Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o meritumu u predmetu AP-1728/20 (L. T.)

Odluka donesena 09. 06. 2021.

Nema povrede
Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje)
  • Upravni postupak
  • Pravično suđenje - razuman rok
  • Upravni spor
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-1728/20

Apelacija

Odluka o meritumu

09. 06. 2021.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikome vijeću, u sastavu: predsjednik Mato Tadić, dopredsjednici Miodrag Simović i Mirsad Ćeman i suci Valerija Galić, Seada Palavrić i Zlatko M. Knežević, na sjednici održanoj 9. lipnja 2021. godine, u predmetu broj AP 1728/20, rješavajući apelaciju koju je podnio Ljubo Todorović, na temelju članka VI/3.(b) Ustava Bosne i Hercegovine, članka 57. stavak (2) točka b) i članka 59. st. (1) i (3) Pravila Ustavnoga suda Bosne i Hercegovine

– prečišćeni tekst („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ broj 94/14), donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI I MERITUMU

Odbija se kao neutemeljena apelacija koju je podnio Ljubo Todorović zbog duljine trajanja postupka koji je nakon podnošenja apelacije okončan Presudom Vrhovnoga suda Republike Srpske broj 11 0 U 020746 18 Uvp od 20. svibnja 2020. godine.

OBRAZLOŽENJE

I.Uvod

1. Ljubo Todorović (u daljnjemu tekstu: apelant) iz Čelinca, kojega zastupa Čedomir Jungić, odvjetnik iz Banjaluke, podnio je 13. svibnja 2020. godine apelaciju Ustavnome sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjemu tekstu: Ustavni sud) zbog duljine trajanja postupka koji se u trenutku podnošenja apelacije vodio pred Vrhovnim sudom Republike Srpske (u daljnjemu tekstu: Vrhovni sud) na rješavanju po zahtjevu za izvanredno preispitivanje presude Okružnoga suda u Banjaluci (u daljnjemu tekstu: Okružni sud) u predmetu broj 11 0 U 020746 17 U. II.Postupak pred Ustavnim sudom

2. Na temelju članka 23. Pravila Ustavnoga suda, od Vrhovnoga suda zatraženo je 25. kolovoza 2020. godine da dostavi odgovor na apelaciju, te je zatražena informacija o predmetnome postupku 11. svibnja 2021. godine.

3. Vrhovni sud je dostavio odgovor na apelaciju 15. rujna 2020. godine, te je dostavio tražene informacije 21. svibnja 2021. godine.

III.Činjenično stanje

4. Činjenice predmeta koje proistječu iz navoda apelacije i dokumenata predočenih Ustavnome sudu mogu se sumirati na sljedeći način:

5. Rješenjem Odjeljenja za opću upravu Općine Čelinac (u daljnjemu tekstu: Odjeljenje) od 24. lipnja 2010. godine apelantu je utvrđen prestanak statusa RVI i prava na osobnu invalidninu počevši od 1. srpnja 2010. godine zbog nepostojanja zakonskih uvjeta.

6. Rješenjem tuženice (Republika Srpska - Ministarstvo rada i boračko-invalidske zaštite) od 19. travnja 2017. godine odbijen je apelantov priziv izjavljen protiv rješenja Odjeljenja od 24. lipnja 2010. godine.

7. Presudom Okružnoga suda od 27. studenoga 2017. godine odbijena je apelantova tužba podnesena protiv rješenja tuženice od 19. travnja 2017. godine.

