Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o meritumu u predmetu AP-1559/20 (R. B, V. H, A. H i A. M)

Odluka donesena 05. 10. 2021.

Povreda
Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje)
  • Izvršni postupak
  • Pravično suđenje - razuman rok
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-1559/20

Apelacija

Odluka o meritumu

05. 10. 2021.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u sastavu: predsjednik Mato Tadić, potpredsjednici Miodrag Simović i Mirsad Ćeman i sudije Valerija Galić, Seada Palavrić i Zlatko M. Knežević, na sjednici održanoj 5. oktobra 2021. godine, u predmetu broj AP 1559/20, rješavajući apelacije R. B. i drugih, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 57. stav (2) tačka b), člana 59. st. (1) i (2), člana 62. stav (7), člana 72. st. (4) i (5) i člana 74. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – prečišćeni tekst („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ broj 94/14), donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI I MERITUMU

Usvajaju se apelacije koje su podnijeli R. B., V. H., A. H. i A.

M.

Utvrđuje se povreda člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda zbog nerazumne dužine trajanja izvršnih postupaka koji se trenutno vode pred Općinskim sudom u Cazinu kao predmeti br. 20 0 I 044369 17 I i 20 0 I 044348 17 I, 20 0 I 044356 17 I, 20 0 I 044350 17 I, 20 0 I 044370 17 I i 20 0 i 044358 17 I.

Na osnovu člana 62. stav (7) Pravila Ustavnog suda, nalaže se predsjedniku Općinskog suda u Cazinu da, u skladu sa ovom odlukom, odmah preduzme odgovarajuće mjere za okončanje postupaka u predmetima br. 20 0 I 044369 17 I i 20 0 I 044348 17 I, 20 0 I 044356 17 I, 20 0 I 044350 17 I, 20 0 I 044370 17 I i 20 0 i 044358 17 I, u skladu sa članom II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članom 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.

Na osnovu člana 74. stav (1) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, nalaže se Vladi Unsko-sanskog kantona da apelantima R. B., V. H., A. H. i A. M. isplati iznos od po 300,00 KM na ime naknade nematerijalne štete zbog nerazumne dužine trajanja izvršnog postupka, i to u roku od tri mjeseca od dostavljanja ove odluke, uz obavezu da nakon isteka ovog roka plati zakonsku zateznu kamatu na eventualno neisplaćeni iznos, ili dio iznosa naknade određene ovom odlukom.

Na osnovu člana 72. stav (5) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, nalaže se Vladi Unsko-sanskog kantona i predsjedniku Općinskog suda u Cazinu da najkasnije u roku od tri mjeseca od dana dostavljanja ove odluke obavijeste Ustavni sud Bosne i Hercegovine o preduzetim mjerama s ciljem izvršenja ove odluke.

OBRAZLOŽENJE

I.Uvod AP 1559/20

1. R. B. (u daljnjem tekstu: apelantica) iz Cazina, koju zastupa Šerif Nadarević, advokat iz Cazina, podnijela je 23. aprila 2020. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) zbog nerazumne dužine trajanja izvršnih postupaka koji se trenutno vode pred Općinskim sudom u Cazinu (u daljnjem tekstu: Općinski sud) kao predmeti br. 20 0 I 044369 17 I i 20 0 I 044348 17 I.

AP 1560/20

2. V. H. (u daljnjem tekstu: apelant) iz Velike Kladuše, kojeg zastupa Šerif Nadarević, advokat iz Cazina, podnio je 23. aprila 2020. godine apelaciju Ustavnom sudu zbog nerazumne dužine trajanja izvršnog postupka koji se trenutno vodi pred Općinskim sudom kao predmet broj 20 0 I 044356 17 I.

AP 1561/20

3. A. H. (u daljnjem tekstu: apelant) iz Velike Kladuše, kojeg zastupa Šerif Nadarević, advokat iz Cazina, podnio je 23. aprila 2020. godine apelaciju Ustavnom sudu zbog nerazumne dužine trajanja izvršnog postupka koji se vodi pred Općinskim sudom kao predmet broj 20 0 I 044350 17 I. AP 1565/20

4. A. M. (u daljnjem tekstu: apelant) iz Velike Kladuše, kojeg zastupa Šerif Nadarević, advokat iz Cazina, podnio je 23. aprila 2020. godine apelaciju Ustavnom sudu zbog nerazumne dužine trajanja izvršnih postupaka koji se vode pred Općinskim sudom kao predmeti br. 20 0 I 044370 17 I i 20 0 I 044358 17 I.

