Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o meritumu u predmetu AP-2845/20 (D. B. i Š.K.)
Odluka donesena 08. 09. 2021.
- Nema povrede
- Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje)
- Član 1. Protokola 1 uz EK i član II/3.k) Ustava BiH (Zaštita imovine)
- Izvršenje
- Pravično suđenje - razuman rok
- Izvršni postupak
- Ratna šteta
Sastav suda
Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević
Citirani propisi
Predmeti (1)
AP-2845/20
Apelacija
Odluka o meritumu
08. 09. 2021.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u sastavu: predsjednik Mato Tadić, potpredsjednici Miodrag Simović i Mirsad Ćeman i sudije Valerija Galić, Seada Palavrić i Zlatko M. Knežević, na sjednici održanoj 8. septembra 2021. godine, u predmetu broj AP 2845/20, rješavajući apelacije Dušana Bardaka i Š. K., na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 57. stav (2) tačka b) i člana 59. st. (1) i (3) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – prečišćeni tekst („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ broj 94/14), donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI I MERITUMU
Odbijaju se kao neosnovane apelacije koje su podnijeli:
Dušan Bardak zbog neizvršenja Rješenja o izvršenju Osnovnog suda u Banjoj Luci broj 71 0 I 225645 15 I od 27. oktobra 2015. godine, Š. K. zbog neizvršenja Rješenja o izvršenju Osnovnog suda u Banjoj Luci broj 71 0 I 290139 18 I od 15. avgusta 2018. godine.
OBRAZLOŽENJE
I.Uvod AP 2845/20
1. Dušan Bardak (u daljnjem tekstu: apelant) iz Dervente, kojeg zastupa Vujadin Ljubojević, advokat iz Prnjavora, podnio je 5. avgusta 2020. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) zbog neizvršenja Rješenja o izvršenju Osnovnog suda u Banjoj Luci (u daljnjem tekstu: Osnovni sud) broj 71 0 I 225645 15 I od 27. oktobra 2015. godine.
AP 3622/20
2. Apelant Š. K. (u daljnjem tekstu: apelant) iz Gradiške podnio je 9. oktobra 2020. godine apelaciju Ustavnom sudu zbog neizvršenja Rješenja o izvršenju Osnovnog suda broj 71 0 I 290139 18 I od 15. avgusta 2018. godine.
II.Postupak pred Ustavnim sudom
3. Na osnovu člana 23. Pravila Ustavnog suda, od Osnovnog suda i Vlade Republike Srpske (u daljnjem tekstu: Vlada) zatraženo je u periodu od 27. avgusta do 20. oktobra 2020. godine da dostave odgovore na apelacije.
4. Općinski sud i Vlada su u ostavljenom roku dostavili odgovore na apelacije.
Spajanje predmeta
5. S obzirom na to da navedene apelacije pokreću isto pitanje dopustivosti, Ustavni sud je, u skladu sa članom 32. stav (1) Pravila Ustavnog suda, donio odluku o spajanju navedenih apelacija u kojima će voditi jedan postupak i donijeti jednu odluku pod brojem AP 2845/20.
6. Ustavni sud smatra da će na ovaj način, spajanjem predmeta, biti u mogućnosti odluku o apelacijama donijeti na brži i ekonomičniji način, a bez negativnih posljedica po ustavna prava apelanata.
III.Činjenično stanje
7. Činjenice predmeta koje proizlaze iz apelacionih navoda i dokumenata predočenih Ustavnom sudu mogu se sumirati na sljedeći način.
8. Postupajući po prijedlozima apelanata na osnovu izvršnih isprava – pravosnažnih presuda, Osnovni sud je donio rješenja o izvršenju (koja su vezana za naknadu materijalne i/ili nematerijalne štete koja je nastala u periodu od 20. maja 1992. godine do 19. juna 1996. godine – ratna šteta) kojima su određena predložena izvršenja na novčanim sredstvima koja se nalaze na transakcijskim računima kod poslovnih banaka Republike Srpske kao izvršenika.