8. Apelant je 5. siječnja 2018. godine podnio zahtjev za izvanredno preispitivanje presude Okružnoga suda.

9. Predmetni spis je dostavljen Vrhovnome sudu na postupanje 29. kolovoza 2018. godine.

10. Presudom Vrhovnoga suda od 20. svibnja 2020. godine odbijen je apelantov zahtjev za izvanredno preispitivanje presude Okružnoga suda od 27. studenoga 2017. godine. IV.Apelacija a)Navodi iz apelacije

11. Apelant smatra da mu je, zbog duljine trajanja predmetnoga postupka pred Vrhovnim sudom, povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz članka II/3.(e) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 6. stavak 1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (u daljnjem tekstu: Europska konvencija), te pravo na učinkovit pravni lijek iz članka 13. Europske konvencije. Apelant u predmetnoj apelaciji navodi da Vrhovni sud nije postupio po zahtjevu niti nakon dvije godine i četiri mjeseca, te zbog povrede prava na suđenje u razumnome roku, traži naknadu nematerijalne štete.

b)Odgovor na apelaciju

12. U odgovoru na apelaciju Vrhovni sud je istakao da smatra da, zbog velikoga broja predmeta koje ovaj sud ima na rješavanju, nije povrijeđeno apelantovo pravo na suđenje u razumnome roku. Vrhovni sud je, također, dostavio donesenu odluku po apelantovom zahtjevu za izvanredno preispitivanje presude Okružnoga suda.

V.Relevantni propisi

13. Zakon o upravnim sporovima (“Službene glasnik RS” br. 109/05 i 63/11) u relevantnome dijelu glasi:

Članak 48.

Sud će primijeniti odredbe Zakona o parničnom postupku za pitanja koja nisu regulirana ovim zakonom.

14. Zakon o parničnom postupku („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 58/03, 85/03, 74/05,

63/07, 105/08 - OUS, 45/09 - OUS, 49/09 i 61/13)

Za potrebe ove odluke koristi se neslužbeni prečišćeni tekst, sačinjen u Ustavnome sudu BiH, koji u relevantnome dijelu glasi:

Članak 10.

(1) Stranka ima pravo da sud odluči o njezinim zahtjevima i prijedlozima u razumnom roku.

(2) Sud je dužan postupak provesti bez odugovlačenja i sa što manje troškova i onemogućiti svaku zlouporabu prava koja strankama pripadaju u postupku..

VI.Dopustivost

15. Prema članku VI/3.(b) Ustava Bosne i Hercegovine, Ustavni sud također ima prizivnu nadležnost za pitanja iz Ustava koja se pojave na temelju presude bilo kojeg drugoga suda u Bosni i Hercegovini.

16. Prema članku 18. stavak (1) Pravila Ustavnoga suda, Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njome pobija, iscrpljeni svi učinkoviti pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako je podnesena u roku od 60 dana od dana kada je podnositelj apelacije primio odluku o posljednjem učinkovitome pravnome lijeku koji je koristio.

17. Ustavni sud naglašava da, sukladno članku 18. stavak (2) Pravila Ustavnoga suda, može iznimno razmatrati apelaciju i kada nema odluke nadležnoga suda ukoliko apelacija ukazuje na ozbiljna kršenja prava i temeljnih sloboda koje štiti Ustav Bosne i Hercegovine ili međunarodni dokumenti koji se primjenjuju u Bosni i Hercegovini. U konkretnomu slučaju apelant predmetnom apelacijom ukazuje na povredu prava na donošenje odluke u razumnome roku, u smislu odredaba članka II/3.(e) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 6. stavak 1. Europske konvencije, u postupku po zahtjevu za izvanredno preispitivanje sudske odluke koji je okončan nakon podnošenja predmetne apelacije. Sukladno navedenome, predmetna apelacija, u smislu članka 18. stavak (2) Pravila Ustavnoga suda, bila je dopustiva u vrijeme podnošenja.

18. Konačno, apelacija ispunjava i uvjete iz članka 18. st. (3) i (4) Pravila Ustavnoga suda jer ne postoji neki formalni razlog zbog kojega ne bi bila dopustiva, niti je očigledno (prima facie) neutemeljena.

19. Imajući u vidu odredbe članka VI/3.(b) Ustava Bosne i Hercegovine, članka 18. st. (2), (3) i (4) Pravila Ustavnoga suda, Ustavni sud zaključuje da predmetna apelacija ispunjava uvjete u pogledu dopustivosti u odnosu na pravo na pravično suđenje iz članka II/3.(e) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 6. stavak 1. Europske konvencije.

