Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-2430/21 (K. A. J. i B. O.)

Odluka donesena 08. 09. 2021.

  • Građanska prava i obaveze - utvrđivanje i spor
  • Apelacija ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-2430/21

Apelacija

Odluka o dopustivosti

08. 09. 2021.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikome vijeću, u sastavu: predsjednik Mato Tadić, dopredsjednici Miodrag Simović i Mirsad Ćeman i suci Valerija Galić, Seada Palavrić i Zlatko M. Knežević, na sjednici održanoj 8. rujna 2021. godine, u predmetu broj AP-2430/21, rješavajući apelacije koje su podnijeli Kjell Anders Johansson i Bengt Odner, na temelju članka VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, članka 18. stavak (3) točka h), članka 57. stavak (2) točka a) i članka

58. Pravila Ustavnoga suda Bosne i Hercegovine – Prečišćeni tekst ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" broj 94/14), donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI

Odbacuju se kao nedopuštene apelacije koje su podnijeli:

Kjell Anders Johansson i Bengt Odner protiv Presude Vrhovnoga suda Republike Srpske broj 15 0 U 004221 19 Uvp od 19.

svibnja 2021. godine;

Kjell Anders Johansson i Bengt Odner protiv Presude Vrhovnoga suda Republike Srpske broj 15 0 U 004222 19 Uvp od 9.

lipnja 2021. godine;

zbog toga što su ratione materiae inkompatibilne sa Ustavom Bosne i Hercegovine.

OBRAZLOŽENJE

1. AP-2430/21

1. Kjell Anders Johansson i Bengt Odner (u daljnjemu tekstu: apelanti), oba iz Kraljevine Švedske, koje zastupa Jerko Čilić, odvjetnik iz Ljubuškoga, podnijeli su 11. srpnja 2021. godine apelaciju Ustavnome sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjemu tekstu: Ustavni sud) protiv Presude Vrhovnoga suda Republike Srpske (u daljnjemu tekstu: Vrhovni sud) broj 15 0 U 004221 19 Uvp od 19. svibnja 2021. godine.

2. Rješenjem tuženice (Republička uprava za geodetske i imovinsko – pravne poslove Banjaluka) – Područna jedinica Trebinje od 16. listopada 2018. godine, dozvoljen je na temelju zahtjeva apelanata upis zabilježbe postojanja spora u elektroničkoj zemljišnoj knjizi u C listu zk. ul. br. 806 KO SP Površ, na nekretninama određenih katastarskih čestica, predmetne nekretnine bliže označene u izreci prvostupanjske odluke, a sve po tužbi apelanata pred Osnovnim sudom u Trebinju. Nadalje, odbijen je upis zabilježbe postojanja spora u elektroničkoj zemljišnoj knjizi u C listu zk. ul. br. 806 KO SP Površ, na nekretninama određenih katastarskih čestica, predmetne nekretnine bliže označene u izreci prvostupanjske odluke, jer označeni zemljišnoknjižni uložak ne sadrži navedene katastarske čestice.

3. Rješenjem tuženice od 28. prosinca 2018. godine, rješavajući po prizivu zainteresirane osobe „Montaža-M“ d.o.o. Široki Brijeg, poništeno je rješenje od 16. listopada 2018. godine i predmetna upravna stvar riješena tako da se odbija kao neutemeljen zahtjev apelanata za upis zabilježbe spora u C listu zk.ul.br. 806 KO SP Površ.

4. Presudom Okružnoga suda u Trebinju (u daljnjemu tekstu: Okružni sud) od 17. lipnja 2019. godine tužba apelanata protiv rješenja tuženice od 28. prosinca 2018. godine je odbijena kao neutemeljena.

5. Presudom Vrhovnoga suda od 19. svibnja 2021. godine odbijen je zahtjev apelanata za izvanredno preispitivanje presude Okružnoga suda od 17. lipnja 2019. godine.