9. Osnovni sud je rješenja o izvršenju dostavio Ministarstvu finansija Republike Srpske, Sektor za trezor Banja Luka.
10. Prema navodima iz apelacija i pribavljenim informacijama, rješenja o izvršenju nisu provedena.
IV.Apelacija
a) Navodi iz apelacije
11. Apelanti smatraju da im je zbog neprovođenja rješenja o izvršenju na teret budžeta Republike Srpske, tj. zbog neizvršenja pravosnažnih sudskih odluka kojim su im dosuđeni određeni novčani iznosi povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija) i/ili pravo na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju. Osim navedenog, apelant u predmetu broj AP 3622/20 smatra da mu je povrijeđeno i pravo na djelotvoran pravni lijek iz člana 13. Evropske konvencije. Apelanti zbog povrede navedenih prava traže naknadu nematerijalne štete, te apelant u predmetu broj AP 2845/20 i naknadu troškova za sastavljanje apelacije.
b) Odgovori na apelaciju
12. Osnovni sud je u odgovorima na apelacije istakao da nije povrijedio prava apelanata na koja se u predmetnim apelacijama pozivaju, da je rješenja o izvršenju dostavio na provođenje Ministarstvu finansija, Sektor za trezor Banja Luka, te da je postupke vodio u skladu s procesnim zakonom.
13. Vlada RS (Ministarstvo finansija) dostavila je odgovore u kojim je navela kada je predmetna rješenja o izvršenju zaprimila i evidentirala u bazi podataka, pod kojim rednim brojem se nalaze, te da su navedeni sudski predmeti u skladu sa Zakonom o unutrašnjem dugu Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 1/12, 28/13, 59/13 i 44/14) kategorisani kao unutrašnji dug – ratna šteta. Dalje je navela da potraživanja po predmetima nisu realizovana jer u skladu s navedenim zakonskim propisom nisu dospjela na realizaciju u skladu s Planom isplata, niti je apelant Dušan Bardak (AP 2845/20) dostavio neophodnu dokumentaciju za realizaciju rješenja o izvršenju putem emisije obveznica.
14. Ističe da bi u skladu s Planom isplate ratne štete na red za isplatu u gotovini predmet broj AP 2845/20 došao u 2028. godini, dok predmet broj AP 3622/20 u 2031. godine, te da će troškovi postupaka i troškovi izvršenja biti realizovani kao ostalo potraživanje u skladu sa članom 14 a. stav
1. Zakona o unutrašnjem dugu Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 1/12, 28/13, 59/13 i 44/14).
15. Ukazuje da će se, ukoliko pojedina lica čija su potraživanja sastavni dio Plana isplate budu zahtijevala izmirenje ratne štete putem emisije obveznica, stvoriti mogućnost realizacije više sudskih predmeta u konkretnoj godini isplate, ali da bi i dalje bio poštovan redoslijed izvršenja. Ukazano je da ukoliko se obezbijede sredstva u budžetu Republike Srpske, redoslijed izmirenja se može izvršavati i brže – može se skratiti rok izvršenja, tj. može se realizovati više izvršenja u konkretnoj godini, te da bi tako bio revidiran raspored izvršenja po godinama, ali bi i dalje bio poštovan redoslijed izvršenja, a sve u skladu s generalnim kriterijumima Plana isplate, kao i da stranke imaju pravo izbora da se odluče za realizaciju potraživanja putem Plana isplate u gotovini ili putem emisije obveznica.
V.Relevantni propisi
16. Ustav Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 21/92, 28/94, 8/96, 13/96, 15/96, 16/96, 21/96, 21/02, 26/02 ispravka, 30/02 ispravka, 31/02, 69/02, 31/03, 98/03, 115/05, 117/05 i 48/11) u relevantnom dijelu glasi:
IV. PRAVA I DUŽNOSTI REPUBLIKE
Član 66.
Prava i dužnosti Republike vrše Ustavom određeni republički organi.
Ljudska prava i slobode, jednakost pred zakonom, samostalnost i jednak položaj preduzeća i drugih organizacija, ustavni položaj i prava jedinica lokalne samouprave osnova su i mjera ovlašćenja i odgovornosti republičkih organa.
V. ORGANIZACIJA REPUBLIKE
Član 69.
Državna vlast u Republici organizuje se na načelu podjele vlasti.
[...] Izvršnu vlast vrši Vlada.
[...].
17. Zakon o izvršnom postupku Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 59/03, 85/03, 64/05, 118/07, 29/10, 57/12, 67/13, 98/14 i 66/18) u relevantnom dijelu glasi: Član 5.
