Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-2674/21 (Dž.K.)
Odluka donesena 05. 10. 2021.
- Nema povrede
- Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje)
- Član 1. Protokola 1 uz EK i član II/3.k) Ustava BiH (Zaštita imovine)
- Vanparnični postupak
- Uknjižba
- Očigledno (prima facie) neosnovana
Sastav suda
Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević
Citirani propisi
Predmeti (1)
AP-2674/21
Apelacija
Odluka o dopustivosti
05. 10. 2021.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u sastavu: predsjednik Mato Tadić, potpredsjednici Miodrag Simović i Mirsad Ćeman i sudije Valerija Galić, Seada Palavrić i Zlatko M. Knežević, na sjednici održanoj 5. oktobra 2021. godine, u predmetu broj AP-2674/21, rješavajući apelaciju koju je podnijela Dž. K., na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. stav (4), člana 57. stav (2) tačka a) i člana 58. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine
– Prečišćeni tekst ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" broj 94/14), donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI
Odbacuje se kao nedopuštena apelacija koju je podnijela Dž.
K. protiv Rješenja Kantonalnog suda u Novom Travniku broj 06 0 Dn 015175 21 Gž od 30. juna 2021. godine i Rješenja Općinskog suda u Kiseljaku, Zemljišnoknjižni ured broj 049-0-DN-20-001 844 od 21.
decembra 2020. godine, zbog toga što je očigledno (prima facie) neosnovana.
OBRAZLOŽENJE
1. Dž. K. (u daljnjem tekstu: apelantica) iz Sarajeva, koju zastupa sin Amir Pilav iz Sarajeva, kao staratelj, podnijela je 26. jula 2021. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Rješenja Kantonalnog suda u Novom Travniku Hercegovine (u daljnjem tekstu: Kantonalni sud) broj 06 0 Dn 015175 21 Gž od 30. juna 2021. godine i Rješenja Općinskog suda u Kiseljaku, Zemljišnoknjižni ured Kiseljak (u daljnjem tekstu: Općinski sud) broj 049-0-DN-20-001 844 od 21. decembra 2020. godine.
2. Rješenjem Općinskog suda od 21. decembra 2020. godine uspostavljen je zemljišnoknjižni uložak u katastarskoj Općini Gomionica. Dozvoljen je, na osnovu člana 7. Zakona o zemljišnim knjigama Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Zakon o zemljišnim knjigama) i Prijavnog lista Službe za imovinskopravne, geodetske poslove i katastar nekretnina Općine Kiseljak broj 595/2019 od 6. februara 2020. godine, upis u A list uspostavljenog zemljišnoknjižnog uloška parcele bliže označene u dispozitivu rješenja. Na osnovu člana 69. Zakona o zemljišnim knjigama, dozvoljena je uknjižba prava vlasništva/suvlasništva u koloni upisi B lista navedenog uspostavljenog zemljišnoknjižnog uloška u korist: M.B., M.B., S.H., Dž.H., R.H.,R.I., M.K., Dž.M., Z.M. i S.R., svi sa dijelom od 1/10. Konstatovano je da nekretnini A lista nema ograničenja ni tereta. Također, zatvoren je zemljišnoknjižni uložak, bliže označen u dispozitivu rješenja, u odnosu na katastarsku česticu navedenu u dispozitivu rješenja, u skladu sa članom 73. stav 1. tačka 4. i članom 88. stav 2. Zakona o zemljišnim knjigama.
3. Odlučujući o žalbama apelantice i Dž.A., kao zainteresovanih lica, izjavljenim protiv rješenja od 21. decembra 2020. godine, Kantonalni sud je donio osporeno rješenje od 30. juna 2021. godine kojim je predmetne žalbe odbio kao neosnovane i potvrdio rješenje od 21. decembra 2020. godine.