6. U obrazloženju osporene odluke Vrhovni je sud istakao da je u konkretnome slučaju pravilno odlučeno osporenim aktom da se odbija zahtjev apelanata za zabilježbu spora, jer temelj toga zahtjeva predstavlja tužba kojom apelanti traže utvrđenje ništavnosti ugovora o kupoprodaji predmetnih nekretnina, zaključenih između trećih osoba i tvrtke „Montaža-M“ d.o.o. Široki Brijeg (dakle, tuženici u tome parničnome postupku), uz istovremeno traženje da tuženici sa apelantima zaključe kupoprodajni ugovor pod određenim uvjetima, što znači da se u konkretnome slučaju radi o sporu obligaciono pravne naravi, a ne imovinsko pravne naravi. Vrhovni je sud istakao da sukladno tomu nisu bili ispunjeni uvjeti predviđeni odredbom čl. 2. st. 4. Zakona o zemljišnim knjigama (u daljnjemu tekstu: ZZK) za zabilježbu spora, jer se zahtjev za zabilježbu nije ticao zemljišnoknjižnoga prava, već isključivo obligacionoga prava, tako da takva tužba ne može predstavljati valjan pravni temelj za upis zabilježbe postojanja spora na predmetnim nekretninama. Vrhovni je sud istakao da pri tomu je važna okolnost i da su navedene nepokretnosti nesporno upisane kao vlasništvo tvrtke „Svrha“ d.o.o. Široki Brijeg sa 1/1 dijela, što znači da u momentu upisa zabilježbe spora prvostupanjskim rješenjem, „Montaža-M“ d.o.o. Široki Brijeg nije niti bila upisana kao vlasnik predmetnih nekretnina.

2. AP-2431/21

7. Apelanti su, zastupani po istome odvjetniku, 11. srpnja 2021. godine podnijeli apelaciju Ustavnome sudu protiv Presude Vrhovnoga suda broj 15 0 U 004222 19 Uvp od 9. lipnja 2021. godine.

8. Rješenjem tuženice – Područna jedinica Trebinje od 17. listopada 2018. godine dozvoljen je na temelju zahtjeva apelanata upis zabilježbe postojanja spora u elektroničkoj zemljišnoj knjizi u C listu zk. ul. br. 806 KO SP Površ, na nekretninama određenih katastarskih čestica, predmetne nekretnine bliže označene u izreci prvostupanjske odluke, a sve po tužbi apelanata pred Općinskim sudom u Čapljini. Nadalje, odbijen je upis zabilježbe postojanja spora u elektroničkoj zemljišnoj knjizi u C listu zk. ul. br. 806 KO SP Površ, na nekretninama određenih katastarskih čestica, predmetne nekretnine bliže označene u izreci prvostupanjske odluke, jer označeni zemljišnoknjižni uložak ne sadrži navedene katastarske čestice.

9. Rješenjem tuženice od 28. prosinca 2018. godine, rješavajući po prizivu zainteresirane osobe „Montaža-M“ d.o.o. Široki Brijeg, poništeno je rješenje od 17. listopada 2018. godine i predmetna upravna stvar riješena tako da se odbija kao neutemeljen zahtjev apelanata za upis zabilježbe spora u C listu zk.ul.br. 806 KO SP Površ.

10. Presudom Okružnoga suda od 17. lipnja 2019. godine tužba apelanata protiv rješenja tuženice od 28. prosinca 2018. godine je odbijena kao neutemeljena.

11. Presudom Vrhovnoga suda od 9. lipnja 2021. godine odbijen je zahtjev apelanata za izvanredno preispitivanje presude Okružnoga suda od 17. lipnja 2019. godine.

12. U obrazloženju osporene odluke Vrhovni je sud istakao da u predmetnome postupku nisu bili ispunjeni uvjeti predviđeni odredbom čl. 2. st. 4. ZZK za zabilježbu spora, jer se zahtjev nije ticao zemljišnoknjižnoga već obligacionoga prava. Vrhovni je sud, također, istakao da su neutemeljeni prigovori apelanata o postojanju diskriminacije koja se navodno očitovala tijekom upravnoga postupka na njihovu štetu, a u svezi s čim su se pozvali na dopis tuženice od 27. rujna 2018. godine kojim je traženo da se dostave dva odvojena zahtjeva za zabilježbu spora, što su apelanti i učinili, jer se i radilo o dva postupka, jedan koji se vodi kod Općinskoga suda u Čapljini (dakle, postupak iz apelacije broj AP-2431/21), kao i drugi koji se vodi kod Osnovnoga suda u Trebinju (dakle, postupak iz apelacije broj AP-2430/21).

