Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-1250/21 (G. D.)
Odluka donesena 09. 06. 2021.
- Neiscrpljivanje pravnih lijekova
Sastav suda
Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević
Citirani propisi
Predmeti (1)
AP-1250/21
Apelacija
Odluka o dopustivosti
09. 06. 2021.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u sastavu: predsjednik Mato Tadić, potpredsjednici Miodrag Simović i Mirsad Ćeman i suci Valerija Galić, Seada Palavrić i Zlatko M. Knežević, na sjednici održanoj 9. lipnja 2021. godine, u predmetu broj AP-1250/21, rješavajući apelaciju Gorana Dražića, na temelju članka VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, članka 18. stavak (3) točka m), članka 57. stavak (2) točka a) i članka 58. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – Prečišćeni tekst ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" broj 94/14), donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI
Odbacuje se kao nedopuštena apelacija Gorana Dražić podnesena protiv Presude Kantonalnoga suda u Sarajevu broj 65 0 P 154460 18 Gž 2 od 27. studenog 2020. godine, zbog neiscrpljivanja pravnih lijekova mogućih prema zakonu.
OBRAZLOŽENJE
1. Goran Dražić (u daljnjem tekstu: apelant) iz Banjaluke, podnio je 15. travnja 2021. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Presude Kantonalnoga suda u Sarajevu (u daljnjem tekstu: Kantonalni sud) broj 65 0 P 154460 18 Gž 2 od 27. studenoga 2020. godine.
2. Presudom Općinskoga suda u Sarajevu broj 65 0 P 154460 17 P 2 od 26. ožujka 2018. godine, odbijen je u cijelosti tužbeni zahtjev kojim je apelant zahtijevao da sud obaveže tuženike (Z.G., E.G., E.G. i H.G.) da apelantu na ime naknade materijalne štete nastale na porodičnoj stambenoj zgradi apelanta solidarno isplate iznos od 34.057,00 KM, uvećano za iznos zateznih kamata, te da mu na ime izgubljene dobiti isplate iznos 27.743,00 KM uvećano za iznos zakonske zatezne kamate, uz isplatu mjesečnih obroka od 410,00 KM na ime izgubljene dobiti počev od 5. veljače 2013. godine, pa do isplate, uvećano za zakonsku zateznu kamatu za svaki obrok pojedinačno do isplate. Obavezan je apelant tuženicima naknaditi troškove parničnog postupka u iznosu od 6.065,00 KM.
3. Presudom Kantonalnoga suda broj 65 0 P 154460 18 Gž 2 od 27. studenoga 2020. godine apelantov priziv je djelomično uvažen i prvostupanjska presuda je preinačena u dijelu odluke o troškovima postupka, tako što je apelant obavezan da tuženicima naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 4.466,00 KK, dok je u preostalom dijelu priziv odbijen kao neutemeljen i prvostupanjska presuda potvrđena.
4. Iz navoda apelacije i raspoloživih dokumenata ne proizlazi da je apelant protiv presude Kantonalnog suda izjavio reviziju Vrhovnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vrhovni sud).
5. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba članka VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 18. stavak (1) i stavak (3) točka m) Pravila Ustavnog suda. Članak VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:
Ustavni sud, takođe, ima prizivnu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kad ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.
Članak 18. stavak (1) i stavak (3) točka m) Pravila Ustavnog suda glasi:
(1) Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njome pobija, iscrpljeni svi učinkoviti pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku kojeg je koristio.
(3) Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva:
m) apelant nije iscrpio pravne lijekove moguće prema zakonu.
6. Prema pravilu o iscrpljivanju pravnih lijekova, apelant mora doći do konačne odluke. Konačna odluka predstavlja odgovor na zadnji pravni lijek, koji je učinkovit i adekvatan ispitati nižestupanjsku odluku kako u činjeničnom, tako i u pravnom pogledu. Pri tome apelant odlučuje o tome hoće li koristiti pravni lijek bez obzira na to je li riječ o redovnom ili vanrednom pravnom lijeku. Odluka kojom je pravni lijek odbačen zato što apelant nije ispoštovao formalne zahtjeve pravnog lijeka (rok, plaćanje taksi, forma ili ispunjenje drugih zakonskih uvjeta) ne može se smatrati konačnom. Korištenje takvog pravnog lijeka ne prekida rok od 60 dana propisan člankom 18. stavak (1) Pravila Ustavnoga suda (vidi Ustavni sud, odluke br. AP-283/03 od 14. listopada 2004. godine i AP-106/04 od 18. siječnja 2005. godine).
7. U konkretnom slučaju, Ustavni sud zapaža da je apelant podnio apelaciju Ustavnome sudu protiv presude Kantonalnoga kojom je konačno odbijen njegov zahtjev da mu tuženici na ime naknade materijalne štete nastale na porodičnoj stambenoj zgradi apelanta solidarno isplate iznos od 34.057,00 KM, uvećano za iznos zateznih kamata, te da mu na ime izgubljene dobiti u isplate iznos 27.743,00 KM uvećano za iznos zakonske zatezne kamate, uz isplatu mjesečnih obroka od 410,00 KM na ime izgubljene dobiti počev od 5. veljače 2013. godine. Međutim, apelant prethodno nije iskoristio mogućnost da, sukladno odredbama članka 237. st. (1) i (2) Zakona o parničnom postupku ("Službene novine Federacije BiH", br. 53/03, 73/05, 19/06 i 98/15) iz kojih proizlazi da se revizija može izjaviti ukoliko vrijednost pobijanog dijela pravomoćne presude prelazi iznos od 30.000 KM, u propisanom roku izjavi reviziju Vrhovnome sudu protiv navedene presude Kantonalnoga suda. Prema tome, pošto nije ispunjen uvjet iscrpljivanja svih pravnih lijekova mogućih prema zakonu, apelacija se ne može razmatrati.
8. Imajući u vidu odredbu članka 18. stavak (3) točka m) Pravila Ustavnoga suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko apelant nije iscrpio pravne lijekove moguće prema zakonu, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
9. U skladu sa člankom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Mato Tadić