Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o meritumu u predmetu AP-1558/20 (A.H.)

Odluka donesena 23. 06. 2021.

Povreda
Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje)
  • Izvršni postupak
  • Pravično suđenje - razuman rok
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-1558/20

Apelacija

Odluka o meritumu

23. 06. 2021.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u sastavu: predsjednik Mato Tadić, potpredsjednici Miodrag Simović i Mirsad Ćeman i sudije Valerija Galić, Seada Palavrić i Zlatko M. Knežević, na sjednici održanoj 23. juna 2021. godine, u predmetu broj AP 1558/20, rješavajući apelaciju A. H., na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 57. stav (2) tačka b), člana 59. st. (1) i (2), člana 62. stav (7), člana 72. st. (4) i (5) i člana 74. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – prečišćeni tekst („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ broj 94/14), donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI I MERITUMU

Usvaja se apelacija koju je podnio A.H.

Utvrđuje se povreda člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda zbog nerazumne dužine trajanja izvršnog postupka koji se trenutno vodi pred Kantonalnim sudom u Bihaću po žalbi protiv Rješenja Općinskog suda u Cazinu broj 20 0 I 044355 17 I od 11. marta 2021. godine.

Na osnovu člana 62. stav (7) Pravila Ustavnog suda, nalaže se predsjedniku Kantonalnog suda u Bihaću da, u skladu sa ovom odlukom, odmah preduzme odgovarajuće mjere za okončanje predmetnog postupka, u skladu sa članom II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članom 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.

Na osnovu člana 74. stav (1) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, nalaže se Vladi Unsko-sanskog kantona da apelantu A.

H. isplati iznos od 300,00 KM na ime naknade nematerijalne štete zbog nerazumne dužine trajanja izvršnog postupka, i to u roku od tri mjeseca od dostavljanja ove odluke, uz obavezu da nakon isteka ovog roka plati zakonsku zateznu kamatu na eventualno neisplaćeni iznos, ili dio iznosa naknade određene ovom odlukom.

Na osnovu člana 72. stav (5) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, nalaže se Vladi Unsko-sanskog kantona i predsjedniku Kantonalnog suda u Bihaću da najkasnije u roku od tri mjeseca od dana dostavljanja ove odluke obavijeste Ustavni sud Bosne i Hercegovine o preduzetim mjerama s ciljem izvršenja ove odluke.

OBRAZLOŽENJE

I.Uvod 1A. H. (u daljnjem tekstu: apelant) iz Velike Kladuše, kojeg zastupa Šerif Nadarević, advokat iz Cazina, podnio je 23. aprila 2020. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) zbog nerazumne dužine trajanja izvršnog postupka koji se trenutno vodi pred Kantonalnim sudom u Bihaću (u daljnjem tekstu: Kantonalni sud) po žalbi protiv Rješenja Općinskog suda u Cazinu (u daljnjem tekstu: Općinski sud) broj 20 0 I 044355 17 I od 11. marta 2021. godine.

II.Postupak pred Ustavnim sudom 2Na osnovu člana 23. Pravila Ustavnog suda, od Općinskog suda zatraženo je 27. aprila 2020. i 3. marta 2021. godine da dostavi odgovore na apelaciju.

3Općinski sud je 5. juna 2020. i 17. marta 2021. godine dostavio odgovore na apelaciju. 4Ustavni sud je 10. juna 2021. godine od Općinskog suda i Kantonalnog suda pribavio informaciju o statusu predmetnog postupka.

III.Činjenično stanje 5Činjenice predmeta koje proizlaze iz apelacionih navoda i dokumenata predočenih Ustavnom sudu mogu se sumirati na sljedeći način:

6Apelant je 23. januara 2017. godine Općinskom sudu podnio prijedlog za izvršenje protiv izvršenika ,,Mešić“ d.o.o. Cazin na osnovu obračuna plaće-platne liste radi ostvarenja novčane tražbine u iznosu od 439,65 KM sa troškovima postupka. Predloženo je izvršenje pljenidbom novčanih sredstava izvršenika i pljenidbom, procjenom i prodajom pokretnih stvari izvršenika. 7Općinski sud je 1. februara 2017. godine donio rješenje o izvršenju protiv kojeg je izvršenik uložio prigovor. Općinski sud je u odgovoru na apelaciju naveo da je u predmetnom prigovoru, između ostalog, navedeno da je izvršna isprava krivotovorena i da je protiv lica A.H. podnesena krivična prijava Kantonalnom tužilaštvu USK.