4. U obrazloženju osporenog rješenja Kantonalni sud je naveo da je 21. februara 2020.godine Služba za imovinsko-pravne, geodetske poslove i katastar nekretnina Općine Kiseljak dostavila prvostepenom sudu prijavni list broj 595/2019 od 6. februara 2020.godine i kopiju katastarskog plana broj 595/19 radi uspostave zemljišne knjige prema podacima novog katastarskog premjera za nekretninu bliže označenu u dispozitivu rješenja. Naime, radi se o postupku sistematskog usklađivanja zemljišne knjige sa novim katastarskim premjerom, koji se provodi za katastarsku općinu Gomionicu, Općina Kiseljak, a u skladu sa čl. 63-75. Zakona o zemljišnim knjigama kojima se reguliše postupak novog uspostavljanja zemljišne knjige, zamjena zemljišne knjige i zatvaranje zemljišne knjige. Naveo je da je prvostepeni sud utvrdio da nekretnini novog premjera odgovara dio nekretnina starog premjera upisanih u zatvoreni zemljišnoknjižni uložak, te da su lica upisana u dispozitivu prvostepenog rješenja vlasnici parcele navedene u dispozitivu rješenja. S tim u vezi je naveo da sve navedeno predstavlja osnov za upis vlasništva kako je to odlučeno u dispozitivu prvostepenog rješenja, a kako je to predviđeno članom 64. stav 1. tačka 4. i članom 11. Zakona o zemljišnim knjigama. Također je naveo da je u toku postupka izvršena identifikacija nekretnine koja je sadržana u prijavnom listu i utvrđeno da se radi o istim nekretninama po starom i novom premjeru, pa su ispunjene pretpostavke iz člana 88. stav 2. Zakona o zemljišnim knjigama. Kantonalni sud je naveo da je prvostepeni sud, nakon što je najavljena uspostava zemljišnoknjižnog uloška za nekretninu navedenu u dispozitivu rješenja, a kojoj se u ostavljenom roku niko nije prigovarao, zaključio da ne postoje smetnje za uspostavu novog zemljišnoknjižni uložak i upis nekretnine navedene u dispozitivu rješenja u zemljišnu knjigu prema podacima novog premjera. S obzirom da su ispunjene sve zakonske pretpostavke za upis parcele navedene u dispozitivu rješenja u zemljišnu knjigu, naveo je da je odluka prvostepenog suda pravilna, te naglasi da prednja odluka prvostepenog suda ne sprječava apelanticu da u skladu sa članom 68. Zakona o zemljišnim knjigama svoja prava ostvaruje u redovnom postupku. Pri tome je ukazao da je članom 70. Zakona o zemljišnim knjigama propisano da zainteresovana lica mogu samo zahtijevati da se zemljišnoknjižnom uredu naloži da izvrši zabilježbu protiv tačnosti zemljišne knjige ili da preduzme brisanje. Naveo je da se u ovom slučaju ne radi o pravnom lijeku (žalbi) iz člana 76. Zakona o zemljišnim knjigama protiv odluke odnosno radnje zemljišnoknjižnog referenta. Budući da apelantica nije zahtijevala zabilježbu protiv tačnosti zemljišne knjige, to sud istu nije ni naložio, a nisu ispunjeni uslovi za brisanje postojećeg upisa. Naveo je da ostali navodi apelantice nisu od značaja za odlučivanje u ovom vanparničnom postupku koji se provodi radi uspostave zemljišnoknjižnog uloška i mogu biti od značaja u redovnom sudskom postupku u skladu sa člana
68. Zakona o zemljišnim knjigama.
Apelacioni navodi
5. U predmetnoj apelaciji apelantica se poziva na povredu prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija), prava na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1 Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju i člana II/2. Ustava Bosne i Hercegovine. Apelantica navodi, između ostalog, da su u zatvorenom zemljišnoknjižnom ulošku osim nekretnine označene u dispozitivu rješenja bile upisane još dvije nekretnine, površine 2.690 m2 i površine 400 m2, pa kako se rješenje od 21. decembra 2020. godine odnosi samo na površinu od 1794m2 katastarske čestice navedene u dispozitivu tog rješenja, što je samo mali dio katastarske čestice od 31.260 m2 iz zatvorenog zemljišnoknjižnog uloška, to da je nezakonito zatvaranje kompletnog zemljišnoknjižnog uloška. Također navodi da je posjednik sa dijelom ½ katastarske čestice od 31.260 m2 iz zatvorenog zemljišnoknjižnog uloška.
6. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 18. stav (4) Pravila Ustavnog suda.
Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:
Ustavni sud također ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom Ustavu, kad ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.
Član 18. stav (4) Pravila Ustavnog suda glasi:
Ustavni sud će odbaciti apelaciju kao očigledno (prima facie) neosnovanu kada utvrdi da ne postoji opravdan zahtjev stranke u postupku, odnosno da predočene činjenice ne mogu opravdati tvrdnju da postoji kršenje Ustavom zaštićenih prava i/ili kada se za stranku u postupku utvrdi da ne snosi posljedice kršenja Ustavom zaštićenih prava, tako da je ispitivanje merituma apelacije nepotrebno.