II.Postupak pred Ustavnim sudom

5. Na osnovu člana 23. Pravila Ustavnog suda, od Općinskog suda zatraženo je u periodu od 29. aprila 2020. do 19. augusta 2021. godine da dostavi odgovore na apelacije.

6. Općinski sud je u periodu od 5. juna 2020. do 31. augusta 2021. godine dostavio odgovore na apelacije.

Spajanje predmeta

7. S obzirom na to da se navedene apelacije zasnivaju na istim ili sličnim tvrdnjama o povredi ustavnih prava, Ustavni sud je, u skladu sa članom 32. stav (1) Pravila Ustavnog suda, donio odluku o spajanju navedenih apelacija u kojima će voditi jedan postupak i donijeti jednu odluku pod brojem AP 1559/20.

8. Ustavni sud smatra da će na ovaj način, spajanjem predmeta, biti u mogućnosti odluku o apelacijama donijeti na brži i ekonomičniji način, a bez negativnih posljedica po ustavna prava apelanata.

III.Činjenično stanje

9. Činjenice predmeta koje proizlaze iz apelacionih navoda i dokumenata predočenih Ustavnom sudu mogu se sumirati na sljedeći način:

10. Apelanti su u periodu od 23. do 24. januara 2017. godine Općinskom sudu podnijeli prijedlog za izvršenje protiv izvršenika ,,Mešić“ d.o.o. Cazin, na osnovu obračuna plaće-platne liste radi ostvarenja novčane tražbine u određenim novčanim iznosima.

11. Prema stanju u spisu i apelacionim navodima, predloženo je izvršenje pljenidbom novčanih sredstava izvršenika i pljenidbom, procjenom i prodajom pokretnih stvari izvršenika.

12. Općinski sud je u periodu od 1. do 6. februara 2017. godine donio predmetna rješenja o izvršenju navedena u izreci ove odluke protiv kojih je izvršenik uložio prigovor.

13. Općinski sud je u odgovoru na apelaciju naveo da je u predmetnom prigovoru, između ostalog, navodeno da je izvršna isprava krivotovorena i da je protiv lica A.H. podnesena krivična prijava Kantonalnom tužilaštvu USK.

14. Apelanti su naveli da je Općinski sud predmetna rješenja o izvršenju dostavio banci na postupanje, te da je ona izvršila blokadu računa izvršenika.

15. Općinski sud je 14. aprila 2017. godine donio zaključak kojim je naložio MUP-u USK da se na vozilima izvršenika izvrši zabilježba izvršenja. Po navedenom nalogu MUP je postupio o čemu je 21. aprila 2017. godine obavijestio Općinski sud.

16. U odgovoru na apelaciju Općinski sud je naveo da je tokom postupka od Kantonalnog tužilaštva USK zatražio informaciju u vezi sa podnesenom krivičnom prijavom na koju se pozivao izvršenik.

17. Općinski sud je 6. oktobra 2020. godine od Kantonalnog tužilaštva USK zaprimio informaciju da je u vezi sa navedenom krivičnom prijavom protiv lica A.H. zbog krivičnog djela krivotvorenje isprave iz člana 373. stav l. Krivičnog zakona FBiH donijeta naredba da se neće provoditi istraga, jer iz prijave i pratećih spisa proizlazi da prijavljeno djelo nije krivično djelo, te da na navedenu tužilačku odluku nije izjavljena pritužba.

18. Općinski sud je 11. marta 2021. godine odlučio po prigovoru izvršenika na način da ga je odbio kao neosnovan.

19. Protiv navedenog rješenja izvršenik je podnio žalbu.

20. Općinski sud je dostavio spise na nadležno postupanje Kantonalnom sudu.

21. Iz odgovora na apelaciju proizlazi da je Kantonalni sud u periodu od 7. do 11. juna 2021. godine odlučio o žalbama izvršenika na način da je donio rješenja kojim je žalbe odbio i potvrdio prvostepena rješenja Općinskog suda, a zatim u periodu od 9. do 16. juna 2021. godine vratio spise Općinskom sudu na nadležno postupanje.