8Apelant je naveo da je Općinski sud predmetno rješenje o izvršenju dostavio banci na postupanje, te da je ona izvršila blokadu računa izvršenika.

9Općinski sud je 14. aprila 2017. godine donio zaključak kojim je naložio MUP-u USK da se na vozilima izvršenika izvrši zabilježba izvršenja. Po navedenom nalogu MUP je postupio o čemu je 21. aprila 2017. godine obavijestio Općinski sud.

10U odgovoru na apelaciju Općinski sud je naveo da je tokom postupka od Kantonalnog tužilaštva USK zatražio informaciju u vezi sa podnesenom krivičnom prijavom na koju se pozivao izvršenik. 11Općinski sud je 6. oktobra 2020. godine od Kantonalnog tužilaštva USK zaprimio informaciju da je u vezi sa navedenom krivičnom prijavom protiv lica A.H., zbog krivičnog djela krivotvorenje isprave iz člana 373. stav l. Krivičnog zakona FBiH, donijeta naredba da se neće provoditi istraga, jer iz prijave i pratećih spisa proizlazi da prijavljeno djelo nije krivično djelo, te da na navedenu tužilačku odluku nije izjavljena pritužba.

12Općinski sud je 11. marta 2021. godine odlučio po prigovoru izvršenika na način da je prigovor odbio kao neosnovan.

13Protiv navedenog rješenja izvršenik je 17. marta 2021. godine podnio žalbu.

14Općinski sud je 4. juna 2021. godine Kantonalnom sudu dostavio spis na nadležno postupanje. 15Prema stanju u spisu, postupak je u toku.

IV.Apelacija

a) Navodi iz apelacije 16Apelant ukazuje na kršenje prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija), prava na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju, te prava na djelotvoran pravni lijek iz člana 13. Evropske konvencije. Apelant je detaljno naveo tok postupka, naveden u činjeničnom dijelu odluke, ističući da je podnio prijedlog za izvršenje „na osnovu obračuna plaće-platne liste, koja, u smislu odredbe člana 80. stav 2. Zakona o radu, a u vezi sa članom 23. stav 1. tačka 4. ZIP-a, predstavlja izvršnu ispravu“. Navodi da mu prigovor izvršenika nikad nije službeno dostavljen. Ističe da je izvršenik u toku postupka prekinuo svoj rad, te da na računu ovog pravnog lica nema daljnjih priliva novca, kao i da je vlasnik i osnivač ovog pravnog lica osnovao drugo pravno lice AMS „Drvna industrija“ d.o.o. Cazin, te nastavio poslovati preko drugog pravnog lica. Ukazuje da novoosnovano pravno lice unutar istog poslovnog prostora koristi stalna sredstva izvršenika za svoj rad, te da vlasnik i osnivač na taj način ponovno, bez bilo kakvih sankcija, ostvaruju dobit. Apelant navodi da Općinski sud još uvijek nije odlučio o prigovoru i nije izišao na lice mjesta radi popisa pokretnih stvari izvršenika, a koje sada, kako navodi, koristi drugo pravno lice, čime je, po njegovom mišljenju, Općinski sud faktički nanio štetu apelantu. Imajući u vidu navedeno, apelant predlaže da Ustavni sud usvoji apelaciju, utvrdi povredu navedenih prava, dostavi odluku Općinskom sudu kako bi izvršio svoje ustavne obaveze i osigurao poštivanje ljudskih prava tako da preduzme odgovarajuće radnje, da odluči o prigovoru izvršenika, te da nakon toga izađe na lice mjesta gdje će izvršiti popis pokretnih stvari izvršenika. Predlaže da mu Ustavni sud odredi naknadu nematerijalne štete u iznosu od 1.200,00 KM zbog nerazumne dužine trajanja izvršnog postupka.

b) Odgovori na apelaciju 17Općinski sud je u odgovoru na apelaciju 5. juna 2020. godine naveo tok postupka, naveden u činjeničnom dijelu odluke, ukazujući da je, vezano za navode o mogućem počinjenju krivičnog djela opisanog u prigovoru izvršenika, na traženje Kantonalnog tužilaštva USK 9. novembra 2017. godine dostavio spis broj 20 0 Rs 046055 17 Rs. Navodi da je postupajući sudija 1. aprila 2019. godine zadužen predmetnim spisom, te je istakao da će nakon pribavljanja informacije o rezultatima istrage preduzeti radnje u ovom postupku.

