Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-2151/21 (J. J.)

Odluka donesena 08. 09. 2021.

  • Neiscrpljivanje pravnih lijekova
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-2151/21

Apelacija

Odluka o dopustivosti

08. 09. 2021.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u sastavu: predsjednik Mato Tadić, potpredsjednici Miodrag Simović i Mirsad Ćeman i sudije Valerija Galić, Seada Palavrić i Zlatko M. Knežević, na sjednici održanoj 8. septembra 2021. godine, u predmetu broj AP-2151/21, rješavajući apelaciju koju je podnio Jovan Janjić, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. stav (3) tačka m), člana 57. stav (2) tačka a) i člana 58. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – Prečišćeni tekst ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" broj 94/14), donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI

Odbacuje se kao nedopuštena apelacija koju je podnio Jovan Janjić zbog dužine trajanja postupka koji se vodi pred Republičkom upravom za geodetske i imovinsko-pravne poslove, područna jedinica Bijeljina u predmetu broj 21.12/475-4/08, zbog neiscrpljivanja pravnih lijekova mogućih prema zakonu.

OBRAZLOŽENJE

1. Jovan Janjić (u daljnjem tekstu: apelant) iz Pipera, podnio je 16. juna 2021. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) zbog dužine trajanja postupka koji se vodi pred Republičkom upravom za geodetske i imovinsko-pravne poslove (u daljnjem tekstu: Republička uprava), područna jedinica Bijeljina (u daljnjem tekstu: PJ Bijeljina) u predmetu broj 21.12/475-4/08.

2. Postupajući po zahtjevu „Novox“ d.o.o. Bijeljina i N.M., Republička uprava PJ Bijeljina je, na osnovu mišljenja Odjeljenja za prostorno uređenje Opštine Bijeljina od 20. marta 2008. godine, Rješenjem broj 21.12/475-4/08 od 27. marta 2008. godine utvrdila površinu zemljišta potrebnu za redovnu upotrebu zgrade (kako je to pobliže navedeno u izreci rješenja).

3. Odlučujući o zahtjevu apelanta za obnovu postupka okončanog rješenjem Republičke uprave PJ Bijeljina od 27. marta 2008. godine (uz koji zahtjev je apelant priložio mišljenje Odjeljenja za prostorno uređenje Opštine Bijeljina od 23. novembra 2010. godine kojim je stavljeno van snage mišljenje tog organa od 20. marta 2008. godine), Republička uprava je Rješenjem broj 21.05/475-30/11 od 2. aprila 2012. godine dozvolila obnovu predmetnog postupka.

4. Rješenjem Republičke uprave PJ Bijeljina broj 21.12/475-4/08 od 23. septembra 2019. godine poništeno je rješenje tog organa od 27. marta 2008. godine i po službenoj dužnosti je utvrđeno zemljište neophodno za redovnu upotrebu objekta (pobliže označenog predmetnim rješenjem) u granicama i na način pobliže označen predmetnim rješenjem. U pouci o pravnom lijeku predmetnog rješenja navedeno je da se protiv tog rješenja može izjaviti žalba Republičkoj upravi u roku od 15 dana od prijema istog.

Apelacioni navodi

5. Apelant smatra da mu je zbog dužine trajanja predmetnog postupka povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija). Apelant navodi da su „Novox“ d.o.o. Bijeljina i N.M. protiv rješenja PJ Bijeljina od 23. septembra 2019. godine izjavili žalbu (koja mu nikad nije dostavljena), da je drugostepeni organ donio odluku o navedenoj žalbi (koja mu takođe nikad nije dostavljena), te da zbog toga „prvostepeno rješenje nije moguće opravosnažiti“. Apelant navodi da je drugostepeni organ, shodno relevantnim odredbama Zakona o opštem upravnom postupku, bio u obavezi da u roku od 60 dana odluči o izjavljenoj žalbi i da mu dostavi svoje rješenje, pa predmetnu apelaciju podnosi zbog „nedonošenja odluke o žalbi u zakonskom, niti u razumnom roku“.

6. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 18. stav (1) i stav (3) tačka m) Pravila Ustavnog suda. Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:

Ustavni sud, takođe, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kad ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.

Član 18. stav (1) i stav (3) tačka m) Pravila Ustavnog suda glasi:

(1) Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njome pobija, iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku kojeg je koristio.

(3) Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva:

m) apelant nije iscrpio pravne lijekove moguće prema zakonu.

7. Prema pravilu o iscrpljivanju pravnih lijekova, apelant mora da dođe do konačne odluke. Konačna odluka predstavlja odgovor na zadnji pravni lijek, koji je djelotvoran i adekvatan da ispita nižestepenu odluku kako u činjeničnom, tako i u pravnom pogledu. Pri tome apelant odlučuje o tome da li će koristiti pravni lijek bez obzira na to da li je riječ o redovnom ili vanrednom pravnom lijeku. Odluka kojom je pravni lijek odbačen zato što apelant nije ispoštovao formalne zahtjeve pravnog lijeka (rok, plaćanje taksi, forma ili ispunjenje drugih zakonskih uslova) ne može se smatrati konačnom. Korištenje takvog pravnog lijeka ne prekida rok od 60 dana propisan članom 18. stav (1) Pravila Ustavnog suda (vidi Ustavni sud, odluke br. AP-283/03 od 14. oktobra 2004. godine i AP-106/04 od 18. januara 2005. godine).

8. U konkretnom slučaju Ustavni sud zapaža da apelant osporava dužinu trajanja postupka pred organom uprave u predmetu utvrđivanja površine zemljišta koje je potrebno za redovnu upotrebu zgrade. U vezi s tim, Ustavni sud, prije svega, ukazuje da je odredbama člana 17. stav (1) Zakona o upravnim sporovima („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 109/05 i 63/11) propisano da „ako u upravnom postupku drugostepeni organ nije u roku od 60 dana ili u posebnim propisom određenom kraćem roku donio rješenje po žalbi stranke protiv prvostepenog rješenja, a ne donese ga ni u daljem roku od 15 dana po ponovljenom traženju, stranka može pokrenuti upravni spor kao da joj je žalba odbijena“. Takođe, Ustavni sud ukazuje da je odredbama člana 17. stav (3) Zakona o upravnim sporovima propisano da „ako prvostepeni organ protiv čijeg akta ima mjesta žalbi nije u roku od 60 dana ili u posebnom propisom određenom kraćem roku donio rješenje po zahtjevu, stranka ima pravo da podnese žalbu drugostepenom organu. Protiv rješenja drugostepenog organa stranka može pokrenuti upravni spor, a može ga pod uslovima iz stava (1) ovog člana pokrenuti i ako ovaj organ ne donese rješenje“. Međutim, apelant, kako to proizlazi iz činjeničnog stanja predmeta, nije pokrenuo upravni spor pred nadležnim sudom u smislu citiranih zakonskih odredaba. Pri tome, Ustavni sud podsjeća da se navodi o kršenju prava na suđenje u razumnom roku ne mogu razmatrati ukoliko bar neka faza postupka nije uključivala sudski postupak koji stranka treba da pokrene (vidi Ustavni sud, Odluka o dopustivosti i meritumu broj AP 1856/12 od 17. marta 2015. godine, stav 38.). Budući da je apelant propustio da, koristeći raspoložive pravne lijekove, ubrza postupak, te da na taj način stvori uslove da predmetni postupak bar u jednoj fazi bude razmatran pred nadležnim sudom, Ustavni sud smatra da apelant, u okolnostima konkretnog slučaja, nije iscrpio pravne lijekove koji su mu bili na raspolaganju. Stoga, kako apelant nije iscrpio pravne lijekove koji su mu bili na raspolaganju, apelacija se ne može razmatrati.

9. Imajući u vidu odredbu člana 18. stav (3) tačka m) Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko apelant nije iscrpio pravne lijekove moguće prema zakonu, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

10. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Mato Tadić

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-2151/21 (J. J.) | Sudska praksa | Aktio