22. Prema stanju u spisu, postupak je u toku pred Općinskim sudom.

IV.Apelacija

a) Navodi iz apelacije

23. Apelanti ukazuju na kršenje prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija), prava na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju, te prava na djelotvoran pravni lijek iz člana 13. Evropske konvencije. Apelanti su detaljno naveli tok postupaka, naveden u činjeničnom dijelu odluke, ističući da su podnijeli prijedlog za izvršenje „na osnovu obračuna plaće-platne liste, koja, u smislu odredbe člana 80. stav 2. Zakona o radu, a u vezi sa članom 23. stav 1. tačka 4. ZIP-a, predstavlja izvršnu ispravu“. Navode da im prigovor izvršenika nikad nije službeno dostavljen. Ističu da je izvršenik u toku postupaka prekinuo svoj rad, te da na račun ovog pravnog lica nema daljnjih priliva novca, kao i da je vlasnik i osnivač ovog pravnog lica osnovao drugo pravno lice AMS Drvna industrija d.o.o. Cazin, te nastavio poslovati preko drugog pravnog lica. Ukazuju da novoosnovano pravno lice unutar istog poslovnog prostora koristi stalna sredstva izvršenika za svoj rad, te da vlasnik i osnivač na taj način ponovno bez bilo kakvih sankcija ostvaruju dobit. Apelanti navode da je spomenuti osnivač „Mešić“ d.o.o. Cazin iskoristio „tromost“ Općinskog suda koji, kako navodi, u periodu od šest mjeseci nije preduzeo niti jednu radnju u ovim predmetima, nije odlučio o prigovoru i nije izišao na lice mjesta radi popisa pokretnih stvari izvršenika, a koje sada, kako navodi, koristi drugo pravno lice, čime je, po njemu, Općinski sud faktički nanio štetu apelantima. Imajući u vidu sve navedeno, smatraju da je postupanje suda, a posebno „Mešić“ d.o.o. Cazin i njegovog osnivača koji je u obavezi da obsigura novčana sredstva za svoje obaveze protivno Ustavom utvrđenom načelu vladavine prava iz člana I/2. Ustava Bosne i Hercegovine. Imajući u vidu navedeno, apelanti predlažu da Ustavni sud usvoji apelacije, utvrdi povredu navedenih prava, dostavi odluku Općinskom sudu kako bi izvršio svoje ustavne obaveze i osigurao poštivanje ljudskih prava tako da preduzme odgovarajuće radnje, da odluči o prigovoru izvršenika, te da nakon toga „eventualno“ izađe na lice mjesta gdje će izvršiti popis pokretnih stvari izvršenika. Predlažu da im Ustavni sud odredi naknadu nematerijalne štete u iznosu od 1.200,00 KM zbog nerazumne dužine trajanja izvršnog postupka.

b) Odgovori na apelaciju

24. Općinski sud je u odgovorima na apelacije, između ostalog, naveo tok postupaka, naveden u činjeničnom dijelu odluke, ukazujući da je odredio izvršenje rješenja na novčanim sredstvima izvršenika. Zatim, navodi da je naložio MUP-u da na vozilima izvršenika izvrši zabilježbu. Navodi da je, vezano za navode oko mogućeg počinjenja krivičnog djela opisanog u prigovoru izvršenika, na traženje Kantonalnog tužilaštva USK 9. novembra 2017. godine dostavio spis broj 20 0 Rs 046055 17 Rs. Navodi da je postupajući sudija 1. aprila 2019. godine zadužen predmetnim spisom, te je istakao da će nakon pribavljanja informacije o rezultatima istrage preduzeti radnje u ovom postupku. Također, navodi da je Kantonalni sud u svim predmetima potvrdio njegove odluke i da poslije vraćanja spisa sa drugostepenog suda nije preduzimao radnje zbog godišnjeg odmora, kao i da će nastaviti preduzimati radnje po njihovom okončanju.

V.Relevantni propisi

25. U Zakonu o izvršnom postupku Federacije BiH ("Službene novine Federacije BiH" br. 32/03, 52/03 - ispravka, 33/06, 39/06 - ispravka, 39/09, 74/11 - OUS, 35/12, 35/12-Rješenje USBiH, 46/16, 36/17 - Odluka USBiH i 55/18-Rješenje USBiH) relevantne odredbe glase: Član 5.

