Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-1478/21 (Z. O.)

Odluka donesena 19. 05. 2021.

  • Pokretanje krivičnog postupka protiv trećih lica
  • Apelacija ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-1478/21

Apelacija

Odluka o dopustivosti

19. 05. 2021.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikome vijeću, u sastavu: predsjednik Zlatko M. Knežević, dopredsjednici Mato Tadić i Mirsad Ćeman i suci Valerija Galić, Miodrag Simović i Seada Palavrić, na sjednici održanoj 19. svibnja 2021. godine, u predmetu broj AP-1478/21, rješavajući apelaciju koju je podnio Zoran Opačić, na temelju članka VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, članka 18. stavak (3) točka h), članka 57. stavak (2) točka a) i članka 58. Pravila Ustavnoga suda Bosne i Hercegovine – Prečišćeni tekst ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" broj 94/14), donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI

Odbacuje se kao nedopuštena apelacija koju je podnio Zoran Opačić protiv Rješenja Republičkoga javnoga tužiteljstva Republike Srpske broj T 120 KTP 0000929 21 od 19. travnja 2021. godine, zbog toga što je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine.

OBRAZLOŽENJE

1. Zoran Opačić (u daljnjemu tekstu: apelant) iz Banjaluke, podnio je 28. travnja 2021. godine apelaciju Ustavnome sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjemu tekstu: Ustavni sud) protiv Rješenja Republičkoga javnoga tužiteljstva Republike Srpske (u daljnjemu tekstu: Republičko tužiteljstvo) broj T 120 KTP 0000929 21 od 19. travnja 2021. godine.

2. Naredbom o neprovođenju istrage Okružnoga javnoga tužiteljstva u Prijedoru (u daljnjemu tekstu: Okružno tužiteljstvo) od 23. veljače 2021. godine odlučeno je da se neće provoditi istraga u predmetu broj T22 0 KTA 0011486 18, po podnesenim prijavama apelanta od 8. lipnja 2018. godine, 11. lipnja 2018. godine i 12. prosinca 2018. godine, iz razloga što ne postoje osnovi sumnje da je prijavljena osoba (B.B.) učinila kazneno djelo za koje se tereti.

3. Rješenjem glavnoga javnoga tužitelja Okružnoga tužiteljstva od 5. travnja 2021. godine odbijena je kao neutemeljena pritužba apelanta protiv naredbe o neprovođenju istrage od 23. veljače 2021. godine.

4. Osporenim rješenjem Republičkoga tužiteljstva od 19. travnja 2021. godine odbijen je kao neutemeljen prigovor apelanta protiv rješenja glavnoga javnoga tužitelja Okružnoga tužiteljstva od 5. travnja 2021. godine.

5. U obrazloženju osporene odluke Republičko je tužiteljstvo istaklo da je izvršen uvid u kompletan spis predmeta, te je analizom svih činjenica koje je Okružno tužiteljstvo prikupilo u fazi provjera navoda prijave apelanta, te analizom razloga odbijanja pritužbe od strane glavnoga javnoga tužitelja Okružnoga tužiteljstva, utvrđeno da su postojali opravdani razlozi za donošenje tužiteljske odluke da se istraga u navedenome predmetu ne otvara. Republičko je tužiteljstvo istaklo da u konkretnome predmetu činjenice kojim je apelant raspolagao nisu bile dovoljne da bi se na njima temeljio osnov sumnje, odnosno takav stupanj sumnje koji bi opravdao donošenje naredbe o otvaranju istrage. Republičko je tužiteljstvo istaklo da obzirom da takve okolnosti nisu mogle biti utvrđene, to nije bilo niti zakonskoga utemeljenja da se provede istražna radnja pretresanja i otvaranja računalnoga sustava, odnosno uređaja za pohranjivanje podataka prijavljene osobe, koja se provodi samo onda kada postoji dovoljno osnova za sumnju da je određena osoba učiniteljem kaznenoga djela, te da će takva istražna radnja imati za cilj pronalazak tragova kaznenoga djela ili određenih predmeta važnih za daljnji tijek kaznenoga postupka.

Apelacioni navodi

6. Iako to izričito ne navodi, apelant se u biti pozvao na povredu prava na pravično suđenje iz članka II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 6. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (u daljnjem tekstu: Europska konvencija).

7. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni je sud pošao od odredaba članka VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 18. stavak (3) točka h) Pravila Ustavnoga suda. Članak VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:

Ustavni sud također ima prizivnu nadležnost za pitanja iz Ustava koja se pojave na temelju presude bilo kojega drugoga suda u Bosni i Hercegovini.

Članak 18. stavak (3) točka h) Pravila Ustavnoga suda glasi:

(3) Apelacija nije dopustiva ako postoji neki od sljedećih slučajeva:

h) apelacija je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom;

8. Ustavni sud zapaža da apelant smatra da mu je zbog donošenja osporenoga rješenja Republičkoga tužiteljstva povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz članka II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 6. stavak 1. Europske konvencije, pa Ustavni sud treba dati odgovor na pitanje da li su u konkretnome slučaju primjenjiva jamstva članka II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 6. stavak 1. Europske konvencije. Naime, Ustavni sud ukazuje da se postavlja pitanje uživa li apelant u ovome slučaju zaštitu prava na pravično suđenje u okviru značenja članka 6. stavak 1. Europske konvencije, koji priznaje pravo svakome pojedincu na određenu procesnu zaštitu prilikom utvrđivanja utemeljenosti kaznene optužbe protiv njega.

9. U svezi s tim, Ustavni sud zapaža da se predmetni postupak odnosi na "utemeljenost kaznene optužbe" protiv treće osobe, u kojemu se apelant pojavljuje u ulozi podnositelja kaznene prijave. Ustavni sud smatra da u kaznenim postupcima članak 6. Europske konvencije nudi pravo na zaštitu samo netkome protiv koga se utvrđuje [...] utemeljenost bilo kakve kaznene optužbe. Naime, samo se takva osoba može smatrati «žrtvom» u smislu članka 6. Europske konvencije. Prema tomu, obrnuto tumačenje članka 6. Europske konvencije, prema kojemu bi se pravo na pravičan postupak jamčilo i netkome tko traži utvrđivanje utemeljenosti kaznene optužbe protiv druge osobe, nadmašilo bi jezičke okvire tumačenja članka 6. Europske konvencije (vidi odluke Ustavnoga suda, br. AP-19/02 od 17. ožujka 2004. godine i AP-2641/17 od 7. rujna 2017. godine, dostupne na web-stranici Ustavnoga suda, www.ustavnisud.ba). Iz navedenoga proistječe da pravo na pravično suđenje iz članka 6. stavak 1. Europske konvencije ne obuhvaća pravo na pokretanje kaznenoga postupka protiv treće osobe i da članak 6. stavak 1. Europske konvencije nije primjenjiv na konkretan slučaj. Budući da članak II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine ne pruža širi obujam zaštite od članka 6. Europske konvencije, slijedi da su navodi apelacije u svezi sa povredom prava na pravično suđenje ratione materiae inkompatibilni sa Ustavom Bosne i Hercegovine.

10. Sukladno navedenome, a imajući u vidu odredbu članka 18. stavak (3) točka h) Pravila Ustavnoga suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine, Ustavni je sud odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

11. Prema članku VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnoga suda su konačne i obvezujuće.

Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Zlatko M. Knežević

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-1478/21 (Z. O.) | Sudska praksa | Aktio