Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-1011/21 (Hrvatska demokratska zajednica BiH)

Odluka donesena 05. 05. 2021.

  • Izbori
  • Apelacija ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-1011/21

Apelacija

Odluka o dopustivosti

05. 05. 2021.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u sastavu: predsjednik Zlatko M. Knežević, potpredsjednici Mato Tadić i Mirsad Ćeman i sudije Valerija Galić, Miodrag Simović i Seada Palavrić, na sjednici održanoj 5. maja 2021. godine, u predmetu broj AP-1011/21, rješavajući apelaciju koju je podnijela Hrvatska demokratska zajednica BiH, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. stav (3) tačka h), člana 57. stav (2) tačka a) i člana 58. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – Prečišćeni tekst ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" broj 94/14), donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI

Odbacuje se kao nedopuštena apelacija koju je podnijela Hrvatska demokratska zajednica BiH protiv Rješenja Suda Bosne i Hercegovine broj S1 3 Iž 039628 21 Iž od 26. januara 2021. godine, zbog toga što je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine.

OBRAZLOŽENJE

1. Hrvatska demokratska zajednica BiH (u daljnjem tekstu: apelantkinja) iz Mostara, koju zastupa Dragan Čović iz Mostara, podnijela je 26. marta 2021. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Rješenja Suda Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Sud BiH) broj S1 3 Iž 039628 21 Iž od 26. januara 2021. godine. Takođe, apelantkinja je podnijela zahtjev za donošenje privremene mjere kojom bi Ustavni sud „u odnosu na lokalne izbore za načelnika Opštine Travnik odluku o raspisivanju izbora za 11. april 2021. godine stavio van snage do donošenja odluke Ustavnog suda“.

2. Odlukom o nemogućnosti preuzimanja mandata Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: CIK BiH) broj 05-1-07-1-93/21 od 21. januara 2021. godine utvrđena je nemogućnost preuzimanja mandata za načelnika Opštine Travnik od M.P., kandidata političkog subjekta SDA-Stranka demokratske akcije, zbog činjenice smrti, kojem je raspodijeljen mandat pravosnažnom odlukom o potvrđivanju i objavi rezultata Lokalnih izbora u Bosni i Hercegovini 2020. godine (stav I izreke odluke), te je utvrđeno da će, po pravosnažnosti predmetne odluke, CIK BiH raspisati prijevremene izbore za načelnika Opštine Travnik (stav II izreke odluke).

3. Odlučujući o žalbi apelantkinje izjavljenoj protiv odluke CIK BiH od 21. januara 2021. godine, Sud BiH je Rješenjem broj S1 3 Iž 039628 21 Iž od 26. januara 2021. godine predmetnu žalbu odbio kao neosnovanu.

4. U obrazloženju osporenog rješenja Sud BiH je naveo da nesumnjiva činjenica da izabrani kandidat (M.P.) čiji je izborni rezultat potvrđen nije bio u mogućnosti da preuzme mandat zbog smrti, na način propisan odredbama člana 1.3a stav (3) Izbornog zakona Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Izborni zakon), ukazuje da je kandidat izabran, da mu je dodijeljen mandat, ali da zbog nepotpisivanja izjave o preuzimanja mandata nisu nastupile pravne posljedice, pri čemu okolnost da izjava nije potpisana ne negira činjenicu da je mandat dodijeljen. Sud BiH je naveo da je stoga neprihvatljiv žalbeni navod apelantkinje da je preminuli M.P. ostao u statusu kandidata, a ne izabranog člana organa vlasti (jer to proizlazi iz pravosnažne odluke CIK BiH o potvrđivanju izbornih rezultata za Opštinu Travnik), pa je pravilan i zakonit stav I izreke osporene odluke (kojim je utvrđena nemogućnost preuzimanja mandata za načelnika Opštine Travnik od strane M.P. zbog činjenice smrti). Sud BiH je dalje naveo da se neosnovano žalbom pobija pravilnost stava II osporene odluke (kojim je odlučeno da će CIK BiH raspisati prijevremene izbore za načelnika Opštine Travnik), jer u konkretnoj situaciji u kojoj je kandidat osvojio najviše glasova na izborima, a preminuo je prije preuzimanja mandata, nema zakonskog osnova da se mandat dodijeli drugorangiranom kandidatu. Sud BiH je ukazao da se, naime, osporena odluka odnosi na nivo vlasti načelnika opštine za čiji izbor se, primjenom člana 13.7 stav (1) Izbornog zakona, propisuje biranje u skladu sa tim zakonom, ustavima i zakonima entiteta i statutom opštine i grada. Sud BiH je naveo da se, s obzirom da Opština Travnik pripada teritoriji Federacije BiH, u konkretnom slučaju primjenjuje Zakon o izboru, prestanku mandata, opozivu i zamjeni načelnika opština u Federaciji BIH, te da je članom 4. st. (1) i (2) navedenog zakona propisano da se načelnik bira direktnim izborom i to kandidata koji je osvojio najveći broj glasova, pa je time isključena mogućnost da se izabere kandidat apelantkinje kao drugorangirani. Sud BiH je zaključio da, imajući u vidu da je prvorangiranom kandidatu utvrđena nemogućnost preuzimanja mandata iz zakonom propisanih razloga za prestanak mandata, to je pravilnom primjenom člana 14.3 stav (1) Izbornog zakona donesena odluka o prijevremenom raspisivanju izbora, jer će se samo na taj način obezbijediti jednako pravo izbora kandidatima svih političkih subjekata, kao i pravo na izbor građanima opštine Travnik.