Hitnost i redoslijed postupanja U postupku izvršenja sud je dužan da postupa hitno.
Član 12. tačka 5.
Prigovor i žalba ne zaustavljaju tok izvršnog postupka ali se namirenje tražioca izvršenja odlaže do donošenja odluke prvostepenog suda po prigovoru. [...] Podobnost izvršne isprave za izvršenje Član 27. stav 1.
(1) Izvršna isprava podobna je za izvršenje ako su u njoj naznačeni tražilac izvršenja i izvršenik te predmet, vrsta, obim i vrijeme ispunjenja obaveze.
Član 64.
Dovršenje izvršenja Postupak izvršenja smatra se završenim pravosnažnošću odluke o odbacivanju ili odbijanju izvršnog prijedloga, sprovođenjem izvršne radnje kojom se izvršenje dovršava ili obustavom izvršenja.
18. Zakon o unutrašnjem dugu Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 1/12, 28/13, 59/13 i 44/14) u relevantnom dijelu glasi:
Član 1. stav 1.
(1) Ovim zakonom se uređuje postupak, način i rokovi utvrđivanja i izmirivanja unutrašnjeg duga Republike Srpske (u daljnjem tekstu: unutrašnji dug) prema fizičkim i pravnim licima, u ukupnom iznosu do 1.557.500.000 KM.
Član 3. stav 1. tačka v) (1) Pod unutrašnjim dugom, u smislu ovog zakona, podrazumijevaju se:
v) obaveze po osnovu materijalne i nematerijalne štete nastale u periodu ratnih dejstava od 20. maja 1992. do 19. juna 1996. godine u iznosu do 600.000.000 KM.
Član 7. st. 2. i 3.
(2) Izvršenje na teret sredstava budžeta Republike Srpske koja se odnose na sva potraživanja propisana Zakonom o unutrašnjem dugu provest će se u visini predviđenih sredstava na određenoj poziciji budžeta i u skladu sa Zakonom o izvršenju budžeta za tekuću fiskalnu godinu.
(3) Više povjerilaca koji ostvaruju pravo na novčana potraživanja iz budžeta namiruju se onim redom kojim su stekli to pravo, odnosno redom evidentiranja, s tim da zastarijevanje ne teče do konačnog namirenja punog iznosa predviđenog sudskom odlukom.
Član 11.
(1) Materijalna i nematerijalna šteta nastala u periodu ratnih dejstava od 20.
maja 1992. godine do 19. juna 1996. godine, u iznosu do 600.000.000 KM, predstavlja naknadu štete pravnim i fizičkim licima kojima je pravosnažnim sudskim odlukama ili vansudskim poravnanjima priznato pravo na naknadu materijalne i nematerijalne štete, kao i pravnim i fizičkim licima kojima se pravo na naknadu štete uređuje Zakonom o ostvarivanju prava na naknadu materijalne i nematerijalne štete nastale u periodu ratnih dejstava od 20. maja 1992. godine do 19. juna 1996. godine („Službeni glasnik RS” br. 103/05, 1/09, 49/09 i 118/09).
(2) Pravo na naknadu štete priznato pravosnažnim sudskim odlukama, izvršnim rješenjima ili vansudskim poravnanjima, u kojima je, pored Republike Srpske, solidarni dužnik jedinica lokalne samouprave, predstavlja unutrašnji dug Republike Srpske i izvršava se u skladu sa ovim zakonom.
Član 13.
Kamate određene pravosnažnim i izvršnim sudskim odlukama na osnovu materijalne i nematerijalne štete obračunavaju se u toku verifikacije u skladu sa sudskim odlukama, a najviše do iznosa svakog utvrđenog pojedinačnog duga.
Član 14a.
(1) Pravnim i fizičkim licima kojima je priznato pravo na naknadu materijalne i nematerijalne štete u periodu ratnih dejstava od 20. maja 1992. do 19. juna 1996. godine pravosnažnim sudskim presudama i izvršnim sudskim rješenjima, obaveze propisane članom 11. ovog zakona izmiruju se zajedno sa ostalim potraživanja u gotovini.
(2) Prilikom utvrđivanja dinamike izvršavanja obaveza iz stava 1. ovog člana primjenuju se opšti kriterijumi:
a) redoslijed prijema i evidentiranja u bazu podataka Ministarstva finansija i
b) potpunost i kompletnost potrebne dokumentacije.