U postupku izvršenja sud je dužan da postupa hitno.

Sud je dužan da predmete uzima u rad redom kako ih je primio, osim ako priroda potraživanja ili posebne okolnosti zahtijevaju da se postupi drukčije.

Član 15.

Rokovi za postupanje Sud je po pravilu dužan da o prijedlogu za izvršenje odluči u roku od osam dana, a o prigovoru u roku od 15 dana od dana ispunjavanja uslova da se o prigovoru odluči.

Član 23.

Izvršna isprava (1) Izvršne isprave su:

1) izvršna odluka sudova i izvršno sudsko poravnanje;

2) izvršna odluka donesena u upravnom postupku i poravnanje u upravnom postupku ako glasi na ispunjenje novčane obaveze, ukoliko zakonom nije drukčije određeno, 3) izvršna notarska isprava;

4) druge isprave koje su zakonom određene kao izvršne isprave.

(2) Pod izvršnom ispravom iz stava 1. ovog člana smatra se svaka takva isprava donesena u Bosni i Hercegovini.

Član 63.

Obustava izvršenja (1) Ako ovim zakonom nije drukčije određeno, izvršenje će se obustaviti po službenoj dužnosti, ako je izvršna isprava pravosnažna ukinuta, preinačena, poništena, stavljena van snage ili je na drugi način određeno da je bez djelovanja, odnosno ako potvrda o izvršnosti bude pravosnažno ukinuta.

(2) Izvršenje će se obustaviti po službenoj dužnosti i kada, u skladu s odredbama koje uređuju obligacione odnose, treće lice ispuni obavezu prema tražiocu izvršenja umjesto izvršeniku.

(3) Izvršenje će se obustaviti ako je postalo nemoguće ili se iz drugih razloga ne može provesti.

(4) Prije donošenja rješenja o obustavi izvršenja iz stava 3. ovog člana sud će pozvati tražioca izvršenja da podnese prijedlog iz člana 8. stav 3. ovog zakona u roku od 15 dana od dana prijema poziva. Rješenje o obustavi izvršenja sud će donijeti ako prijedlog ne bude u roku podnesen ili ako je prijedlog neosnovan.

(5) Izvršenje na pojedinim predmetima će se na prijedlog izvršenika obustaviti ako sud utvrdi da su nakon isteka roka za prigovor provođenjem izvršenja zahvaćeni predmeti koji nisu određeni u rješenju o izvršenju, a izuzeti su od izvršenja ili je na njima mogućnost izvršenja ograničena.

(6) Rok za prijedlog zbog razloga iz stava 5. ovog člana iznosi osam dana i počinje teći od dana kada je izvršenik saznao da je izvršenjem zahvaćen predmet koji je izuzet od izvršenja, odnosno na kojem je mogućnost izvršenja ograničena. Nakon isteka roka od 30 dana od preduzimanja radnje kojom su zahvaćeni predmeti iz stava 5. ovog člana prijedlog iz te odredbe više se ne može podnijeti. (7) Rješenjem o obustavi izvršenja ukinut će se sve provedene izvršne radnje ako se time ne dira u stečena prava trećih lica Član 64.

Dovršenje izvršenja Postupak izvršenja smatra se završenim pravosnažnošću odluke o odbacivanju ili odbijanju izvršnog prijedloga, provođenjem izvršne radnje kojom se izvršenje dovršava ili obustavom izvršenja.

VI.Dopustivost

26. U skladu sa članom VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.

27. U skladu sa članom 18. stav (1) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njom pobija, iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku koji je koristio.

