na prvostepeni postupak s obzirom na samu prirodu postupka odlučivanja o pravnim lijekovima (vidi Ustavni sud, Odluka o dopustivosti i meritumu broj AP 5443/18 od 4. juna 2020. godine, tačka 34, dostupna na internetskoj stranici Ustavnog suda www.ustavnisud.ba).

38. Konačno, Ustavni sud podsjeća da je u Odluci o dopustivosti i meritumu broj AP 4101/15 od 10. maja 2017. godine (dostupna na internetskoj stranici Ustavnog suda www.ustavnisud.ba) zaključio da kršenje prava na suđenje u razumnom roku koje je utvrđeno u tom predmetu „nije izolirani incident, niti se može pripisati konkretnom slijedu događaja u ovom predmetu, nego je posljedica sistemskih nedostataka u organiziranju pravosuđa i efektivnom ostvarivanju nadležnosti iz ove oblasti i mora biti kvalificirano tako da proistječe iz prakse koja nije kompatibilna sa ustavnim pravom na pravično suđenje“. Ustavni sud smatra da navedena praksa nije primjenjiva u konkretnom slučaju jer se navedena postupanja redovnih sudova mogu pripisati konkretnom slijedu događaja u predmetnom postupku i ne mogu se definirati kao posljedica općih okolnosti i nedostataka u organiziranju nadležnosti u oblasti pravosuđa. Dužina trajanja postupka mora se sagledati u kontekstu adekvatnosti administriranja pravde od strane redovnih sudova. Imajući u vidu sve navedeno, Ustavni sud smatra da se naprijed navedeno postupanje redovnih sudova u tako dugom periodu može karakterizirati kao neadekvatno administriranje pravde, suprotno standardima prava na pravično suđenje, te da je ukupnoj dužini trajanja predmetnog postupka u odlučujućoj mjeri doprinijelo neažurno i neefikasno postupanje redovnih sudova. Iako je predmet u ponovnom postupku Vrhovnom sudu dostavljen na postupanje 30. marta 2021. godine, Ustavni sud smatra cjelishodnim naložiti predsjednici Vrhovnog suda da preduzme odgovarajuće mjere kako bi se po hitnom postupku donijela odluka u predmetu apelanata u postupku koji već traje oko deset godina.

39. Na osnovu izloženog, Ustavni sud smatra da dužina predmetnog parničnog postupka ne zadovoljava zahtjev „razumnog roka“ iz člana 6. stav 1. Evropske konvencije, te da postoji kršenje prava apelanata na „suđenje u razumnom roku“ kao jednog od segmenata prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije.

Ostali navodi

40. Budući da je Ustavni sud u prethodnim tačkama ove odluke već utvrdio da je zbog dužine trajanja predmetnog postupka povrijeđeno pravo apelanata na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije, Ustavni sud smatra da nije potrebno razmatrati navode o kršenju prava na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju.

Pitanje naknade nematerijalne štete

41. U smislu člana 74. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud može odrediti naknadu nematerijalne štete. Međutim, Ustavni sud podsjeća na to da, za razliku od postupka pred redovnim sudovima, naknadu nematerijalne štete određuje u posebnim slučajevima kršenja zagarantiranih ljudskih prava i osnovnih sloboda.

42. S obzirom na odluku u ovom predmetu, a imajući u vidu presude Evropskog suda protiv Bosne i Hercegovine (vidi Evropski sud, Spahić i ostali protiv BiH, aplikacija broj 20514/15 i dr. od 14. novembra 2017. godine, Kunić i ostali protiv BiH, aplikacija broj 68955/12 i dr. od 14. novembra 2017. godine, Elčić i ostali protiv BiH, aplikacija broj 34524/15 i dr. od 17. januara 2019. godine, Golić i ostali protiv BiH, aplikacija broj 51441/16 i dr. od 16. maja 2019. godine i Ugarak i ostali protiv BiH, aplikacija broj 25941/18 i dr. od 19. septembra 2019. godine), dosadašnju praksu, ekonomske uvjete u Bosni i Hercegovini (podaci dostupni na www.bhas.ba) i okolnosti konkretnog slučaja, prema članu 74. Pravila Ustavnog suda, odnosno članu 41. Evropske konvencije, Ustavni sud smatra da u konkretnom slučaju na ime naknade nematerijalne štete zbog nerazumne dužine trajanja postupka apelantima treba isplatiti iznos od po 500,00 KM.

43. Ovu naknadu je dužna platiti Vlada Zeničko-dobojskog kantona (s obzirom na to da je predmetni postupak u najvećoj mjeri trajao pred Općinskim sudom i Kantonalnim sudom) u roku od tri mjeseca od dana dostavljanja ove odluke, uz obavezu da nakon isteka ovog roka apelantima plati zakonsku zateznu kamatu na eventualno neisplaćeni iznos ili dio iznosa naknade određene ovom odlukom.

44. Ova odluka Ustavnog suda u dijelu koji se odnosi na naknadu nematerijalne štete predstavlja izvršnu ispravu.

VIII.Zaključak

45. Ustavni sud zaključuje da postoji kršenje prava na „suđenje u razumnom roku“ kao jednog od segmenata prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije jer predmetni postupak traje oko deset godina, a postupanja redovnih sudova u tako dugom periodu mogu se karakterizirati kao neadekvatno administriranje pravde, suprotno standardima prava na pravično suđenje, budući da je ukupnoj dužini trajanja predmetnog postupka u odlučujućoj mjeri doprinijelo neažurno i neefikasno postupanje redovnih sudova, a nije izvjesno kada će predmetni postupak biti okončan.

46. Na osnovu člana 57. stav (2) tačka b), člana 59. st. (1) i (2), člana 62. stav (7), člana 72. st. (4) i (5) i člana 74. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

47. Prema članu VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće. Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Mato Tadić

Odluka o meritumu u predmetu AP-1874/20 (M.B., Š.M. i E.A) | Sudska praksa | Aktio