18Općinski sud je u odgovoru na apelaciju od 17. marta 2021. godine naveo tok postupka, naveden u činjeničnom dijelu odluke.

19Ustavni sud je 10. juna 2021. godine od Općinskog suda pribavio informaciju o predmetnom postupku iz koje proizlazi da je izvršenik 17. marta 2021. godine izjavio žalbu na rješenje po prigovoru, te da je predmetni spis 4. juna 2021. godine dostavljen Kantonalnom sudu na dalje postupanje.

20Ustavni sud je 10. juna 2021. godien od Kantonalnog suda pribavio informaciju o statusu predmetnog postupka iz koje prizlazi da je postupak pred tim sudom u toku.

V.Relevantni propisi

1. U Zakonu o izvršnom postupku Federacije BiH ("Službene novine Federacije BiH" br. 32/03, 52/03 - ispravka, 33/06, 39/06 - ispravka, 39/09, 74/11 - OUS, 35/12, 35/12-Rješenje USBiH, 46/16, 36/17 - Odluka USBiH i 55/18-Rješenje USBiH) relevantne odredbe glase:

Član 5.

U postupku izvršenja sud je dužan da postupa hitno.

Sud je dužan da predmete uzima u rad redom kako ih je primio, osim ako priroda potraživanja ili posebne okolnosti zahtijevaju da se postupi drukčije.

Član 15.

Rokovi za postupanje Sud je po pravilu dužan da o prijedlogu za izvršenje odluči u roku od osam dana, a o prigovoru u roku od 15 dana od dana ispunjavanja uslova da se o prigovoru odluči.

Član 23.

Izvršna isprava (1) Izvršne isprave su:

1) izvršna odluka sudova i izvršno sudsko poravnanje;

2) izvršna odluka donesena u upravnom postupku i poravnanje u upravnom postupku ako glasi na ispunjenje novčane obaveze, ukoliko zakonom nije drukčije određeno, 3) izvršna notarska isprava;

4) druge isprave koje su zakonom određene kao izvršne isprave.

(2) Pod izvršnom ispravom iz stava 1. ovog člana smatra se svaka takva isprava donesena u Bosni i Hercegovini.

Član 63.

Obustava izvršenja (1) Ako ovim zakonom nije drukčije određeno, izvršenje će se obustaviti po službenoj dužnosti, ako je izvršna isprava pravosnažna ukinuta, preinačena, poništena, stavljena van snage ili je na drugi način određeno da je bez djelovanja, odnosno ako potvrda o izvršnosti bude pravosnažno ukinuta.

(2) Izvršenje će se obustaviti po službenoj dužnosti i kada, u skladu s odredbama koje uređuju obligacione odnose, treće lice ispuni obavezu prema tražiocu izvršenja umjesto izvršeniku.

(3) Izvršenje će se obustaviti ako je postalo nemoguće ili se iz drugih razloga ne može provesti.

(4) Prije donošenja rješenja o obustavi izvršenja iz stava 3. ovog člana sud će pozvati tražioca izvršenja da podnese prijedlog iz člana 8. stav 3. ovog zakona u roku od 15 dana od dana prijema poziva. Rješenje o obustavi izvršenja sud će donijeti ako prijedlog ne bude u roku podnesen ili ako je prijedlog neosnovan.

(5) Izvršenje na pojedinim predmetima će se na prijedlog izvršenika obustaviti ako sud utvrdi da su nakon isteka roka za prigovor provođenjem izvršenja zahvaćeni predmeti koji nisu određeni u rješenju o izvršenju, a izuzeti su od izvršenja ili je na njima mogućnost izvršenja ograničena.

(6) Rok za prijedlog zbog razloga iz stava 5. ovog člana iznosi osam dana i počinje teći od dana kada je izvršenik saznao da je izvršenjem zahvaćen predmet koji je izuzet od izvršenja, odnosno na kojem je mogućnost izvršenja ograničena. Nakon isteka roka od 30 dana od preduzimanja radnje kojom su zahvaćeni predmeti iz stava 5. ovog člana prijedlog iz te odredbe više se ne može podnijeti. (7) Rješenjem o obustavi izvršenja ukinut će se sve provedene izvršne radnje ako se time ne dira u stečena prava trećih lica Član 64.

Dovršenje izvršenja Postupak izvršenja smatra se završenim pravosnažnošću odluke o odbacivanju ili odbijanju izvršnog prijedloga, provođenjem izvršne radnje kojom se izvršenje dovršava ili obustavom izvršenja.

