Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o meritumu u predmetu AP-476/20 (R. Š.)
Odluka donesena 09. 06. 2021.
- Povreda
- Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje)
- Izvršni postupak
- Pravično suđenje - razuman rok
Sastav suda
Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević
Citirani propisi
- Zakon o sudovima u Federaciji Bosne i Hercegovine
- Zakon o izvršnom postupku
- Ukaz o proglašenju Zakona o dopuni Zakona o sudovima u Federaciji Bosne i Hercegovine
- Ukaz o proglašenju Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima u Federaciji Bosne i Hercegovine
- Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima u Federaciji Bosne i Hercegovine
- Zakon o sudovima u Federaciji Bosne i Hercegovine
- Zakon o izvršnom postupku
- Pravila Ustavnog Suda Bosne i Hercegovine · čl. 74
- Ispravka Zakona o izvršnom postupku (objavljenog na bosanskom jeziku)
Predmeti (1)
AP-476/20
Apelacija
Odluka o meritumu
09. 06. 2021.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u sastavu: predsjednik Mato Tadić, potpredsjednici Miodrag Simović i Mirsad Ćeman i sudije Valerija Galić, Seada Palavrić i Zlatko M. Knežević, na sjednici održanoj 9. juna 2021. godine, u predmetu broj AP 476/20, rješavajući apelaciju Refije Šuvalić, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 57. stav (2) tačka b), člana 59. st. (1) i (2), člana 62. stav (7), člana 72. st. (4) i (5) i člana 74. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – prečišćeni tekst („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ broj 94/14), donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI I MERITUMU
Usvaja se apelacija koju je podnijela Refija Šuvalić.
Utvrđuje se povreda člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda zbog dužine trajanja izvršnog postupka koji se vodi pred Općinskim sudom u Sarajevu kao predmet broj 65 0 I 194183 11 I.
Na osnovu člana 74. stav (1) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, nalaže se Vladi Kantona Sarajevo da apelantici Refiji Šuvalić isplati iznos od 700,00 KM na ime naknade nematerijalne štete dužine trajanja izvršnog postupka, i to u roku od tri mjeseca od dostavljanja ove odluke, uz obavezu da, nakon isteka ovog roka, plati zakonsku zateznu kamatu na eventualno neisplaćeni iznos ili dio iznosa naknade određene ovom odlukom.
Na osnovu člana 62. stav (7) Pravila Ustavnog suda, nalaže se predsjedniku Općinskog suda u Sarajevu da, u skladu s ovom odlukom odmah preduzme odgovarajuće mjere za okončanje izvršnog postupka u predmetu broj 65 0 I 194183 11 I u skladu sa članom II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članom 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.
Na osnovu člana 72. stav (5) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, nalaže se Vladi Kantona Sarajevo i predsjedniku Općinskog suda u Sarajevu da najkasnije u roku od tri mjeseca od dana dostavljanja ove odluke obavijeste Ustavni sud Bosne i Hercegovine o preduzetim mjerama s ciljem izvršenja ove odluke.
OBRAZLOŽENJE
I.Uvod
1. Refija Šuvalić (u daljnjem tekstu: apelantica) iz Živinica, koju zastupa Samija Hasanagić, advokat iz Tuzle, podnijela je 6. februara 2020. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) zbog dužine trajanja izvršnog postupka koji se vodi pred Općinskim sudom u Sarajevu (u daljnjem tekstu: Općinski sud) kao predmet broj 65 0 I 194183 11 I.
II.Postupak pred Ustavnim sudom
2. Na osnovu člana 23. Pravila Ustavnog suda, od Općinskog suda je 13. marta 2020. godine zatražen odgovor na apelaciju, a 8. januara 2021. godine zatražena je informacija o statusu predmetnog postupka. Odgovor na apelaciju zatražen je 8. januara 2021. godine od Kantonalnog suda u Sarajevu (u daljnjem tekstu: Kantonalni sud), te 17. marta 2021. godine od Vlade Federacije BiH (u daljnjem tekstu: Vlada).
3. Općinski sud je odgovor na apelaciju dostavio 4. juna 2020. godine, informaciju o predmetnom postupku 20. januara 2021. godine. Odgovor na apelaciju Kantonalni sud je dostavio 29. januara 2021. godine, a Vlada 29. marta 2021. godine.
III.Činjenično stanje
4. Činjenice predmeta koje proizlaze iz apelacionih navoda i dokumenata predočenih Ustavnom sudu mogu se sumirati na sljedeći način.