VII.Meritum

20. Apelant smatra da mu je, zbog duljine trajanja predmetnoga postupka, povrijeđeno pravo na suđenje u «razumnome» roku kao jednom od segmenata prava na pravično suđenje iz članka II/3.(e) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 6. stavak 1. Europske konvencije, te pravo na učinkovit pravni lijek iz članka 13. Europske konvencije.

Pravo na pravično suđenje – razuman rok

21. Članak II/3. Ustava Bosne i Hercegovine u relevantnom dijelu glasi:

Sve osobe na teritoriju Bosne i Hercegovine uživaju ljudska prava i temeljne slobode iz ovog članka, stavak 2 što uključuje:

e) Pravo na pravično saslušanje u građanskim i krivičnim stvarima i druga prava vezana za krivične postupke.

22. Članak 6. Europske konvencije u relevantnome dijelu glasi:

1) Prilikom utvrđivanja njegovih građanskih prava i obveza ili kaznene optužbe protiv njega, svatko ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred neovisnim i nepristranim sudom ustanovljenim zakonom. […] Relevantna načela

23. Ustavni sud, prije svega, ukazuje da se, prema konzistentnoj praksi Europskoga suda za ljudska prava (u daljnjem tekstu: Europski sud) i Ustavnoga suda, razumnost duljine trajanja postupka mora ocijeniti u svjetlu okolnosti pojedinoga predmeta, vodeći računa o kriterijima uspostavljenim sudskom praksom Europskoga suda, a naročito o složenosti predmeta, ponašanju strana u postupku i nadležnoga suda ili drugih javnih vlasti, te o značaju koji konkretna pravna stvar ima za apelanta (vidi, Europski sud, Mikulić protiv Hrvatske, aplikacija broj 53176/99 od 7. veljače 2002. godine, Izvješće broj 2002-I, stavak 38).

24. Ustavni sud, podržavajući praksu Europskoga suda, podsjeća na to da članak 6. stavak 1. Europske konvencije nameće državama ugovornicama dužnost da organiziraju svoje pravosudne sustave na način da sudovi mogu zadovoljiti uvjete toga članka, uključujući i obvezu da postupaju u razumnome roku (vidi, Europski sud, Marinović protiv Hrvatske, presuda od 6. listopada 2005. godine, stavak 23).

Razdoblje koje treba uzeti u obzir

25. Ustavni sud podsjeća da, sukladno članku 31. Pravila Ustavnoga suda, u svakome predmetu odlučuje u okviru apelacionih navoda. U svezi s tim, Ustavni sud zapaža da iz apelacionih navoda proistječe da apelant isključivo ukazuje da mu je Vrhovni sud povrijedio pravo na suđenje u razumnome roku kao segmentu prava na pravično suđenje. Sukladno tomu, Ustavni sud će kao duljinu trajanja postupka razmatrati samo razdoblje od podnošenja zahtjeva za izvanredno preispitivanje sudske odluke, tj. od 5. siječnja 2018. godine pa do 20. svibnja 2020. godine, kao datuma kada je Vrhovni sud donio presudu. Dakle, relevantno razdoblje koje Ustavni sud treba uzeti u obzir pri ocjeni duljine trajanja postupka po zahtjevu za izvanredno preispitivanje sudske odluke jeste dvije godine i oko četiri mjeseca.

Analiza duljine trajanja predmetnoga postupka

26. Imajući u vidu činjenično stanje predmeta, Ustavni sud smatra da eventualna složenost predmeta, kao jedan od kriterija koje Ustavni sud ima u vidu pri ocjeni duljine trajanja postupka, nije utjecala na trajanje postupka po zahtjevu za izvanredno preispitivanje sudske odluke, te se stoga Ustavni sud neće posebno baviti tim pitanjem.