28. U konkretnom slučaju sve apelacije se odnose na dužinu trajanja predmetnih izvršnih postupaka. S tim u vezi, Ustavni sud je u svojoj praksi kontinuirano ukazivao na praksu Evropskog suda za ljudska prava (u daljnjem tekstu: Evropski sud) prema kojoj izvršenje pravosnažne sudske odluke predstavlja sastavni dio prava na pravično suđenje iz člana 6. stav 1. Evropske konvencije, te da je dužnost države da organizuje svoj pravni sistem tako da omogući sudovima da se povinuju zahtjevima i uvjetima Evropske konvencije. Ustavni sud je, također,, u kontinuitetu ukazivao i da u Bosni i Hercegovini ne postoji djelotvorno pravno sredstvo koje bi apelantima omogućilo da se prije podnošenja apelacije žale zbog neizvršenja pravosnažnog rješenja kojim je dozvoljeno izvršenje sudske presude (vidi, Ustavni sud, odluke o dopustivosti i meritumu br. AP 3060/06 od 26. februara 2009. godine, tačka 12. i AP 2318/16 od 7. marta 2017. godine, tač. 23-24. s daljnjim referencama). Imajući ovo u vidu, Ustavni sud smatra da su predmetne apelacije dopustive. Osim toga, apelacije ispunjavaju i uvjete iz člana 18. st. (3) i (4) Pravila Ustavnog suda jer ne postoji neki formalni razlog zbog kojeg ne bi bile dopustive, niti su očigledno (prima facie) neosnovane.

29. Imajući u vidu odredbe člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. st. (1), (2), (3) i (4) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud zaključuje da predmetne apelacije ispunjavaju uvjete u pogledu dopustivosti.

VII.Meritum

30. Apelanti smatraju da im je zbog dužine trajanja predmetnih izvršnih postupaka došlo do povrede prava na suđenje u «razumnom» roku kao jednom od segmenata prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije, prava na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju, te prava na djelotvoran pravni lijek iz člana 13. Evropske konvencije. a)Pravo na pravično suđenje Član II/3. Ustava Bosne i Hercegovine u relevantnom dijelu glasi:

Sva lica na teritoriji Bosne i Hercegovine uživaju ljudska prava i slobode iz stava 2. ovog člana, što uključuje:

e) Pravo na pravično saslušanje u građanskim i krivičnim stvarima i druga prava u vezi sa krivičnim postupkom.

Član 6. stav 1. Evropske konvencije u relevantnom dijelu glasi:

1. Prilikom utvrđivanja njegovih građanskih prava i obaveza ili krivične optužbe protiv njega, svako ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristranim sudom ustanovljenim zakonom. [...] Relevantni principi

31. Ustavni sud podsjeća da se, prema konzistentnoj praksi Evropskog suda i Ustavnog suda, razumnost dužine trajanja izvršnog postupka mora ocijeniti u svjetlu okolnosti pojedinog predmeta, vodeći računa o kriterijima uspostavljenim sudskom praksom Evropskog suda, a naročito o složenosti predmeta, ponašanju strana u postupku i nadležnog suda ili drugih javnih vlasti, te o značaju koji konkretna pravna stvar ima za apelanta (vidi, Evopski sud, Mahmutović protiv Hrvatske, aplikacija broj 9505/03 od 15. februara 2007. godine, stav 26).

32. U vezi s predmetom postupka, Ustavni sud smatra da država ima pozitivnu obavezu da organizuje sistem za izvršenje presuda koji treba da bude efektivan kako u normativnom dijelu, tako i u praksi, te da osigura njihovo izvršenje bez nepotrebnog odlaganja (vidi, Evropski sud za ljudska prava, Scollo protiv Italije, 1995.) Međutim, Ustavni sud ukazuje da se prema praksi Evropskog suda (u predmetima u kojim niti jedna stranka u sporu nije vlast niti državni organ) uloga vlasti svodi na to da razumno pomognu izvršenju presude u korist stranke koja je spor dobila, ali ne da garantira izvršenje u svim okolnostima (Fuklev protiv Ukrajine, st. 84-86, 2005. godina). Dakle, u izvršnom postupku sudovi nisu odgovorni za namirenje tražitelja izvršenja, već za učinkovito i ekonomično provođenje sudskog postupka.

Period koji se uzima u obzir

33. Ustavni sud će u odnosu na razumnost dužine trajanja predmetnih postupaka razmatrati period od januara 2017. godine, kada su apelanti podnijeli prijedloge za izvršenje, pa do donošenja odluke Ustavnog suda, dakle, period od oko četiri godine i osam mjeseci.