5. Apelantica je 14. aprila 2011. godine Općinskom sudu podnijela prijedlog za izvršenje protiv izvršenika Federacije BiH na osnovu izvršne isprave JU Centar za socijalni rad Živinice broj 08/35-2-1846 od 22. marta 2007. godine. Kao sredstvo izvršenja apelantica je predložila zapljenu izvršenikovih novčanih sredstava koja se nalaze na žiroračunima koji se vode kod određenih banaka.
6. Predloženo izvršenje Općinski sud je dozvolio Rješenjem o izvršenju broj 65 0 1 194183 11 I od 13. maja 2011. godine. Protiv navedenog rješenja izvršenik je 24. maja 2011. godine izjavio prigovor. Općinski sud je rješenjem od 15. decembra 2015. godine usvojio izvršenikov prigovor, te je navedeno rješenje o izvršenju stavio van snage.
7. Protiv rješenja kojim je usvojen izvršenikov prigovor apelantica je 21. decembra 2015. godine podnijela žalbu.
8. Predmet je 29. augusta 2019. godine dostavljen Kantonalnom sudu radi postupanja u drugom stepenu.
9. Kantonalni sud je Rješenjem broj 65 0 I 194183 19 Gži od 31. oktobra 2019. godine apelanticinu žalbu uvažio, osporeno rješenje ukinuo i predmet vratio prvostepenom sudu na ponovni postupak. Predmet je 7. januara 2020. godine dostavljen Općinskom sudu.
10. Postupajući po uputstvu Kantonalnog suda, Općinski sud je zaključkom od 2. juna 2020. godine naložio strankama u postupku da dostave informacije o visini glavnog duga.
11. Apelantica je podneskom od 19. decembra 2020. godine opredijelila potraživanje glavnog duga, te je sudu dostavila nove brojeve žiroračuna koje je izvršenik u međuvremenu otvorio kod određenih banaka.
12. Nadalje, proizlazi da je postupak u toku pred Općinskim sudom.
IV.Apelacija
a) Navodi iz apelacije
13. Apelantica je u apelaciji navela tok predmetnog postupka navedenog u činjeničnom dijelu odluke, te je istakla da joj je zbog dužine trajanja postupka povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija), zbog čega traži naknadu nematerijalne štete. Apelantica ističe da su predmet izvršenja potraživanja koja su joj priznata po osnovu socijalne zaštite.
b) Odgovori na apelaciju
14. U odgovoru na apelaciju Općinski sud je ukratko naveo hronologiju izvršnog postupka koji je naveden u činjeničnom dijelu odluke. Općinski sud je ukazao da je novonastala situacija u zemlji bila razlog za ovako stanje spisa predmeta, te je istakao da je odmah preduzeta moguća procesna radnja po uspostavljanju rada suda.
15. U odgovoru na apelaciju Kantonalni sud je istakao da je predmet na postupanje primio 29. augusta 2019. godine, da je o žalbi odlučio u roku od dva mjeseca od dostavljanja predmeta, te da nije povrijedio apelanticina prava na koja se u apelaciji poziva.
16. U odgovoru na apelaciju Vlada je istakla da su apelantici u skladu sa Zakonom o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice s djecom uplaćene naknade po osnovu prava priznatih rješenjem JU Centra za socijalni rad Živinice od 22. marta 2007. godine, počev od 1. jula 2006. godine, te da isplata teče u kontinuitetu. Vlada je istakla da je Općinski sud usvojio izvršenikov prigovor od 24. maja 2011. godine, da je obustavio izvršni postupak, te da je rješenje o izvršenju stavio van snage. Vlada je u prilogu dostavila rješenje Općinskog suda od 15. decembra 2015. godine kojim je usvojen izvršenikov prigovor izjavljen protiv rješenja o izvršenju Općinskog suda od 13. maja 2011. godine.
V.Relevantni propisi
17. Zakon o izvršnom postupku FBiH („Službene novine Federacije BiH“ br. 32/03, 52/03 ispravka, 33/06, 39/06 ispravka, 39/09, 35/12 i 46/16) Za potrebe ove odluke koristi se neslužbeni prečišćeni tekst sačinjen u Ustavnom sudu BiH koji glasi:
Član 5.
U postupku izvršenja sud je dužan da postupa hitno.
Sud je dužan da predmete uzima u rad redom kako ih je primio, osim ako priroda potraživanja ili posebne okolnosti zahtijevaju da se postupi drukčije.