27. Ustavni sud zapaža da apelant osporava postupak odlučivanja po zahtjevu za izvanredno preispitivanje sudske odluke koji je podnio 5. siječnja 2018. godine. Budući da se predmetni postupak pokreće zahtjevom Okružnome sudu, koji nakon dostavljanja zahtjeva suprotnoj strani na odgovor spis dostavlja na postupanje Vrhovnome sudu, Ustavni sud zapaža da je predmet Vrhovnome sudu dostavljen na postupanje 29. kolovoza 2018. godine, te da je on okončan presudom Vrhovnoga suda od 20. svibnja 2020. godine, dakle, u razdoblju od jedne godine i oko devet mjeseci nakon što mu je dostavljen na postupanje. Ustavni sud podsjeća na svoje stajalište da eventualno razdoblje pasivnosti u radu suda u jednoj fazi postupka ne predstavlja, per se, povredu prava na pravično suđenje u segmentu donošenja odluke u razumnome roku. Stoga, i pored neprihvatljive duljine postupka pred Vrhovnim sudom, koja se, po mišljenju Ustavnoga suda, ne može podvesti pod prihvatljivu pasivnost u radu suda u jednoj fazi postupka, a budući da se ne radi o predmetu koji je po izričitoj zakonskoj odredbi žurne naravi, te činjenicu da je predmetni postupak okončan prije donošenja odluke Ustavnoga suda o apelaciji, Ustavni sud zaključuje da u okolnostima konkretnoga predmeta nema elemenata koji ukazuju da je povrijeđeno apelantovo pravo na suđenje u razumnome roku kao segmentu prava na pravično suđenje (vidi, Ustavni sud, Odluka o dopustivosti i meritumu broj AP 958/20 od 21. siječnja 2021. godine, odluka dostupna na web-stranici Ustavnoga suda www.ustavnisud.ba). Imajući u vidu sve navedene okolnosti konkretnoga slučaja, Ustavni sud ne može ocijeniti razdoblje od dvije godine i oko četiri mjeseca, koliko je trajao predmetni postupak po zahtjevu za izvanredno preispitivanje sudske odluke, kao pretjerano dugo, te prema mišljenju Ustavnoga suda, navedeno razdoblje, ipak, nije prešlo granice "razumnoga roka" u smislu članka 6. stavak

1. Europske konvencije.

28. Na temelju izloženoga, Ustavni sud zaključuje da nije prekršeno apelantovo pravo na pravično suđenje iz članka II/3.(e) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 6. stavak 1. Europske konvencije.

Ostali navodi

29. Obzirom na to da se navodi o povredi prava na učinkovit pravni lijek, također, odnose na duljinu trajanja postupka pred Vrhovnim sudom, o čemu je Ustavni sud odlučio razmatrajući navode apelacije o povredi prava na pravično suđenje iz članka II/3.(e) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 6. stavak 1. Europske konvencije na način da ih je ocijenio neutemeljenim, Ustavni sud smatra da su i navodi apelacije o povredi prava na učinkovit pravni lijek iz članka 13. Europske konvencije zbog istih razloga, također, neutemeljeni. VIII.Zaključak

30. Ustavni sud zaključuje da u konkretnomu predmetu nema povrede prava na „suđenje u razumnome roku“ kao jednome od segmenata prava na pravično suđenje iz članka II/3.(e) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 6. stavak 1. Europske konvencije, jer je postupak po zahtjevu za izvanredno preispitivanje sudske odluke trajao dvije godine i oko četiri mjeseca, a pri tomu se ne radi o predmetu koji je žurne naravi, i jer je apelant prije donošenja odluke Ustavnoga suda došao do odluke po zahtjevu za izvanredno preispitivanje sudske odluke. Također, nema ni povrede prava na učinkovit pravni lijek iz članka 13. Europske konvencije, jer se navodi o kršenju toga prava temelje na istim navodima o povredi prava na „suđenje u razumnome roku“ koje je Ustavni sud ocijenio neutemeljenim.

31. Na temelju članka 57. stavak (2) točka b) i članka 59. st. (1) i (3) Pravila Ustavnoga suda, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

32. Prema članku VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnoga suda su konačne i obvezujuće. Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Mato Tadić

Odluka o meritumu u predmetu AP-1728/20 (L. T.) | Sudska praksa | Aktio