(3) Plan isplate obaveza iz stava 1. ovog člana donosi ministar finansija u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.
(4) Obaveze iz stava 1. ovog člana izmiruju se u obimu definisanom u budžetu Republike Srpske za ovu namjenu u skladu sa propisima o izvršenju budžeta za pojedinačne godine, a izmirenja cjelokupnog evidentiranog iznosa izvršiće se u periodu od najmanje 20 godina.
(5) Izuzetno od stava 1. ovog člana, obaveze po osnovu materijalne i nematerijalne štete nastale u periodu ratnih dejstava od 20. maja 1992. do 19.
juna 1996. godine, propisane članom 11. ovog zakona, mogu biti izmirene u obveznicama ako pravna i fizička lica kojima je priznato pravo pravosnažnim sudskim presudama i izvršnim sudskim rješenjima izjave svoju saglasnost o tome. VI.Dopustivost
19. Ustavni sud, prije svega, ukazuje da je u svojoj novijoj praksi identično pravno pitanje – neprovođenja rješenja o izvršenju na teret sredstava budžeta Republike Srpske, odnosno nemogućnosti da se izvrše pravosnažne sudske presude koje se odnose na naknadu materijalne i nematerijalne ratne štete u Republici Srpskoj razmatrao u predmetu broj AP 4769/16 (vidi Ustavni sud, Odluka o dopustivosti i meritumu broj AP 4769/16 od 7. septembra 2017. godine, dostupna na internet-stranici Ustavnog suda www.ustavnisud.ba). Razlozi navedeni u Odluci Ustavnog suda broj AP 4769/16 u pogledu dopustivosti apelacije u cijelosti se odnose i na ovu odluku, pa se Ustavni sud umjesto posebnog obrazloženja o dopustivosti predmetnih apelacija poziva na razloge navedene u citiranoj odluci Ustavnog suda.
VII.Meritum
20. U konkretnim slučajevima, apelanti smatraju da im je zbog nemogućnosti da se izvrše pravosnažne sudske presude koje se odnose na naknadu materijalne i/ili nematerijalne ratne štete u Republici Srpskoj, odnosno zbog neprovođenja rješenja o izvršenju pravosnažnih presuda povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije i pravo na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju.
21. Ustavni sud primjećuje da je odredbama člana 11. Zakona o unutrašnjem dugu propisano: „Materijalna i nematerijalna šteta nastala u periodu ratnih dejstava od 20. maja 1992. godine do 19. juna 1996. godine, u iznosu do 600.000.000 KM…“, da je odredbama člana 14.a stav 1. istog zakona između ostalog propisano „obaveze propisane članom 11. ovog zakona izmiruju se zajedno sa ostalim potraživanja u gotovini.“, te da je odredbama istog člana stav 4. propisano „obaveze iz stava 1. ovog člana izmiruju se u obimu definisanom u budžetu Republike Srpske za ovu namjenu u skladu sa propisima o izvršenju budžeta za pojedinačne godine, a izmirenja cjelokupnog evidentiranog iznosa izvršiće se u periodu od najmanje 20 godina“. Dakle, Zakonom o unutrašnjem dugu Republika Srpska je utvrdila visinu duga i obavezala se da će ga izmiriti u periodu od najmanje 20 godina.
22. Ustavni sud, takođe, primjećuje da je Vlada Republike Srpske (Ministarstvo finansija) dostavila odgovor u kojem je navela podatke za navedene predmete (broj rješenja o izvršenju, broj pod kojim je evidentiran u bazi podataka i godinu za kada je planirana isplata potraživanja). Naime, Ministarstvo finansija je navelo da bi u skladu s planom isplate ratne štete predmet broj AP 2845/20 došao na red za isplatu u gotovini 2028. godine, dok bi predmet broj AP 3622/20 došao na red za isplatu u gotovini u toku 2031. godine.