Član 15.
Rokovi za postupanje Sud je u pravilu dužan da o prijedlogu za izvršenje odluči u roku od osam dana, a o prigovoru u roku od 15 dana od dana ispunjavanja uvjeta da se o prigovoru odluči.
Član 64.
Dovršenje izvršenja Postupak izvršenja smatra se završenim pravosnažnošću odluke o odbacivanju ili odbijanju izvršnog prijedloga, provođenjem izvršne radnje kojom se izvršenje dovršava ili obustavom izvršenja.
18. Zakon o sudovima u Federaciji Bosne i Hercegovine („Službene novine FBiH“ br. 38/05, 22/06, 63/10, 7/13 i 52/14) Za potrebe ove odluke koristi se neslužbeni prečišćeni tekst sačinjen u Ustavnom sudu BiH koji glasi:
Član 31.
Dužnosti predsjednika suda Predsjednik suda odgovoran je za rukovođenje cjelokupnim sudom i sudačkom upravom. [...] VI.Dopustivost
19. U skladu sa članom VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.
20. U skladu sa članom 18. stav (1) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njom pobija, iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku koji je koristio.
21. Ustavni sud naglašava da, u skladu sa članom 18. stav (2) Pravila Ustavnog suda, može izuzetno razmatrati apelaciju i kada nema odluke nadležnog suda ukoliko apelacija ukazuje na ozbiljna kršenja prava i osnovnih sloboda koje štiti Ustav Bosne i Hercegovine ili međunarodni dokumenti koji se primjenjuju u Bosni i Hercegovini. U konkretnom slučaju predmetna apelacija se odnosi na dužinu izvršnog postupka. U vezi s tim, Ustavni sud je u svojoj praksi kontinuirano ukazivao na praksu Evropskog suda za ljudska prava (u daljnjem tekstu: Evropski sud) prema kojoj izvršenje pravomoćne sudske odluke predstavlja sastavni dio prava na pravično suđenje iz člana 6. stav 1. Evropske konvencije, te da je dužnost države da organizira svoj pravni sistem tako da omogući sudovima da se povinuju zahtjevima i uvjetima Evropske konvencije. Ustavni sud je također u kontinuitetu ukazivao i da u Bosni i Hercegovini, tj. u Federaciji Bosne i Hercegovine ne postoji djelotvorno pravno sredstvo koje bi apelantima omogućilo da se prije podnošenja apelacije žale zbog neizvršenja pravomoćnog rješenja kojim je dozvoljeno izvršenje sudske presude (ilustracije radi, vidi Ustavni sud, odluke o dopustivosti i meritumu br. AP 3060/06 od 26. februara 2009. godine, tačka 12. i AP 2318/16 od 7. marta 2017. godine, tač. 23–24 s daljnjim referencama). Imajući ovo u vidu, Ustavni sud smatra da je predmetna apelacija dopustiva.
22. Osim toga, apelacija ispunjava i uvjete iz člana 18. st. (3) i (4) Pravila Ustavnog suda jer ne postoji neki formalni razlog zbog kojeg ne bi bila dopustiva, niti je očigledno (prima facie) neosnovana.
23. Imajući u vidu odredbe člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 18. st. (1), (2), (3) i (4) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud zaključuje da predmetna apelacija ispunjava uvjete u pogledu dopustivosti u odnosu na pravo na pravično suđenje iz člana 6. stav 1. Evropske konvencije.
VII.Meritum
24. Apelantica smatra da joj je zbog dužine trajanja predmetnog izvršnog postupka povrijeđeno pravo na suđenje u „razumnom“ roku kao jednog od segmenata prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije. a)Pravo iz člana 6. stav 1. Evropske konvencije
25. Član II/3. Ustava Bosne i Hercegovine u relevantnom dijelu glasi:
Sva lica na teritoriji Bosne i Hercegovine uživaju ljudska prava i slobode iz stava 2. ovog člana, što uključuje:
e) Pravo na pravično saslušanje u građanskim i krivičnim stvarima i druga prava u vezi sa krivičnim postupkom. [...]
26. Član 6. stav 1. Evropske konvencije u relevantnom dijelu glasi:
1. Prilikom utvrđivanja njegovih građanskih prava i obaveza ili krivične optužbe protiv njega, svako ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom ustanovljenim zakonom. [...]