7. Ustavni sud, u fazi ispitivanja dopustivosti apelacije, mora utvrditi, između ostalog, da li su ispunjeni uvjeti za meritorno odlučivanje koji su nabrojani u članu 18. stav (4) Pravila Ustavnog suda. U vezi s tim, Ustavni sud ukazuje da, prema vlastitoj jurisprudenciji i praksi Evropskog suda za ljudska prava (u daljnjem tekstu: Evropski sud), apelant mora navesti povredu svojih prava koje štiti Ustav Bosne i Hercegovine i ove povrede moraju djelovati vjerovatno. Apelacija je očito neosnovana ukoliko joj manjkaju prima facie dokazi koji dovoljno jasno pokazuju da je navedena povreda ljudskih prava i sloboda moguća (vidi, Evropski sud, Vanek protiv Slovačke, presuda od 31. maja 2005. godine, aplikacija broj 53363/99, i Ustavni sud, Odluka broj AP 156/05 od 18. maja 2005. godine), te ako činjenice u odnosu na koje se podnosi apelacija očito ne predstavljaju kršenje prava koje apelant navodi, tj. ako apelant nema „opravdan zahtjev“ (vidi, Evropski sud, Mezőtúr- Tiszazugi Vízgazdálkodási Társulat protiv Mađarske, presuda od 26. jula 2005. godine, aplikacija broj 5503/02), kao i kad se utvrdi da apelant nije „žrtva“ kršenja prava zaštićenih Ustavom Bosne i Hercegovine.
8. Ustavni sud ukazuje da se apelacioni navodi o povredi ustavnih prava, na koja se apelantica poziva u predmetnoj apelaciji, odnose na način na koji je u predmetnoj pravnoj stvari utvrđeno činjenično stanje i primijenjeni pozitivno-pravni propisi. Ustavni sud, rješavajući brojne ovakve apelacije, konzistentno je ukazivao na praksu Evropskog i Ustavnog suda prema kojoj zadatak ovih sudova nije da preispituju zaključke redovnih sudova u pogledu činjeničnog stanja i primjene materijalnog prava (vidi, Evropski sud, Pronina protiv Rusije, odluka o dopustivosti od 30. juna 2005. godine, aplikacija broj 65167/01), niti da supstituiraju redovne sudove u procjeni činjenica i dokaza, već je općenito zadatak redovnih sudova da ocijene činjenice i dokaze koje su izveli. Zadatak Ustavnog suda je da ispita da li je eventualno došlo do povrede ustavnih prava (vidi, npr., Ustavni sud, Odluka broj AP 20/05 od 18. maja 2005. godine, objavljena u „Službenom glasniku BiH“ broj 58/05).
9. Na osnovu činjenica konkretnog predmeta, koje proizlaze iz dokumenata predočenih Ustavnom sudu i iz apelacionih navoda, Ustavni sud smatra da je Kantonalni sud u obrazloženju odluke osporene predmetnom apelacijom dao detaljne i jasne razloge, kako u pogledu utvrđenog činjeničnog stanja tako i pogledu primjene relevantnih zakonskih odredbi, tako da Ustavni sud ne nalazi bilo kakvu proizvoljnost u postupanju tog suda. Naime, Ustavni sud zapaža da je Kantonalni sud, pozivajući se na relevantne odredbe Zakona o zemljišnim knjigama, jasno ukazao da ne postoje smetnje za uspostavu novog zemljišnoknjižni uložak i da su ispunjene sve zakonske pretpostavke za upis parcele navedene u dispozitivu rješenja u zemljišnu knjigu prema podacima novog premjera, te da su lica upisana u dispozitivu prvostepenog rješenja vlasnici nekretnine navedene u dispozitivu rješenja, u čemu Ustavni sud ne nalazi proizvoljnost. Imajući u vidu navedeno, te konzistentnu praksu Evropskog suda i Ustavnog suda i stavove navedene i u ovoj odluci, Ustavni sud smatra da nema ništa što ukazuje da navodi apelantice u predmetnoj apelaciji pokreću ustavna pitanja na koja se pozvala, odnosno ništa što ukazuje da apelantica ima "opravdan zahtjev" u smislu člana 18. stav (4) Pravila Ustavnog suda. Zbog toga, Ustavni sud zaključuje da su ovi navodi očigledno (prima facie) neosnovani.
10. Imajući u vidu odredbu člana 18. stav (4) Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je očigledno (prima facie) neosnovana, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
11. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Mato Tadić