23. U vezi s naprijed navedenim, Ustavni sud podsjeća na odgovor Ministarstva finansija Republike Srpske dostavljen na apelacije koje su razmatrane u citiranoj odluci AP 4769/16. U navedenoj odluci, tačka 27, navedeno je: „[...] sudski predmeti koji se odnose na unutrašnji dug – ratna šteta realizuju u skladu sa Zakonom o unutrašnjem dugu kao lex specialis u odnosu na Zakon o izvršnom postupku. Osim toga, navedeno je da su pred Evropskim sudom vođeni postupci protiv Bosne i Hercegovine, odnosno Republike Srpske koji su se odnosili na dug period neizvršavanja predmeta ratne štete, odnosno povredu prava povjerilaca zbog neizvršavanja sudskih odluka. U saradnji s Evropskim sudom, Republika Srpska je konstantno uređivala zakonska i podzakonska rješenja koja uređuju izvršenje unutrašnjeg duga. S obzirom na navedeno, Republika Srpska je 15. septembra 2016. godine donijela novi plan izmirenja za isplatu ratne štete na predviđeni rok od 13 godina kako bi implementirala generalne mjere naznačene u presudi Đurić i drugi. Naime, navedenim planom predviđa izvršenje konačnih presuda isplatom ratne štete u gotovini u periodu od 13 godina, počevši od 2016. godine, redoslijedom kojim su primljene u Ministarstvu finansija. Presude primljene do kraja 2004. godine, kod kojih je već došlo do kašnjenja dužeg od 10 godina u vrijeme donošenja presude Đurić i drugi, bile bi izvršene tokom 2016. godine, pod uslovom da su povjerioci dostavili potrebnu dokumentaciju. Osim toga, Republika Srpska se obavezala da će isplatiti 50,00 € na ime nematerijalne štete za kašnjenja u izvršenju, kao i zateznu kamatu po godišnjoj stopi od 0,5% u slučaju kašnjenja u izvršenju presuda prema Planu izmirenja. Presude primljene nakon 15. septembra 2016. godine izvršiće se pod istim uslovima nakon izvršenja presuda uključenih u Plan izmirenja. Komitet ministara Savjeta Evrope koji prati sprovođenje presuda Evropskog suda za ljudska prava smatra da revidirani plan izmirenja od 15. septembra 2016. godine pruža globalno rješenje problema neizvršavanja odluka domaćih sudova koji se odnose na ratnu štetu, odnosno planom izmirenja je postignuta ravnoteža između javnog interesa i interesa pojedinaca koji imaju potraživanja po osnovu ratne štete, tako da pod ovim uslovima nema kršenja ljudskih prava po Konvenciji. Osim toga, Ministarstvo u odgovoru napominje da ukoliko je tražilac izvršenja saglasan da se njegovo izvršenje izmiri emisijom obveznica u skladu sa Zakonom o unutrašnjem dugu, potrebno je da popuni i ovjeri obrazac izjave i formular s ličnim podacima i dostavi ga Ministarstvu finansija Republike Srpske. Dalje su naveli da nijedna stranka nema prioritet u odnosu na ostale, što znači da će tražioci izvršenja s navedenih izvršnih rješenja koji su prikazani u tabeli, koja je dostavljena u prilogu dopisa, imati iste prethodno navedene mogućnosti. Osim toga, ako se obezbijede sredstva u budžetu Republike Srpske može se redoslijed izmirenja izvršavati i brže – može se skratiti rok izvršenja, tj. može se realizovati više izvršenja u konkretnoj godini. Na kraju je istaknuto da stranke prilikom donošenja odluke o načinu realizacije njihovog potraživanja po osnovu ratne štete imaju u vidu prednosti emisije obveznica, odnosno da sve obveznice koje emituje Republika Srpska kotiraju na 'Banjalučkoj berzi' a.d. Banja Luka i njima je moguće trgovati, mogu se izmiriti poreske obaveze nastale do 31. decembra 2007. godine, otkupljivati stanovi do 60% vrijednosti i otkupljivati poslovne zagrade, poslovne prostorije i garaže, te plaćati naknada za legalizaciju objekata u skladu s važećim propisima“.