27. U konkretnom slučaju apelantica smatra da je do povrede njenog prava na pravično suđenje došlo zbog dužine trajanja izvršnog postupka. U vezi s tim, Ustavni sud podsjeća da se garancije prava na pravično suđenje sadržane u odredbama člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije protežu u građanskopravnim slučajevima i na fazu izvršnog postupka. Osnovno pravilo je u tom pogledu postavila presuda Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Hornsby protiv Grčke (predstavka broj 18357/91, presuda od 19. marta 1997. godine) u kojoj je Evropski sud izrekao da izvršenje presude izrečene od strane bilo kojeg suda mora biti posmatrano kao sastavni dio postupka u smislu člana 6. Evropske konvencije. Slijedeći svoju praksu iz predmeta Hornsby, koju Ustavni sud dosljedno podržava, Evropski sud je konstantno ukazivao da se izvršenje presude od strane bilo kojeg nacionalnog suda treba posmatrati kao integralni dio suđenja u smislu člana 6. stav 1. Evropske konvencije.
28. U vezi s predmetnim postupkom, Ustavni sud podsjeća da država ima pozitivnu obavezu da organizira sistem za izvršenje presuda koji treba da bude efektivan, kako u normativnom dijelu tako i u praksi, i osigura njihovo izvršenje bez nepotrebnog odlaganja (vidi Evropski sud za ljudska prava, Scollo protiv Italije, 1995).
29. U vezi s tim, Ustavni sud podsjeća da se, prema konzistentnoj praksi Evropskog suda i Ustavnog suda, razumnost dužine trajanja izvršnog postupka mora ocijeniti u svjetlu okolnosti pojedinog predmeta, vodeći računa o kriterijima uspostavljenim sudskom praksom Evropskog suda, a naročito o složenosti predmeta, ponašanju strana u postupku i nadležnog suda ili drugih javnih vlasti, te o značaju koji konkretna pravna stvar ima za apelanta (vidi Evropski sud, Mahmutović protiv Hrvatske, aplikacija broj 9505/03 od 15. februara 2007. godine, stav 26). Period koji treba uzeti u obzir
30. Ustavni sud će u odnosu na dužinu trajanja postupka razmatrati period od 14. aprila 2011. godine, kao dana podnošenja prijedloga za izvršenje, pa do donošenja predmetne odluke. Dakle, period koji traje duže od deset godina.
Analiza dužine trajanja izvršnog postupka
31. Ustavni sud zapaža da se u konkretnom slučaju radi o izvršnom postupku koji je po zakonu hitne prirode, te s obzirom na navedene činjenice i materijalne dokaze dostavljene Ustavnom sudu, Ustavni sud zaključuje da se ne radi o naročito složenom postupku.
32. Analizirajući apelanticino ponašanje, Ustavni sud zapaža da apelantica svojim postupcima nije utjecala na dužinu trajanja postupka koji je za nju od većeg značaja jer pokušava da realizira potraživanja utvrđena izvršnom ispravom nadležnog Centra za socijalni rad.
33. Analizirajući ponašanje Općinskog suda, Ustavni sud zapaža da je Općinski sud predloženo izvršenje dozvolio u razumnom roku, tj. jedan mjesec nakon što je apelantica podnijela prijedlog za izvršenje. Međutim, Ustavni sud zapaža da u nastavku postupka Općinski sud nije postupao s adekvatnom ažurnošću. U odnosu na navedeno, Ustavni sud zapaža da je Općinski sud o izvršenikovom prigovoru izjavljenom protiv rješenja o izvršenju odlučio četiri godine i sedam mjeseci nakon što je izvršenik izjavio prigovor (izvršenik je prigovor izjavio 24. maja 2011. godine, a Općinski sud je odluku o izjavljenom pravnom lijeku donio 15. decembra 2015. godine), što nije u skladu sa članom 5. Zakona o izvršnom postupku i standardima prava na pravično suđenje koji nalažu hitno i efikasno postupanje bez nepotrebnog odugovlačenja. Nadalje, Ustavni sud zapaža da je Općinski sud imao duži period pasivnosti u postupku i nakon što je apelantica protiv rješenja kojim je usvojen izvršenikov prigovor podnijela žalbu (21. decembra 2015. godine). U vezi s tim, Ustavni sud zapaža da je Općinski sud predmet na postupanje Kantonalnom sudu dostavio 29. augusta 2019. godine, tj. tri godine i osam mjeseci nakon što je apelantica podnijela žalbu. Tako dug period pasivnosti Općinskog suda je u značajnijoj mjeri doprinio dužini trajanja predmetnog postupka. Opravdanje da je novonastala situacija utjecala na dinamiku i tok predmetnog postupka Ustavni sud ne može ocijeniti opravdanim i prihvatljivim jer je situacija izazvana pandemijom Covid 19 utjecala na život u BiH od marta 2020. godine, a predmetni postupak se vodi od 14. aprila 2011. godine. Dakle, pasivnost Općinskog suda i neadekvatno preduzimanje procesnih radnji se ne mogu opravdati naknadno nastalom situacijom u zemlji.
