Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-1276/21 ("Krajina Borac" d.o.o. Banjaluka)

Odluka donesena 05. 05. 2021.

  • Apelacija preuranjena
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-1276/21

Apelacija

Odluka o dopustivosti

05. 05. 2021.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikome vijeću, u sastavu: predsjednik Zlatko M. Knežević, dopredsjednici Mato Tadić i Mirsad Ćeman i suci Valerija Galić, Miodrag Simović i Seada Palavrić, na sjednici održanoj 5. maja 2021. godine, u predmetu broj AP-1276/21, rješavajući apelaciju koju je podnijela "Krajina Borac" d.o.o. Banjaluka, na temelju članka VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, članka 18. stavak (3) točka l), članka 57. stavak (2) točka a) i članka 58. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – Prečišćeni tekst ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" broj 94/14), donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI

Odbacuje se kao nedopuštena apelacija koju je podnijela "Krajina Borac" d.o.o. Banjaluka protiv Rješenja Okružnoga suda u Banjaluci broj 71 0 I 309500 20 Gž od 4. veljače 2021. godine, zbog toga što je preuranjena.

OBRAZLOŽENJE

1. "Krajina Borac" d.o.o. Banjaluka (u daljnjemu tekstu: apelantica), koju zastupa Dragan Tolimir, odvjetnik iz Banjaluke, podnijela je 16. travnja 2021. godine apelaciju Ustavnome sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjemu tekstu: Ustavni sud) protiv Rješenja Okružnoga suda u Banjaluci (u daljnjemu tekstu: Okružni sud) broj 71 0 I 309500 20 Gž od 4. veljače 2021. godine.

2. Rješenjem o ovrsi Osnovnoga suda u Banjaluci (u daljnjemu tekstu: Osnovni sud) od 16. kolovoza 2019. godine, na prijedlog apelanta kao tražitelja ovrhe određena je ovrha protiv ovršenika („Malbašić Company“ d.o.o. Banjaluka) radi naplate novčanoga potraživanja na ime naknade štete na temelju korištenja poslovnoga prostora u ukupnome iznosu od 3.471.629,56 KM, te troškovima parničnoga postupka u iznosu od 27.270,51 KM i ovršnoga postupka u iznosu od 12.925,00 KM, sve sa zakonskim zateznim kamatama, na temelju ovršne isprave, tj. presude Osnovnoga suda od 4. rujna 2018. godine, koja je potvrđena presudom Okružnoga suda od 22. ožujka 2019. godine.

3. Rješenjem Osnovnoga suda od 10. rujna 2020. godine djelomično je uvažen prigovor ovršenika, te se rješenje o ovrsi od 16. kolovoza 2019. godine mijenja, te se određuje ovrha radi novčanih potraživanja na ime naknade štete u ukupnome iznosu od 178.089,64 KM, te troškova parničnoga postupka u iznosu od 22.000,00 KM i ovršnoga postupka u iznosu od 3.851,79 KM, sve sa zakonskim zateznim kamatama. U dijelu u kojemu je određena ovrha preko dosuđenih iznosa, ovršni postupak se obustavlja i ukidaju sve provedene ovršne radnje.

4. U obrazloženju odluke Osnovni je sud istakao da kako se u konkretnomu slučaju ovršne isprave (presuda Osnovnoga suda od 4. rujna 2018. godine i presuda Okružnoga suda od 22. ožujka 2019. godine) preinačene presudom Vrhovnoga suda RS od 19. srpnja 2019. godine, kojom je dosuđena naknada štete sa iznosa od 3.471,628,56 KM snižena na iznos od 178.089,64 KM, te je preinačena i odluka o troškovima, sud je usvojio prigovor ovršenika glede visine potraživanja, obzirom da su ista znatno smanjenja. Osnovni je sud istakao da je i apelant u odgovoru na prigovor ovršenika naveo da je utemeljen prigovor ovršenika u dijelu u kojemu prigovara na visinu potraživanja, te je dostavio uređen prijedlog za ovrhu shodno tim iznosima.

5. Osporenim rješenjem Okružnoga suda od 4. veljače 2021. godine priziv ovršenika je uvažen, pa je rješenje Osnovnoga suda od 10. rujna 2020. godine ukinuto i predmet vraćen prvostupanjskome sudu na ponovni postupak.

6. U obrazloženju osporene odluke Okružni je sud istakao da priziv ovršenika utemeljeno ukazuje da se prvostupanjski sud prilikom odlučivanja o prigovoru nije bavio činjenicom da su faktički vlasnici posebnih dijelova poslovno-stambene zgrade (naime, prijedlogom za ovrhu je predloženo utvrđivanje vrijednosti i prodaja ove nepokretnosti) treće osobe, uslijed čega je pobijano rješenje utemeljeno na nepravilno i nepotpuno utvrđenome činjeničnome stanju. Okružni je sud istakao da će u ponovnome postupku prvostupanjski sud po potrebi zakazati ročište, pa će na pravilan način rasvijetliti činjenično stanje prvenstveno u zaštiti vlasnika posebnih dijelova stambeno-poslovnoga objekta i zaštite interesa hipotekarnih povjeritelja, te pravilnom primjenom materijalnoga i procesnoga prava donijeti pravilno i zakonito rješenje.

Apelacioni navodi

7. U predmetnoj apelaciji apelantica se pozvala na povredu prava na pravično suđenje iz članka II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 6. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (u daljnjem tekstu: Europska konvencija) i prava na imovinu iz članka II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 1. Protokola broj 1 uz Europsku konvenciju. Apelant u predmetnoj apelaciji navodi da je Okružni sud „utvrdio prava trećih osoba“, po prizivu ovršenika, bez ikakvih dokaza o tome da su vlasnici predmetne nekretnine treće osobe.

8. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni je sud pošao od odredaba članka VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 18. stavak (1) i stavak (3) točka l) Pravila Ustavnoga suda. Članak VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:

Ustavni sud također ima prizivnu nadležnost za pitanja iz Ustava koja se pojave na temelju presude bilo kojega drugoga suda u Bosni i Hercegovini.

Članak 18. stavak (1) i stavak (3) točka l) Pravila Ustavnoga suda glasi:

(1) Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njome pobija, iscrpljeni svi učinkoviti pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako je podnesena u roku od 60 dana od dana kada je podnositelj apelacije primio odluku o posljednjem učinkovitome pravnome lijeku koji je koristio.

(3) Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva:

l) apelacija je preuranjena;

9. Sukladno navedenim odredbama, apelacija se može podnijeti samo protiv presude, odnosno odluke kojom je postupak u određenome predmetu okončan.

10. Ustavni sud zapaža da je rješenjem Okružnoga suda od 4. veljače 2021. godine ukinuto rješenje Osnovnoga suda od 10. rujna 2020. godine i predmet vraćen Osnovnome sudu na ponovni postupak. Dakle, u konkretnomu slučaju, prema stanju u spisu, postupak o predmetu apelacije je u tijeku pred prvostupanjskim sudom, pa slijedi da je apelacija preuranjena.

11. Imajući u vidu odredbu članka 18. stavak (3) točka l) Pravila Ustavnoga suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je preuranjena, Ustavni je sud odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

12. Prema članku VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnoga suda su konačne i obvezujuće.

Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Zlatko M. Knežević

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-1276/21 ("Krajina Borac" d.o.o. Banjaluka) | Sudska praksa | Aktio