24. Nadalje, u citiranoj odluci broj AP 4769/16 Ustavni sud je ukazao da je Evropski sud u predmetu Knežević i drugi protiv Bosne i Hercegovine (vidi Evropski sud, aplikacija br. 15663/12, odluka od 14. marta 2017. godine), razmatrajući aplikaciju podnesenu zbog neizvršenja pravosnažnih presuda domaćih sudova kojima je aplikantima dosuđena naknada materijalne i nematerijalne štete, jednoglasno odlučio izbrisati aplikaciju s liste predmeta jer sud ne vidi posebne okolnosti u pogledu poštovanja ljudskih prava utvrđenih u Konvenciji i njenim protokolima koje bi zahtijevale nastavak razmatranja ovog slučaja. U navedenoj odluci Evropski sud, podsjećajući da je u presudi Đurić i drugi pohvalio Plan izmirenja iz oktobra 2012. godine koji je predvidio vremenski okvir izvršenja u trajanju od 13 godina, smatra da se novim planom izmirenja od 15. septembra 2016. godine Republika Srpska vratila tom prijedlogu. Nadalje, Evropski sud je mišljenja da je tužena država implementirala generalne mjere naznačene u presudi Đurić i drugi u skladu s Konvencijom, što je također i mišljenje Odbora ministara koji je smatrao da „revidirani plan izmirenja pruža globalno rješenje problema neizvršavanja odluka domaćih sudova koje se odnose na ratnu štetu“. Evropski sud smatra da će se konačna presuda u korist aplikanata izvršiti prema novom planu izmirenja, što je u skladu sa članom 6. stav 1. Konvencije i članom 1. Protokola broj 1 uz Konvenciju.
25. Ustavni sud naglašava da se razlozi dati u citiranoj odluci broj AP 4769/16 u cijelosti odnose i na ove konkretne slučajeve, pa se umjesto posebnog obrazloženja u cijelosti poziva na razloge navedene u citiranoj odluci Ustavnog suda. Imajući u vidu sve navedeno, te slijedeći praksu Evropskog suda, Ustavni sud zapaža da je postignuta ravnoteža između javnog interesa da se očuva makroekonomska stabilnost i fiskalna održivost Republike Srpske i interesa pojedinaca koji imaju dosuđena potraživanja na teret budžeta Republike Srpske po osnovu ratne štete da svoja potraživanja naplate u razumnom roku, tako da je evidentno da će apelanti, a u skladu s preduzetim mjerama, moći u dogledno vrijeme naplatiti svoja potraživanja prema planu od 15. septembra 2016. godine, koji u smislu navedene prakse pruža globalno rješenje problema neizvršavanja odluka domaćih sudova koje se odnose na ratnu štetu, pa u vezi s tim Ustavni sud smatra da su navodi apelanata o povredi prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije i prava na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana
1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju neosnovani.
Ostali navodi
26. Apelant u predmetu broj AP 3622/20 smatra da mu je povrijeđeno i pravo na djelotvoran pravni lijek iz člana 13. Evropske konvencije. Međutim, s obzirom na zaključke Ustavnog suda u vezi s pravom na pravično suđenje i pravom na imovinu, što je Ustavni sud već obrazložio u prethodnim tačkama ove odluke, te imajući u vidu da apelant osim paušalnog navoda nije ponudio argumente ni dokaze koji bi ukazivali na vjerovatnoću da je došlo do povrede navedenog prava, Ustavni sud smatra da su apelantovi navodi o kršenju navedenog prava neosnovani. Naknada nematerijalne štete i troškovi sastavljanja apelacije
27. S obzirom na odluku Ustavnog suda, apelantima ne pripada pravo na naknadu nematerijalne štete. Takođe, Ustavni sud podsjeća da Pravilima Ustavnog suda nije propisano da apelanti imaju pravo na naknadu troškova za sastavljanje apelacije, te ti troškovi padaju isključivo na teret apelanata.
VIII.Zaključak
28. Ustavni sud zaključuje da je evidentno da je Planom izmirenja unutrašnjeg duga po osnovu ratne štete od 15. septembra 2016. godine postignuta ravnoteža između javnog interesa da se očuva makroekonomska stabilnost i fiskalna održivost Republike Srpske i interesa pojedinaca koji imaju dosuđena potraživanja po osnovu ratne štete na teret budžeta Republike Srpske da svoja potraživanja naplate u razumnom roku. Apelanti će u skladu s preduzetim mjerama moći naplatiti svoja potraživanja u doglednom roku, prema Planu izmirenja unutrašnjeg duga koji pruža globalno rješenje problema neizvršavanja odluka domaćih sudova koje se odnose na ratnu štetu i da zbog toga u datim okolnostima apelantima nije povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije, kao ni pravo na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju.
29. Na osnovu člana 57. stav (2) tačka b) i člana 59. st. (1) i (3) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
30. Prema članu VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Mato Tadić