34. Nadalje, analizirajući ponašanje Kantonalnog suda, Ustavni sud zapaža da je Kantonalni sud drugostepenu odluku donio dva mjeseca nakon što je primio predmet, što u konkretnom slučaju predstavlja efikasno postupanje koje je u skladu sa standardima prava na pravično suđenje.
35. Imajući u vidu sve navedene okolnosti konkretnog slučaja, Ustavni sud zapaža da je Općinski sud u postupku imao neopravdane duže periode pasivnosti koji su u značajnijoj mjeri doprinijeli dužini trajanja postupka, koji i deset godina nakon podnošenja inicijalnog akta nije okončan, tj. nalazi se u početnoj fazi pred prvostepenim sudom, što predstavlja postupanje suprotno standardima prava na pravično suđenje u razumnom roku.
36. Na osnovu navedenog, Ustavni sud zaključuje da je u konkretnom predmetu došlo do kršenja apelanticinog prava iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije budući da je dužina izvršnog postupka u konkretnom slučaju pretjerana i da ne zadovoljava zahtjeve „suđenja u razumnom roku“.
a)Pitanje naknade nematerijalne štete
37. U smislu člana 74. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud može odrediti naknadu nematerijalne štete. Međutim, Ustavni sud podsjeća na to da, za razliku od postupka pred redovnim sudovima, naknadu nematerijalne štete određuje u posebnim slučajevima kršenja zagarantiranih ljudskih prava i osnovnih sloboda.
38. S obzirom na odluku u ovom predmetu, a imajući u vidu presude Evropskog suda protiv Bosne i Hercegovine (vidi Evropski sud, Spahić i ostali protiv BiH, aplikacija broj 20514/15 i dr. od 14. novembra 2017. godine, Kunić i ostali protiv BiH, aplikacija broj 68955/12 i dr. od 14. novembra 2017. godine, Elčić i ostali protiv BiH, aplikacija broj 34524/15 i dr. od 17. januara 2019. godine, Golić i ostali protiv BiH, aplikacija broj 51441/16 i dr. od 16. maja 2019. godine i Ugarak i ostali protiv BiH, aplikacija broj 25941/18 i dr. od 19. septembra 2019. godine), dosadašnju praksu, ekonomske uvjete u Bosni i Hercegovini (podaci dostupni na www.bhas.ba) i okolnosti konkretnog slučaja, prema članu 74. Pravila Ustavnog suda, odnosno članu 41. Evropske konvencije, Ustavni sud smatra da u konkretnom slučaju na ime naknade nematerijalne štete zbog nerazumne dužine trajanja izvršnog postupka apelantici Refiji Šuvalić treba isplatiti iznos od 700,00 KM.
39. Ovu naknadu je dužna platiti Vlada Kantona Sarajevo u roku od tri mjeseca od dana dostavljanja ove odluke, uz obavezu da nakon isteka ovog roka apelantici plati zakonsku zateznu kamatu na eventualno neisplaćeni iznos ili dio iznosa naknade određene ovom odlukom.
40. Ova odluka Ustavnog suda u dijelu koji se odnosi na naknadu nematerijalne štete predstavlja izvršnu ispravu.
VIII.Zaključak
41. Ustavni sud zaključuje da postoji povreda apelanticinog prava na pravično suđenje u razumnom roku iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije jer je Općinski sud u postupku imao neopravdane duže periode pasivnosti koji su u značajnijoj mjeri doprinijeli dužini trajanja postupka, koji i deset godina nakon podnošenja inicijalnog akta nije okončan, tj. nalazi se u početnoj fazi pred prvostepenim sudom, što u konkretnom slučaju, u postupku koji je po zakonu hitne prirode, predstavlja postupanje koje je u suprotnosti sa standardima prava na pravično suđenje.
42. Na osnovu člana 57. stav (2) tačka b), člana 59. st. (1) i (2), člana 62. stav (7), člana 72. st. (4) i (5) i člana 74. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
43. Prema članu VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Mato Tadić