Apelacioni navodi

5. Apelantkinja smatra da joj je povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija) i pravo na efikasan pravni lijek iz člana 13. Evropske konvencije. Apelantkinja ističe da se u konkretnom slučaju radi o proizvoljnom tumačenju pozitivno-pravnih propisa, a konkretno Izbornog zakona i Zakona o izboru, prestanku mandata, opozivu i zamjeni načelnika opština u Federaciji BIH, pri čemu je potrebno dati odgovor na pitanje „nastupaju li pravne posljedice u smislu otpočinjanja mandata opštinskog načelnika u trenutku potpisivanja kandidata da prihvaća mandat“, budući da u konkretnom slučaju M.P. nije potpisao izjavu o preuzimanju mandata.

6. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda.

Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:

Ustavni sud, takođe, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.

Član 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda glasi:

(3) Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva:

h) apelacija je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom;

7. S obzirom da apelantkinja smatra da joj je osporenim rješenjem Suda BiH, kojim je odbijena njena žalba izjavljena protiv odluke CIK BiH, dakle u sporu proizašlom iz izbornog procesa, povrijeđeno pravo na pravično suđenje, koje je garantovano članom II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članom 6. stav 1. Evropske konvencije, Ustavni sud prvo mora utvrditi da li su garancije predviđene navedenim članom primjenjive na predmetni postupak.

8. U vezi s tim, Ustavni sud, prije svega, podsjeća na ustaljenu praksu Evropskog suda za ljudska prava (u daljnjem tekstu: Evropski sud) koja podržava stav da se politička prava ne smatraju građanskim pravima. Evropski sud je takav stav usvojio u predmetu Pierre-Bloch v. Francuske (vidi, Pierre-Bloch protiv Francuske, aplikacija broj 24194/94, presuda iz 1997. godine), koji se u bitnom nije mijenjao ni u novijoj praksi, ostajući dosljedan stavu da sporovi u vezi sa pravima i obavezama koji izviru iz pasivnog biračkog prava, u pravilu, ne spadaju u okvire građanskog ni krivičnog aspekta člana 6. Evropske konvencije (vidi, između ostalih, Mutalibov protiv Azerbejdžana, aplikacija broj 31799/03, presuda iz 2004. godine, Paksas protiv Litvanije, aplikacija broj 34932/04, presuda iz 2011. godine, i Karimov protiv Azerbejdžana, aplikacija broj 12535/06, presuda iz 2014. godine). Ustavni sud zapaža da je u svojoj dosadašnjoj praksi usvajao sličan stav (vidi, Ustavni sud, mutatis mutandis, Odluka o dopustivosti broj AP-39/19 od 10. septembra 2019. godine, dostupna na www.ustavnisud.ba). Stoga, Ustavni sud zaključuje da se radi o sporu koji je izvan okvira člana 6. stav 1. Evropske konvencije, a član II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine u ovom slučaju ne pruža širi obim zaštite, zbog čega su navodi apelantkinje ratione materiae inkompatibilni sa Ustavom Bosne i Hercegovine.

9. Imajući u vidu da su navodi apelantkinje o kršenju člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije ratione materiae inkompatibilni sa Ustavom Bosne i Hercegovine, Ustavni sud ukazuje da su, stoga, i navodi apelantkinje o povredi prava na efikasan pravni lijek iz člana 13. Evropske konvencije (kao akcesornog prava) u vezi sa pravom na pravično suđenje, takođe, ratione materiae inkompatibilni sa Ustavom Bosne i Hercegovine.

10. U skladu sa navedenim, a imajući u vidu odredbu člana 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

11. S obzirom na odluku Ustavnog suda u ovom predmetu, nije neophodno posebno razmatrati apelantkinjin zahtjev za donošenje privremene mjere.

12. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Zlatko M. Knežević

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-1011/21 (Hrvatska demokratska zajednica BiH) | Sudska praksa | Aktio