VI.Dopustivost

2. U skladu sa članom VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.

3. U skladu sa članom 18. stav (1) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njom pobija, iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku koji je koristio.

4. U konkretnom slučaju apelacija se odnosi na dužinu izvršnog postupka. S tim u vezi, Ustavni sud je u svojoj praksi kontinuirano ukazivao na praksu Evropskog suda za ljudska prava (u daljnjem tekstu: Evropski sud) prema kojoj izvršenje pravosnažne sudske odluke predstavlja sastavni dio prava na pravično suđenje iz člana 6. stav 1. Evropske konvencije, te da je dužnost države da organizira svoj pravni sistem tako da omogući sudovima da se povinuju zahtjevima i uvjetima Evropske konvencije. Ustavni sud je, također, u kontinuitetu ukazivao i da u FBiH ne postoji djelotvorno pravno sredstvo koje bi apelantima omogućilo da se prije podnošenja apelacije žale zbog neizvršenja pravosnažnog rješenja kojim je dozvoljeno izvršenje sudske presude (vidi, Ustavni sud, odluke o dopustivosti i meritumu br. AP 3060/06 od 26. februara 2009. godine, tačka 12, i AP 2318/16 od 7. marta 2017. godine, tač. 23-24. s daljnjim referencama). Imajući ovo u vidu, Ustavni sud smatra da je predmetna apelacija dopustiva. Osim toga, apelacija ispunjava i uvjete iz člana 18. st. (3) i (4) Pravila Ustavnog suda jer ne postoji neki formalni razlog zbog kojeg ne bi bila dopustiva, niti je očigledno (prima facie) neosnovana.

5. Imajući u vidu odredbe člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. st. (1), (2), (3) i (4) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud zaključuje da predmetna apelacija ispunjava uvjete u pogledu dopustivosti.

VII.Meritum

6. Apelant smatra da mu je, zbog dužine trajanja izvršnog postupka, došlo do povrede prava na suđenje u «razumnom» roku kao jednom od segmenata prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije, prava na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju, te prava na djelotvoran pravni lijek iz člana 13. Evropske konvencije.

a)Pravo na pravično suđenje Član II/3. Ustava Bosne i Hercegovine u relevantnom dijelu glasi:

Sva lica na teritoriji Bosne i Hercegovine uživaju ljudska prava i slobode iz stava 2. ovog člana, što uključuje:

e) Pravo na pravično saslušanje u građanskim i krivičnim stvarima i druga prava u vezi sa krivičnim postupkom.

Član 6. stav 1. Evropske konvencije u relevantnom dijelu glasi:

1Prilikom utvrđivanja njegovih građanskih prava i obaveza ili krivične optužbe protiv njega, svako ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom ustanovljenim zakonom. [...] Relevantni principi

7. Ustavni sud podsjeća da se, prema konzistentnoj praksi Evropskog suda i Ustavnog suda, razumnost dužine trajanja izvršnog postupka mora ocijeniti u svjetlu okolnosti pojedinog predmeta, vodeći računa o kriterijima uspostavljenim sudskom praksom Evropskog suda, a naročito o složenosti predmeta, ponašanju strana u postupku i nadležnog suda ili drugih javnih vlasti, te o značaju koji konkretna pravna stvar ima za apelanta (vidi, Evropski sud, Mahmutović protiv Hrvatske, aplikacija broj 9505/03 od 15. februara 2007. godine, stav 26).

8. U vezi s predmetom postupka, Ustavni sud smatra da država ima pozitivnu obavezu da organizira sistem za izvršenje presuda koji treba da bude efektivan kako u normativnom dijelu, tako i u praksi, te da osigura njihovo izvršenje bez nepotrebnog odgađanja (vidi, Evropski sud za ljudska prava, Scollo protiv Italije, 1995.). Međutim, Ustavni sud ukazuje da se prema praksi Evropskog suda (u predmetima u kojim niti jedna stranka u sporu nije vlast, niti državni organ) uloga vlasti svodi na to da razumno pomognu izvršenju presude u korist stranke koja je spor dobila, ali ne da garantira izvršenje u svim okolnostima (Fuklev protiv Ukrajine, st. 84-86, 2005. godina). Dakle, u izvršnom postupku sudovi nisu odgovorni za namirenje tražioca izvršenja, već za djelotvorno i ekonomično provođenje sudskog postupka.