Analiza dužine trajanja izvršnih postupaka

34. Rukovodeći se navedenim kriterijima ustanovljenim praksom Evropskog suda, Ustavni sud, u pogledu ocjene složenosti predmeta, zapaža da se u konkretnim slučajevima radi o izvršnim postupcima pokrenutim na osnovu izvršne isprave, obračuna plaće-platne liste. Na osnovu predočenih dokumenata i odgovora na predmetne apelacije, Ustavni sud zaključuje da se radi o relativno složenim postupcima imajući u vidu činjenicu da je tokom postupaka Općinski sud došao do saznanja o mogućem počinjenju krivičnog djela, odnosno da su predmetne izvršne isprave krivotvorene, kao i da je protiv lica koje je osumnjičeno da je krivotvorilo ispravu podnesena krivična prijava Kantonalnom tužilaštvu USK.

35. Posmatrajući ponašanje apelanata, Ustavni sud zapaža da apelanti svojim ponašanjem nisu utjecali na dužinu i sam tok postupka koji je za njih od većeg značaja imajući u vidu da nastoje ostvariti novčano potraživanje koje je proizašlo iz radnog odnosa. S druge strane, posmatrajući ponašanje Općinskog suda, Ustavni sud zapaža da je Općinski sud u razumnom roku, u skladu sa odredbom člana 15. ZIP-a, odlučio o prijedlogu za izvršenje (apelanti su prijedloge za izvršenje podnijeli u periodu od 23. do 24. januara 2017. godine, a Općinski sud je u periodu od 1. do 6. februara 2017. godine donio predmetna rješenja o izvršenju), kao i da je odmah po donošenju predmetnih rješenja o izvršenju dostavljao ih banci izvršenika radi blokade računa izvršenika, te donio zaključak kojim je naložio MUP-u USK da se na vozilima izvršenika izvrši zabilježba. Po navedenom nalogu MUP je postupio o čemu je 21. aprila 2017. godine obavijestio Općinski sud. Osim toga, Ustavni sud zapaža da se Općinski sud u svojim odgovorima na apelacije nije izričito očitovao o nastavku postupaka, nije precizirao kada je zatražio informaciju od Kantonalnog tužilaštva u vezi sa podnesenom krivičnom prijavom na koju se izvršenik pozvao u svom prigovoru, odnosno nije opravdao period svoje neaktivnosti. Naime, Ustavni sud zapaža da Općinski sud nije ponudio opravdanje za period od oko jedne i po godine neaktivnosti (od 1. aprila 2019. godine, kada je postupajući sudija zadužen za predmetni spis, pa do 6. oktobra 2020. godine, kada je zaprimio odgovor Kantonalnog tužilaštva), niti je precizirao kada je zatražio od Kantonalnog tužilaštva informaciju o rezultatu istrage protiv lica A.H., a na kojim navodima izvršenik bazira svoj prigovor. U daljem toku postupaka Ustavni sud zapaža pasivnost Općinskog suda kojem je trebalo oko pet mjeseci (od zaprimanja informacije o tužilačkoj odluci o nesprovođenju istrage) da odluči o prigovoru izvršenika, što se ne može smatrati primjerenom ažurnošću. Također, Ustavni sud primjećuje da se spis Općinskog suda u svim predmetnim izvršnim postupcima nalazio pred Kantonalnom sudom radi odlučivanja o žalbama izvršenika. S tim u vezi, Ustavni sud zapaža da je Kantonalni sud svoje odluke donosio u razumnim rokovima od oko tri mjeseca, što je u skladu sa standardima prava na pravično suđenje, koji nalažu postupanje bez nepotrebnog odlaganja. Međutim, Ustavni sud zapaža pasivnost Općinskog suda u nastavku postupaka, nakon što su mu spisi vraćeni na nadležno postupanje, u periodu od oko četiri mjeseca taj sud nije preduzimao procesne radnje u postupcima. Općinski sud svoju neaktivnost u nastavku postupaka pravda periodom godišnjih odmora, što se ne može smatrati prihvatljivim opravdanjem za navedenu neaktivnost u postupcima koji su po zakonu hitni i od naročitog značaja za apelante, koji nastoje ostvariti potraživanja iz radnog odnosa. Stoga, s obzirom na izloženo činjenično stanje predmeta, Ustavni sud smatra, iako je Općinski sud preduzimao određene procesne radnje u predmetnim izvršnim postupcima, kao i da su postojale objektivne okolnosti u predmetnim izvršnim postupcima koje su utjecale na njihovu dužinu, da je taj sud imao i značajne periode neopravdane neaktivnosti. Imajući u vidu navedeno, Ustavni sud nalazi da je apelantima povrijeđeno pravo na pravično suđenje u razumnom roku jer Općinski sud nije u skladu sa svojom pozitivnom obavezom učinkovito i ekonomično preduzimao raspoložive procesne radnje s ciljem okončanja predmetnih postupaka, što, gledajući postupak u cjelini, nije u skladu sa standardima prava na pravično suđenje u razumnom roku. Imajući u vidu sve navedene okolnosti, Ustavni sud nalazi da je u ovom slučaju povrijeđeno pravo apelanata na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije zbog dužine trajanja predmetnih izvršnih postupaka. Pitanje naknade nematerijalne štete

