Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-4821/19 (Pravobranilaštvo Republike Srpske - Sjedište zamjenika Banjaluka)

Odluka donesena 09. 06. 2021.

  • Neovlašteno lice
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-4821/19

Apelacija

Odluka o dopustivosti

09. 06. 2021.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u sastavu: predsjednik Mato Tadić, potpredsjednici Miodrag Simović i Mirsad Ćeman, i sudije Valerija Galić, Seada Palavrić i Zlatko M. Knežević, na sjednici održanoj 9. juna 2021. godine, u predmetu broj AP-4821/19, rješavajući apelaciju Pravobranilaštva Republike Srpske - Sjedište zamjenika Banjaluka, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. stav (3) tačka d), člana 57. stav (2) tačka a) i člana

58. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – Prečišćeni tekst ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine", broj 94/14), donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI

Odbacuje se kao nedopuštena apelacija Pravobranilaštva Republike Srpske - Sjedište zamjenika Banjaluka podnesena protiv presude Vrhovnog suda Republike Srpske broj 57 0 Ps 005879 19 Rev od 2. oktobra 2019. godine, zato što ju je podnijelo neovlašteno lice.

OBRAZLOŽENJE

1. Pravobranilaštvo Republike Srpske - Sjedište zamjenika Banjaluka (u daljnjem tekstu: apelant), podnio je 12. decembra 2019. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv presude Vrhovnog suda Republike Srpske (u daljnjem tekstu: Vrhovni sud) broj 57 0 Ps 005879 19 Rev od 2. oktobra 2019. godine.

2. Odlučujući o tužbi Republike Srpske, Ministarstvo finansija (u daljnjem tekstu: tužitelj), kojeg je zastupao apelant kao zakonski zastupnik, protiv tuženih N. Đ., mldb. N. Đ. i R. Đ. (u daljnjem tekstu: prvotuženi, drugotuženi i trećetužena), radi sticanja bez osnova, Okružni privredni sud u Banjaluci je u ponovnom postupku donio presudu broj 57 0 Ps 005879 18 Ps 2 od 29. oktobra 2018. godine. Navedenom presudom obavezan je prvotuženi da tužitelju isplati iznos od 1.545.906,77 KM sa zakonskom zateznom kamatom i troškovima postupka, dok je odbijen je zahtjev da se obavežu drugotuženi i trećetužena da tužitelju, solidarno sa prvotuženim, isplate iznos od 1.545.906,77 KM sa zakonskom zateznom kamatom i obavezan je tužitelj da drugotuženom i trećetuženoj naknadi troškove postupka u iznosu od 15.751,12 KM.

3. Presudom Višeg privrednog suda u Banjaluci broj 57 0 Ps 005879 18 Pž 2 od 19. juna 2019. godine, odbijene su žalbe stranaka i potvrđena je prvostepena presuda. Istom presudom odbijen je i zahtjev tuženih za naknadu troškova žalbenog postupka.

4. Presudom Vrhovnog suda broj 57 0 Ps 005879 19 Rev od 2. oktobra 2019. godine usvojena je revizija prvotuženog i preinačena je drugostepena presuda na način što je odbijen tužbeni zahtjev tužitelja kojim je tražio da mu prvotuženi, na ime sticanja bez osnova, isplati iznos od 1.545.906,77 KM sa zakonskom zateznom kamatom i troškovima postupka, dok je tužitelj obavezan da prvotuženom naknadi troškove postupka u iznosu od 9.293,81 KM. Istom presudom odbijena je kao neosnovana revizija tužitelja izjavljena protiv dijela drugostepene presude u odnosu na drugotuženog i trećetuženu.

5. Apelant smatra da mu je osporenom odlukom povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije i pravo na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju.

6. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 18. stav (3) tačka d) Pravila Ustavnog suda.

7. Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:

Ustavni sud, takođe, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.

8. Član 18. stav (3) tačka d) Pravila Ustavnog suda glasi:

(3) Apelacija nije dopustiva ako postoji neki od sljedećih slučajeva:

d) apelaciju je podnijelo neovlašteno lice;

9. Ustavni sud zapaža da je apelant podnio apelaciju u svoje ime, iako iz stanja u spisu proizlazi da se u predmetnom postupku pred redovnim sudovima, koji je okončan presudom Vrhovnog suda koju apelant osporava u apelaciji, odlučivalo o pravima tužitelja – Republike Srpske, Ministarstva finansija koju je zastupao apelant kao zakonski zastupnik. Dakle, apelant je bio zakonski zastupnik entiteta (Republike Srpske) odnosno njenog organa (Ministarstva) koje je bilo stranka u postupku. Dakle, u predmetnom postupku koji je okončan osporenom presudom Vrhovnog suda, nije se odlučivalo o pravima apelanta, pa proizlazi da apelant nije lice koje u konkretnom slučaju ima pravo da pokrene postupak pred Ustavnim sudom u svoje ime. Naime iz relevantnih odredbi Zakona o Pravobranilaštvu Republike Srpske jasno proizlazi da je pravobranilaštvo samostalni organ koji u postupku pred sudovima i drugim nadležnim organima preduzima pravna sredstva radi zaštite i ostvarivanja imovinskih prava i interesa zastupanih subjekata , a ta okolnost je apelantu, s obzirom na odredbe navedenog zakona tj. njegov položaj nadležnost morala biti poznata.

10. Imajući u vidu odredbu člana 18. stav (3) tačka d) Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko ju je podnijelo neovlašteno lice, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

11. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Mato Tadić

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-4821/19 (Pravobranilaštvo Republike Srpske… | Sudska praksa | Aktio