Period koji se uzima u obzir

9. Ustavni sud će u odnosu na dužinu trajanja izvršnog postupka razmatrati period od 23. januara 2017. godine, kao dana kada je apelant podnio prijedlog za izvršenje, pa do donošenja odluke Ustavnog suda. Dakle, razmatrat će period od oko četiri godine i pet mjeseci.

Analiza dužine trajanja izvršnog postupka

10. Rukovodeći se navedenim kriterijima ustanovljenim praksom Evropskog suda, Ustavni sud, u pogledu ocjene složenosti predmeta, zapaža da se u konkretnom slučaju radi o izvršnom postupku pokrenutom na osnovu izvršne isprave, obračuna plaće-platne liste. Na osnovu predočenih dokumenata i odgovora na apelaciju, Ustavni sud zaključuje da se radi o relativno složenom postupku imajući u vidu činjenicu da je tokom postupka Općinski sud došao do saznanja o mogućem počinjenju krivičnog djela, odnosno da je predmetna izvršna isprava krivotvorena, kao i da je protiv lica koje je osumnjičeno da je krivotvorilo ispravu podnesena krivična prijava Kantonalnom tužilaštvu USK.

11. Posmatrajući apelantovo ponašanje, Ustavni sud zapaža da apelant svojim ponašanjem nije utjecao na dužinu i sam tok postupka koji je za njega od većeg značaja imajući u vidu da nastoji ostvariti novčano potraživanje koje je proizašlo iz radnog odnosa. S druge strane, posmatrajući ponašanje Općinskog suda, Ustavni sud zapaža da je Općinski sud u razumnom roku, u skladu sa odredbom člana 15. ZIP-a, odlučio o prijedlogu za izvršenje (apelant je prijedlog podnio 23. januara 2017. godine, a Općinski sud je 1. februara 2017. godine donio rješenje o izvršenju), kao i da je odmah po donošenju predmetog rješenja o izvršenju ono dostavio banci izvršenika radi blokade računa izvršenika, te donio zaključak kojim je naložio MUP-u USK da se na vozilima izvršenika izvrši zabilježba. Po navedenom nalogu MUP je postupio o čemu je 21. aprila 2017. godine obavijestio Općinski sud. Osim toga, Ustavni sud zapaža da se Općinski sud u svom odgovoru na apelaciju nije izričito očitovao o nastavku postupka, nije precizirao kada je zatražio informaciju od Kantonalnog tužilaštva u vezi sa podnesenom krivičnom prijavom na koju se izvršenik pozvao u svom prigovoru, odnosno nije opravdao period svoje neaktivnosti. Naime, Ustavni sud zapaža da Općinski sud nije ponudio opravdanje za period od oko jedne i po godine neaktivnosti (od 1. aprila 2019. godine, kada je postupajući sudija zadužen za predmetni spis, pa do 6. oktobra 2020. godine, kada je zaprimio odgovor Kantonalnog tužilaštva), niti je precizirao kada je zatražio od Kantonalnog tužilaštva informaciju o rezultatu istrage protiv lica A.H., a na kojim navodima izvršenik bazira svoj prigovor. U daljem toku postupka Ustavni sud zapaža pasivnost Općinskog suda kojem je trebalo oko pet mjeseci (od zaprimanja informacije o tužilačkoj odluci o neprovođenju istrage) da odluči o prigovoru izvršenika, što se ne može smatrati primjerenom ažurnošću. Također, Ustavni sud zapaža da se predmetni spis po žalbi nalazi pred Kantonalnim sudom. Stoga, s obzirom na izloženo činjenično stanje predmeta, Ustavni sud smatra, iako je Općinski sud preduzimao određene procesne radnje u predmetnom izvršnom postupku, kao i da su postojale objektivne okolnosti u predmetnom izvršnom postupku koje su utjecale na njegovu dužinu, da je taj sud imao i značajan period neopravdane neaktivnosti. Imajući u vidu navedeno, Ustavni sud nalazi da je apelantu povrijeđeno pravo na pravično suđenje u razumnom roku, jer Općinski sud nije u skladu sa svojom pozitivnom obavezom djelotvorno i ekonomično preduzimao raspoložive procesne radnje s ciljem okončanja predmetnog postupka, što, gledajući postupak u cjelini, nije u skladu sa standardima prava na pravično suđenje u razumnom roku. Imajući u vidu sve navedene okolnosti, Ustavni sud nalazi da je u ovom slučaju povrijeđeno apelantovo pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1.Evropske konvencije zbog dužine trajanja izvršnog postupka.