36. U smislu člana 74. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud može odrediti naknadu nematerijalne štete. Međutim, Ustavni sud podsjeća na to da, za razliku od postupka pred redovnim sudovima, naknadu nematerijalne štete određuje u posebnim slučajevima kršenja zagarantiranih ljudskih prava i osnovnih sloboda.

37. S obzirom na odluku u ovom predmetu, a imajući u vidu presude Evropskog suda protiv Bosne i Hercegovine (vidi, Evropski sud, Spahić i ostali protiv BiH, aplikacija broj 20514/15 i dr. od 14. novembra 2017. godine, Kunić i ostali protiv BiH, aplikacija broj 68955/12 i dr. od 14. novembra 2017. godine, Elčić i ostali protiv BiH, aplikacija broj 34524/15 i dr. od 17. januara 2019. godine, Golić i ostali protiv BiH, aplikacija broj 51441/16 i dr. od 16. maja 2019. godine i Ugarak i ostali protiv BiH, aplikacija broj 25941/18 i dr. od 19. septembra 2019. godine), dosadašnju praksu, ekonomske uvjete u Bosni i Hercegovini (podaci dostupni na www.bhas.ba) i okolnosti konkretnog slučaja, prema članu 74. Pravila Ustavnog suda, odnosno članu 41. Evropske konvencije, Ustavni sud smatra da u konkretnom slučaju na ime naknade nematerijalne štete zbog nerazumne dužine trajanja izvršnih postupaka apelantima R. B., V. H., A. H. i A. M. treba isplatiti iznos od po 300,00 KM.

38. Ovu naknadu je dužna platiti Vlada Unsko-sanskog kantona u roku od tri mjeseca od dana dostavljanja ove odluke, uz obavezu da nakon isteka ovog roka plati apelantima zakonsku zateznu kamatu na eventualno neisplaćeni iznos, ili dio iznosa naknade određene ovom odlukom.

39. Ova odluka Ustavnog suda u dijelu koji se odnosi na naknadu nematerijalne štete predstavlja izvršnu ispravu.

Ostali navodi

40. Također, apelanti navode da im je zbog nerazumne dužine trajanja predmetnih izvršnih postupaka povrijeđeno pravo na imovinu i pravo na djelotvoran pravni lijek. S obzirom na to da povredu ovog prava temelje na identičnim navodima koji su već detaljno ispitani u ovoj odluci u odnosu na povrede prava na suđenje u «razumnom» roku kao jednom od segmenata prava na pravično suđenje, Ustavni sud smatra da nema potrebe iste navode posebno ispitivati u odnosu na pravo na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju, te pravo na djelotvoran pravni lijek iz člana 13. Evropske konvencije. VIII.Zaključak

41. Ustavni sud zaključuje da je u predmetnim izvršnim postupcima došlo do kršenja prava na „suđenje u razumnom roku“ kao jednom od elemenata prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije jer Općinski sud, pored objektivnih okolnosti koje su doprinijele dužini trajanja predmetnih postupaka, nije u skladu sa svojom pozitivnom obavezom učinkovito i ekonomično preduzimao raspoložive procesne radnje s ciljem okončanja predmetnih postupaka, što, gledajući postupke u cjelini, nije u skladu sa standardima prava na pravično suđenje u razumnom roku.

42. Na osnovu člana 57. stav (2) tačka b), člana 59. st. (1) i (2), člana 62. stav (7), člana 72. st. (4) i (5) i člana 74. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

43. Prema članu VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Mato Tadić

Odluka o meritumu u predmetu AP-1559/20 (R. B, V. H, A. H i A. M) | Sudska praksa | Aktio