Spajanje predmeta

13. Obzirom na to da navedene apelacije odnose na iste apelante i pokreću isto pitanje dopustivosti, Ustavni je sud, sukladno članku 32. stavak (1) Pravila Ustavnoga suda, donio odluku o spajanju navedenih apelacija u kojima će se voditi jedan postupak i donijeti jedna odluka pod brojem AP-2430/21.

Apelacioni navodi

14. U predmetnim apelacijama apelanti su se pozvali na povredu prava na pravično suđenje iz članka II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 6. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (u daljnjem tekstu: Europska konvencija) i prava na imovinu iz članka II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 1. Protokola broj 1 uz Europsku konvenciju.

15. Pri ispitivanju dopustivosti apelacija Ustavni je sud pošao od odredaba članka VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 18. stavak (3) točka h) Pravila Ustavnoga suda. Članak VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:

Ustavni sud također ima prizivnu nadležnost za pitanja iz Ustava koja se pojave na temelju presude bilo kojeg drugog suda u Bosni i Hercegovini.

Članak 18. stavak (3) točka h) Pravila Ustavnoga suda glasi:

(3) Apelacija nije dopustiva ako postoji neki od sljedećih slučajeva:

h) apelacija je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom;

16. S obzirom na to da apelanti smatraju da im je pobijanim presudama povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz članka II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 6. stavak 1. Europske konvencije, potrebno je da Ustavni sud prvo odgovori na pitanje da li predmetni postupci uživaju zaštitu članka 6. stavak 1. Europske konvencije, odnosno članka II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine. Primjenjivost se određuje odgovorom na pitanje da li se u predmetnim postupcima odlučivalo o građanskim pravima i obvezama apelanata, odnosno da li je ishod postupaka bio odlučujući za njihova prava i obveze. U svezi s tim, Ustavni sud upućuje na svoju praksu prema kojoj postupak po prijedlogu za upis zabilježbe spora nije postupak kojim se određuju građanska prava i obveze, jer zabilježba spora u zemljišnim knjigama glede određenih nekretnina, čak i kada se ostvare uvjeti za upis, ne daje nositelju prava upisa bilo kakva vlasnička prava na nekretninama (vidi Ustavni sud, odluke o dopustivosti br. AP-2056/15 od 22. prosinca 2016. godine, AP-4671/17 od 11. rujna 2018. godine, AP-1278/20 od 6. svibnja 2020. godine, AP-3203/19 od 2. srpnja 2020. godine, odluke dostupne na web-stranici Ustavnoga suda, www.ustavnisud.ba ). Ustavni sud smatra da se ova praksa može primijeniti i na predmetne postupke, jer se u konkretnim postupcima nisu utvrđivala građanska prava i obveze apelanata, niti je ishod postupaka bio odlučujući za njegova građanska prava i obveze. Iz navedenoga proistječe da članak II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članak 6. stavak 1. Europske konvencije nisu primjenjivi na konkretnim postupcima, te da su navodi apelacija vezani za povredu prava na pravično suđenje ratione materiae inkompatibilni sa Ustavom Bosne i Hercegovine.

17. Nadalje, Ustavni sud ukazuje de se u predmetnim postupcima, u kojima se, dakle, odlučivalo o zahtjevima apelanata za upis zabilježbe spora u zemljišnim knjigama, a u kojima je Ustavni sud već zaključio da se postupci povodom takvih zahtjeva nisu ticali određivanja građanskih prava i obveza apelanata, nije odlučivalo niti o imovinskim pravima apelanata iz članka II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 1. Protokola broj 1 uz Europsku konvenciju. Stoga, Ustavni sud smatra da su i navodi apelanata o povredi prava na imovinu iz članka II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 1. Protokola broj 1 uz Europsku konvenciju također ratione materiae inkompatibilni sa Ustavom Bosne i Hercegovine.

18. Sukladno navedenome, a imajući u vidu odredbu članka 18. stavak (3) točka h) Pravila Ustavnoga suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

19. Prema članku VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnoga suda su konačne i obvezujuće.

Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Mato Tadić

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-2430/21 (K. A. J. i B. O.) | Sudska praksa | Aktio