12. Iako nije utvrdio odgovornost Kantonalnog suda pred kojim se postupak trenutno vodi, a imajući u vidu odlučujući doprinos Općinskog suda dužini trajanja postupka u razmatranom periodu, Ustavni sud smatra svrsishodnim naložiti Kantonalnom sudu da po hitnom postupku donese odluku u konkretnom predmetu s obzirom na to da predmetni postupak u razmatranom periodu ukupno traje oko četiri godine i pet mjeseci. Naime, budući da je u predmetnom postupku utvrđeno kršenje prava na pravično suđenje i kada se ne bi bez daljnjeg odgađanja donijela konačna odluka, svrha apelacije kao efektivnog pravnog lijeka u odnosu na navode o povredi prava na suđenje u razumnom roku bila bi dovedena u pitanje (vidi, Ustavni sud, Odluka o dopustivosti i meritumu broj AP 2915/07 od 2. deecmbra 2009. godine, tačka 42, dostupna na www.ustavnisud.ba).

Pitanje naknade nematerijalne štete

13. U smislu člana 74. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud može odrediti naknadu nematerijalne štete. Međutim, Ustavni sud podsjeća na to da, za razliku od postupka pred redovnim sudovima, naknadu nematerijalne štete određuje u posebnim slučajevima kršenja zagarantiranih ljudskih prava i osnovnih sloboda.

14. S obzirom na odluku u ovom predmetu, a imajući u vidu presude Evropskog suda protiv Bosne i Hercegovine (vidi, Evropski sud, Spahić i ostali protiv BiH, aplikacija broj 20514/15 i dr. od 14. novembra 2017. godine, Kunić i ostali protiv BiH, aplikacija broj 68955/12 i dr. od 14. novembra 2017. godine, Elčić i ostali protiv BiH, aplikacija broj 34524/15 i dr. od 17. januara 2019. godine, Golić i ostali protiv BiH, aplikacija broj 51441/16 i dr. od 16. maja 2019. godine, i Ugarak i ostali protiv BiH, aplikacija broj 25941/18 i dr. od 19. septembra 2019. godine), dosadašnju praksu, ekonomske uvjete u Bosni i Hercegovini (podaci dostupni na www.bhas.ba) i okolnosti konkretnog slučaja, prema članu 74. Pravila Ustavnog suda, odnosno članu 41. Evropske konvencije, Ustavni sud smatra da u konkretnom slučaju na ime naknade nematerijalne štete, zbog nerazumne dužine trajanja izvršnog postupka, apelantu treba isplatiti iznos od 300,00 KM.

15. Ovu naknadu je dužna platiti Vlada Unsko-sanskog kantona u roku od tri mjeseca od dana dostavljanja ove odluke uz obavezu da nakon isteka ovog roka plati apelantu zakonsku zateznu kamatu na eventualno neisplaćeni iznos, ili dio iznosa naknade određene ovom odlukom.

16. Ova odluka Ustavnog suda u dijelu koji se odnosi na naknadu nematerijalne štete predstavlja izvršnu ispravu.

Ostali navodi

17. Također, apelant navodi da mu je, zbog nerazumne dužine trajanja predmetnog izvršnog postupka pred Općinskim sudom, povrijeđeno pravo na imovinu i pravo na djelotvoran pravni lijek. S obzirom na to da povredu ovog prava temelji na identičnim navodima koji su već detaljno ispitani u ovoj odluci u odnosu na povrede prava na suđenje u «razumnom» roku kao jednom od segmenata prava na pravično suđenje, Ustavni sud smatra da nema potrebe iste navode posebno ispitivati u odnosu na pravo na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju, te pravo na djelotvoran pravni lijek iz člana 13. Evropske konvencije. VIII.Zaključak

18. Ustavni sud zaključuje da postoji kršenje prava na „suđenje u razumnom roku“ kao jednom od elemenata prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije jer Općinski sud, pored objektivnih okolnosti koje su doprinijele dužini trajanja predmetnog postupka, nije u skladu sa svojom pozitivnom obavezom djelotvorno i ekonomično preduzimao raspoložive procesne radnje s ciljem okončanja predmetnog postupka, što, gledajući postupak u cjelini, nije u skladu sa standardima prava na pravično suđenje u razumnom roku.

19. Na osnovu člana 57. stav (2) tačka b), člana 59. st. (1) i (2), člana 62. stav (7), člana 72. st. (4) i (5) i člana 74. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

20. Prema članu VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće. Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Mato Tadić

Odluka o meritumu u predmetu AP-1558/20 (A.H.) | Sudska praksa | Aktio